Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Eichtalboden 83

CH-5400 Baden

 


 

VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

hous-logo.jpg

 

 

 

   
   
   
 

350 OBLJETNICA SMRTI GROFICE ANE KATARINE ZRINSKI┬á┬á ┬á┬á    18.11.2023.

Izmu─Źena ┼żivotnim jadima i nevoljama koje su ju svakodnevno snalazile, Ana Katarina Zrinski, ro─Ĺena Frankopan, preminula je u dominikanskom samostanu 16. studenoga 1673. godine.

Ana Katarina Zrinski ro─Ĺena je najvjerojatnije 1625. godine u Bosiljevu kao k─çi kraji┼íkog zapovjednika Vuka II. Kri┼ítofa Frankopana Tr┼ża─Źkog i njegove druge supruge, Nijemice Ur┼íule Inkofer. Plod istog braka bio je i njen mla─Ĺi brat, Fran Krsto Frankopan.

Shodno velika┼íkim obi─Źajima onog doba, i unato─Ź djetinjstvu provedenom u vojni─Źkom Karlovcu, ve─ç je od najranije dobi zapo─Źela stjecati visoko obrazovanje, tako da se osim rodnim hrvatskim znala slu┼żiti i latinskim, njema─Źkim, talijanskim i ma─Ĺarskim jezikom. Groficu Katarinu Zrinski smatra se prvom ┼żenom u Banskoj Hrvatskoj koja se bavila originalnim knji┼żevnim radom.

Prvu klju─Źnu prekretnicu u Katarininom ┼żivotu ─Źinila je udaja, u dobi od ┼íesnaest godina, za grofa Petra Zrinskog, s kojim potom ┼żivot, uz povremene posjete drugim posjedima, provodi ponajvi┼íe u Ozlju. Ta se situacija, dakako, mijenja nakon 1664. godine, kad Petar Zrinski postaje nasljednikom svih zrinskih posjeda u Monarhiji, uslijed ─Źega svoje sjedi┼íte premje┼íta u ─îakovec. Va┼żno je napomenuti kako je ─îakovec u ono doba bio iznimno va┼żno politi─Źko i vojno, a potom i kulturno sredi┼íte ne samo dr┼żavine Zrinskih, ve─ç i ─Źitave onodobne Hrvatske pod banskim ┼żezlom. Poznato je s kolikim su divljenjem o ─Źakove─Źkom dvoru Zrinskih, a posebice Nikolinoj knji┼żnici, pisali Nizozemac Tollius i Osmanlija ─îelebi. Dok ─çe o Katarininoj uklju─Źenosti u kulturni ┼żivot uskoro biti re─Źeno vi┼íe, ovdje je bitno napomenuti da postoje i listine i pisma podlo┼żnicima koji svjedo─Źe o njenoj aktivnoj participaciji i u gospodarskom ┼żivotu feudalnih posjeda.

U braku Katarine Zrinski i grofa Petra Zrinskog ro─Ĺeno je ─Źetvero djece koja ─çe naposljetku redom, u ve─çoj ili manjoj mjeri, podijeliti tragi─Źnu sudbinu svojih roditelja: Jelena, koja ─çe nakon niza protu-habsbur┼íkih ustanaka naposljetku ┼żivot zavr┼íiti u izbjegli┼ítvu na teritoriju Osmanskog Carstva; Ivan Antun, koji ─çe poreme─çena uma preminuti u tamnici; te k─çeri Judita Petronila i Zora Veronika, koje su kraj ovozemaljskog ┼żivota do─Źekale kao redovnice u samostanu klarisa, odnosno ur┼íulinki.

Prijelomni trenutak u ┼żivotu Katarine Zrinski, ali i povijesti rodova Zrinskih i Frankopana, kao i cjelokupne Hrvatske, bio je otpor hrvatskoga i ugarskog plemstva prema apsolutizmu be─Źkoga dvora, u hrvatskoj historiografiji poznat pod pomalo redukcionisti─Źkim nazivom Zrinsko-frankopanska urota. Nakon pogibije Nikole VII. Zrinskog 1664. godine, u organiziranju tog otpora klju─Źnu su ulogu preuzeli Katarinin mu┼ż grof Petar Zrinski i brat markiz Fran Krsto Frankopan. Historiografija navodi kako se u urotu, u ulozi pregovara─Źice s poslanicima francuskoga i poljskog kraljevskog dvora, aktivno uklju─Źila i sama Katarina. Kao ┼íto je dobro poznato, urota je zbog ve─çeg broja razloga do┼żivjela neuspjeh, a Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan, unato─Ź vladarevom jamstvu sigurnog prolaza, uhi─çeni su i u Be─Źkom Novom Mjestu 1671. godine osu─Ĺeni na smrt.

Nakon ulaska carske vojske u ─îakovec, koji je slijedio odmah nakon ┼íto su Zrinski i Frankopan napustili Me─Ĺimurje, Katarina je, uz grubo postupanje i sveprisutnu plja─Źku, najprije zatvorena u ku─çnom pritvoru. Dok su izme─Ĺu kralja i cara Leopolda I. i Dvorskoga ratnog vije─ça trajale rasprave o najadekvatnijem smje┼ítaju za uhi─çenu groficu, za koji je naposljetku odabran Graz, dotle su Katarina i k─çi joj Zora Veronika ┼żivjele u iznimnoj bijedi, bez sredstava za dostatnu prehranu ili ogrjev.

Naposljetku razdvojena od k─çeri, koja je silom upu─çena u ur┼íulinski samostan, Katarina ÔÇô i sama, unato─Ź protivljenju predstojnica ve─çine samostana, poslana u samostan ÔÇô posljednje dane provodi pi┼íu─çi pjesme. Krajem 20. stolje─ça rukopisnu zbirku Libar od spominka sastavljenu od 78 pjesama, od kojih je 5 na njema─Źkom, 4 na latinskom, a ostatak na hrvatskom jeziku, prona┼íao je ÔÇ×lutaju─çi reporterÔÇť Gerhard Ledi─ç.

(Skra─çeni ─Źlanak)

Autor: Saša Vuković, https://povcast.ffzg.unizg.hr

www.hkz-kkv.ch /dg

191 - 2023

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: