Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Eichtalboden 83

CH-5400 Baden

 


 

VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

hous-logo.jpg

 

 

 

   
   
   
 

┼áVICARSKI STUDENTI PITAJU HKZ -  ARHIVA    (29.06.2023.)

SVEUČILIŠTE ST. GALLEN - ŠVICARSKI STUDENTI OTKRIVAJU HRVATSKU - 23.04.2013.


Zanimanje za Hrvatsku raste. To zaklju─Źujemo na osnovu u─Źestalih javljanja studenata u ┼ávicarskoj.
Obi─Źno nas pitaju imamo li knjiga o Hrvatskoj, ali naravno na njema─Źkom jeziku. Mi smo ih u po─Źetku upu─çivali na na┼ía diplomatgska predstavni┼ítva, a odgovor bi uvijek bio isti: ÔÇťTo smo prvo napravili i dobili hrpu turisti─Źkih prospekata u kojima nema odgovora na na┼ía pitanja.ÔÇť

Mi bismo se tada potrudili odgovoriti na ono ┼íto su ljudi ┼żeljeli znati, ┼íto nas je uvijek stajalo puno vremena.


Nedavno nam se obratila skupina studenata sa sveu─Źili┼íta St. Gallen s upitom bismo li im htjeli odgovoriti na sasvim konkretna pitanja. Pa kako ne bismo, kada ve─ç ┼żele znati ne┼íto o nama Hrvatima i na┼íoj domovini, takva se prigoda ne propu┼íta! Poslali su nam pitanja, mi smo odgovorili, a onda smo bili pozvani biti prisutni na satima predavanja o Hrvatskoj kako bismo ÔÇ×u ┼żivoÔÇť mogli odgovoriti na mogu─ça pitanja ili komentirati navode referenata. Proveli smo dva sata sa ┼ívicarskom mlade┼żi i bili ugodno iznena─Ĺeni njihovim znanjem o Hrvatskoj i spremnosti da to
znanje prošire.


U nastavku donosimo nekoliko pitanja studenata i naših odgovora.

 

Osvin Gaupp - u kojem se dijelu univerziteta nalazi dvorana?

 

STUDENTI PITAJU, MI ODGOVARAMO

1. Koga vi nazivate Hrvatom? Svi s hrvatskom putovnicom ili svi s hrvatskim precima ili drugim obilje┼żjima?

Za mene je Hrvat svatko tko se tako osje─ça i naziva, s putovnicom ili bez, i bez obzira na podrijetlo. Recimo, ja sam iz njema─Źke obitelji koja je u Hrvatsku do┼íla krajem 18. stolje─ça. Svi su se odmah prilagodini i od tada su se nazivali Hrvatima, iako je Hrvatska tada jo┼í bila u sastavu Kraljevine Austrije.


Ali, ima i primjera ljudi ─Źiji su preci do┼íli u Hrvatsku prije nekoliko stolje─ça, koji su zapravo i sami hrvatski gra─Ĺani, ali se i dalje nazivaju, na primjer, Srbima.
Mogla bi se povući usporedba sa Švicarskom. Mnogi naturalizirani ljudi sretni su što imaju švicarsku putovnicu, ali se ipak ne osjećaju kao Švicarci.

2. Po ─Źemu se Hrvati u ┼ávicarskoj razlikuju od ostalih stranaca?


Hrvati se gotovo i ne razlikuju od stranaca iz srednje Europe. Imaju isto kulturno i vjersko podrijetlo (kr┼í─çansko/katoli─Źko), sli─Źnu ili ─Źak istu povijest, iako su se katkad su─Źeljavali kao protivnici, a Hrvati su se morali braniti da ne bi bili izbrisani kao narod.
Op─çenito gledaju─çi, Hrvati u ┼ávicarskoj mogu se razlikovati od ostalih stranaca po tome ┼íto se brzo i lako integriraju. O tome govori slu┼żbena statistika koja ka┼że da u ┼ávicarskoj ┼żivi tek oko 27.000 Hrvata. Zapravo, znamo da je taj broj puno ve─çi, procjenjuje se na 80.000, ┼íto ukazuje na velike brojke naturaliziranih Hrvata.

3. Koje su snage / vrline Hrvata?

Hrvati se vrlo brzo prilago─Ĺavaju situaciji. S jedne strane, to mo┼że imati povijesne razloge, jer su nau─Źili pre┼żivjeti mnoga stolje─ça pod napada─Źima i stranim vladarima. S druge strane, Hrvati su izrazito miroljubiv narod koji preferira miran, lagodan ┼żivot. Me─Ĺutim, kada su prisiljeni boriti se za obranu sebe i svoje domovine, bore se kao jedan do pobjede ili poraza.


15. i 16. stolje─çe hrvatske povijesti obilje┼żilo je gotovo neprestalno ratovanje protiv nadiru─çih Osmanlija. Hrvatske obrambene bitke su poslovi─Źne. Papa Leo X. je 1519. godine s uva┼żavanjem nazvao Hrvate Antemurale Christianitatis (Bedem kr┼í─çanstva, latinski "antemurale" za "prednji zid") zbog otpora ┼íirenju Osmanskog Carstva prema Europi.

Evo primjera:

Tijekom opsade hrvatske tvr─Ĺave Gvozdansko od strane osmanskih ─Źeta, ─Źitava obrana je stradala. Nakon opsade od otprilike tri mjeseca, posada dvorca ostala je bez zaliha hrane, drva za ogrjev i streljiva. Osmanlijski Ferhad-beg ponudio je braniteljima predaju na Bo┼żi─ç 25. prosinca 1577. godine. Kada su branitelji to odbili, zapo─Źeo je ┼żestoki topni─Źki napad na tvr─Ĺavu u kojem je stradao veliki broj branitelja.

Mu┼íkarci, oslabljeni od gladi i hladno─çe, uspjeli su odbiti napade hrabro┼í─çu o─Źaja. Nakon tri dana ┼żestokih borbi na ┼żivotu je ostalo samo tridesetak branitelja, prakti─Źki bez streljiva. Kad su Turci zapo─Źeli juri┼í, ─Źetvrtog dana napada nakon jake kanonade 13. sije─Źnja 1578., nisu nai┼íli na daljnji otpor. Nije se ─Źuo ni jedan pucanj i sve su logorske vatre bile uga┼íene. Napada─Źima se to u─Źinilo sumnjivim pa su vrlo oprezno i┼íli prema tvr─Ĺavi. Kad su uspjeli provaliti glavna vrata, ukazala se tragi─Źna slika: svi su branitelji bili mrtvi, izgladnjeli, smrznuti ili umrli od zadobivenih rana. U tvr─Ĺavi nije bilo hrane, drva za ogrjev, vode i municije.
─îak je i Ferhad-beg bio potresen prizorom i pun po┼ítovanja prema hrabrosti ove dvorske posade koja je radije umrla nego se predala. Zbog toga je naredio katoli─Źkom sve─çeniku u tvr─Ĺavi da pokopa mrtve prema kr┼í─çanskom obredu.

Velika vojni─Źka vje┼ítina, otpor do posljednjeg ─Źovjeka i svjesna ┼żrtva za domovinu u─Źinili su Gvozdansko simbolom hrvatske ┼żelje za slobodom i otpora stranim osvaja─Źima. Gvozdansko ima sli─Źnu ulogu u hrvatskoj povijesti kao Masada u ┼żidovskoj, Alkazar u portugalskoj i Alamo u ameri─Źkoj povijesti. Uz bitku kod Sigeta 1566. koju je vodio Nikola ┼áubi─ç Zrinski, opsada Gvozdanskog zauzima posebno mjesto u hrvatskoj vojnoj povijesti.

 

     

Dipl. Ing. Osvin Gaupp odgovara na dodatna pitanja studenata           /                     Osvin Gaupp, profesor, studenti i Dunja Gaupp me─Ĺu njima

 

4. Na koje su Hrvate ili hrvatska postignu─ça Hrvati ponosni?

Hrvati su u dana┼ínju domovinu do┼íli ve─ç u 7. st. Papa Ivan VIII je pismom od 7. srpnja 879. godine priznao "zemaljsku vlast" hrvatskog kneza Branimira, ─Źime je Hrvatska dobila me─Ĺunarodno priznanje kao samostalna dr┼żava. Sukladno tome, povijest zemlje bogata je nezaboravnim doga─Ĺajima i mnogim izvanrednim li─Źnostima. Izvan je okvira ove ankete nabrajati sve li─Źnosti kojima se Hrvati ponose. Spomenuo bih samo neke iz politi─Źkog ┼żivota i znanosti.

Ban Josip Jela─Źi─ç i Dr. Franjo Tu─Ĺman

Ban Josip Jela─Źi─ç (po njemu je nazvan sredi┼ínji trg u Zagrebu) ukinuo je 1848. kmetstvo i ujedinio gotovo sve hrvatske zemlje pod habsbur┼íkom krunom.


Dr. Franjo Tu─Ĺman bio je taj koji je uspio osloboditi zemlju od komunisti─Źke diktature Jugoslavije i osnovati suverenu Republiku Hrvatsku. Hrvatski narod na referendumu se 94 % izjasnio za samostalnu i nezavisnu dr┼żavu Hrvatsku, koju je proglasio i Hrvatski sabor 8. rujna 1991. godine.

Hrvati su jako ponosni na branitelje grada Vukovara koji su 1991. godine, kao i tada┼ínji branitelji Gvozdanskog, 3 mjeseca prakti─Źki praznih ruku do─Źekali srpsku premo─ç. Grad je sravnjen sa zemljom, rijetki pre┼żivjeli branitelji ubijeni su i pokopani u masovne grobnice, ┼żene, djeca i starci protjerani ili ubijeni i pokopani.

Ponosni smo na generale Antu Gotovinu i Mladena Marka─Źa koji su oslobodili na┼íu zemlju od srpske okupacije. Posve bez svoje krivnje morali su provesti vi┼íe godina u zatvoru u Haagu kako bi dokazali vlastitu nevinost. To se i dogodilo i 16.11.2012. oslobo─Ĺen su optu┼żbi. Ovaj dan upisan je velikim slovima u povijest Hrvatske.

U znanosti ima mnogo Hrvata koji su poznati u cijelom svijetu, npr. Josip Ru─Ĺer Bo┼íkovi─ç (1711.-1789.). Ovaj isusovac, profesor na nekoliko europskih sveu─Źili┼íta, osniva─Ź i ravnatelj velike zvjezdarnice u Milanu, koji je radi svojih istra┼żivanja i predavanja proputovao cijelu Europu, od Carigrada do Cambridgea i Oxforda, objavio je brojne znanstvene radove iz podru─Źja mehanike, optike, geofizike, geodezije, meteorologije, matematike, astronomije, filozofije...

Nisu samo ┼ávicarci ponosni na dva ÔÇť┼ívicarskaÔÇŁ kemi─Źara Lavoslava Ru┼żi─Źku i Vladimira Preloga. Lavoslav Ru┼żi─Źka (1887.-1976.) dobio je Nobelovu nagradu za kemiju 1939. godine. Nobelovu nagradu za kemiju dobio je 1975. i Vladimir Prelog (1906.-1998.) Obojica su bili Hrvati i tako su se osje─çali.

Potonji ÔÇô Prelog ÔÇô po─Źasni je ─Źlan na┼íe udruge (Hrvatske kulturne zajednice).

5. Kako Hrvati izvan domovine ─Źuvaju svoju hrvatsku kulturu?

Uglavnom pripadanjem nekoj udruzi, npr. folklornoj ili sportskom ili nogometnom klubu, gdje se mogu upoznati i razgovarati. Uz ostalu kulturnu ponudu, na┼ía udruga izdaje svoje glasilo. Redovni su prilozi iz hrvatske povijesti, kulture, znanosti, zanimljive knjige, o Hrvatima u ┼ávicarskoj itd. Sporadi─Źno izvje┼ítavamo o ┼ávicarskoj, vezama na┼íih dviju zemalja nekad i sad. U tu svrhu slu┼żi i web stranica udruge www.hkz-kkv.ch.

Sa┼żetak napravila i priredila D. Gaupp

www.hkz-kkv.ch

191 - 2023

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: