Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

KAKO JE PRODAN GOTOVINA?     (18.05.2011.)

HRVATSKA JE KRIVA za njegovu sudbinu

Taj kretenski mazohizam hrvatskih vlastodr┼żaca i ropska pod─Źinjenost dodatno su poja─Źani uvredama koje su izrekli Peter Galbraith da nema na svijetu druge zemlje osim Hrvatske zemlje koja bi stranome sudu izru─Źila svoja dva pobjedni─Źka generala, i britanskoga politi─Źkoga ekscentrika Denisa MacShanea da je Gotovina kao nacist, da je izdao svoj narod.

Moralno je sabla┼żnjivo ┼íto su neki od tih doma─çih politi─Źara, uklju─Źuju─çi Ra─Źana, ┼áeksa i druge, jo┼í i za vrijeme optu┼żnica i sada nakon presude, izjavijivali da su optu┼żbe protiv Gotovine la┼żi i besmislice i da je u tome smislu Gotovina nevin.

 

"Pomognite novome zapovjedniku", zatra┼żio je jedan od ratnih zapovjednika Mate Viduka od svih okupljenih ─Źasnika tada slaba┼íne Hrvatske vojske koji su se okupili u Splitu gdje im je predstavljen novi zapovjednik Zbornoga podru─Źja Split - Ante Gotovina.

Novi je zapovjednik, me─Ĺutim, odmah reagirao rije─Źima: "Hvala, meni ne treba pomo─ç. Radite svatko svoj posao, a ja znam kako ─çemo pobijediti neprijatelje!"

Ima tomu ne┼íto manje od dvadesetak godina. One koji su tada njegove rije─Źi do┼żivjeli kao nerealni optimizam novopostavljenoga i posve nepoznatoga ─Źasnika, vjerojatno, mislilo se, ┼żeljnoga vojni─Źke slave, brzo je demantirao u mjesecima i godinama koje su uslijedile, premda je i prije toga po slavonskim rati┼ítima imao sjajne rezultate. Sve svoje bitke, od Maslenice preko Ju┼żnoga poteza, Maestrala i Oluje, on je briljantno dobio, a Hrvatska se nakon ─Źetverogodi┼ínje srpske okupacije spasila i po─Źela ┼żivjeti u slobodi i miru.


Mnogo toga stra┼ínoga dogodilo se od tada do danas kada je general Ante Gotovina nepravomo─çno osu─Ĺen na Haa┼íkome sudu na drakonske 24 godine zatvora, a general Mladen Marka─Ź na 18, ─Źitava jedna beskrajno duga ljudska drama, njega kao pojedinca, ali i drama nekad ponosne hrvatske dr┼żave koja danas stenje, kako pod pritiscima mo─çnih i pokvarenih zapadnih politika, tako i pod teretom sramne savjesti jer je dopustila takav moralni i politi─Źki slom. Drama se nastavlja, ali ve─ç sada se mo┼że zaklju─Źiti da je general Gotovina zaista pobijedio neprijatelje koji su okrutno provodili ─Źetverogodi┼ínju srpsku agresiju ru┼íe─çi i ubijaju─çi gra─Ĺanstvo, ali nije pobijedio neprijatelje unutar Hrvatske, neprijatelje za koje nije ni znao i protiv kojih se nije, uostalom, ni borio. Zato je pri─Źa o generalu Gotovini zapravo ┼żalosna pri─Źa o velikoj prijevari i velikoj izdaji. Koliko god slu┼żbene hrvatske strukture takve kvalifikacije danas otklanjaju kao izraz paranoje Gotovininih prista┼ía, ─Źinjenice su, kada se retrospektivno i kronolo┼íki poredaju, neumoljive:

Hrvatska se odrekla generala Gotovine, prognala je toga nedu┼żnoga ─Źovjeka i kriva je za njegovu sudbinu. Danas samo rijetki u Hrvatskoj svoj bijes zbog sramotne presude usmjeravaju prema Haa┼íkome sudu i pokvarenim politi─Źkim silnicama koje usmjeravaju i diktiraju rad toga suda. Oko toga, uostalom, i nije bilo velikih iluzija. Danas se u masovno iskazivanome revoltu ili ogor─Źenju tra┼żi odgovornost onih koji su radi pragmati─Źnih i frivolnih politi─Źkih razloga skrivili te┼íku nesre─çu ove dvojice najzaslu┼żnijih ratnih zapovjednika. Kolektivna frustracija Hrvata i danas, nekoliko tjedana poslije haa┼íkoga ┼íoka, ima razli─Źite manifestacije. Jedna skupina branitelja ─Ĺtrajka gla─Ĺu na sredi┼ínjem zagreba─Źkom trgu, drugi izvode svoj ┼żalosni performans prosvjednim polusatnim le┼żanjem na splitskoj rivi, tre─çi ispisuju po pro─Źeljima razli─Źite poruke, neki, pak, pribjegavaju opasnome nasilju i ru┼íe stabla po prometnicama, ili pale automobilske gume, braniteljske udruge odr┼żavaju ogor─Źene prosvjedne konferencije za novinare s ultimativnim porukama vlasti, neki se susre─çu s predstavnicima vladaju─çih struktura i mole ih da u─Źine ne┼íto za spas nedu┼żnih generala, a najve─çi broj gra─Ĺana potiskuje svoj revolt potpunim animozitetom prema politici, politi─Źkim strankama i svima koji vode dr┼żavu Hrvatsku.

Britansko-srpska odmazda prema zamjenskome Tu─Ĺmanu

Sve te reakcije ni na koji na─Źin ne mogu pomo─çi ve─ç osu─Ĺenim generalima Gotovini i Marka─Źu. One su tek eksplodirani bunt izazvan velikom nepravdom, a dijelom i zaka┼ínjeli prigovor savjesti koja je, nakon desetogodi┼ínjega mirnoga promatranja nepravednoga obra─Źuna, sada poput ponornice izbila na povr┼íinu. General Ante Gotovina niti izravno poti─çe te prosvjede, niti ima i┼íta protiv njih. Njemu i generalu Marka─Źu potrebni su sloboda i pravda u svijetu u kojemu je sloboda tek privid, a pravda o─Źito fikcija i obi─Źno sredstvo u rukama mo─çnih. Njih dvojica nisu osu─Ĺeni ni po individualnoj ni po zapovjednoj odgovornosti, osu─Ĺeni su da su bili ─Źlanovi navodnoga Tu─Ĺmanova zlo─Źina─Źkoga pothvata, kako su tu┼żitelji i suci krstili oslobodila─Źku operaciju Oluja, s ciljem etni─Źkoga ─Źi┼í─çenja srpskoga stanovni┼ítva, a ostvarili su to prekomjernim granatiranjem Knina, ubojstvima civila, plja─Źkom imovine... ─îudovi┼ína konstrukcija o "udru┼żenome zlo─Źina─Źkome pothvatu" izmi┼íljena je u Haagu mimo svih pravnih standarda kontinentalnoga ili anglosaksonskoga prava, a tu┼żiteljima i sucima dano je diskrecijsko pravo da smisle taj konstrukt, da ad hoc smisle bilo ┼íto, samo da hrvatski generali budu osu─Ĺeni, zapravo da budu ka┼żnjeni zato ┼íto su 1995. godine bravurozno pobijedili srpskoga agresora i da preko njihove okrutne kazne budu poni┼żeni, 15 godina poslije, pobjedni─Źka Hrvatska vojska, hrvatska dr┼żava i hrvatski narod. Premnogo je dokaza i indicija da su Tu─Ĺman, Gotovina i ostali ─Źlanovi "udru┼żenoga zlo─Źina─Źkoga pothvata" svojom pobjedom uvrijedili Britance i njihove istomi┼íljenike, srpske prijatelje u svijetu i da je odmazda putem Haa┼íkoga suda morala uslijediti.


Ako ve─ç ne prema Tu─Ĺmanu i ┼áu┼íku, koji su prerano umrli, onda prema zamjenskome Tu─Ĺmanu, a to je general Ante Gotovina. Pojedina─Źna ili skupna ubojstva srpskih civila, plja─Źke i paljenje njihovih ku─ça poslije Oluje tek su propagandisti─Źka izlika za progon Gotovine i Marka─Źa te proziran poku┼íaj manipulacije. Tih kaznenih djela uistinu je bilo i ona nikako nisu bila pravedna kazna za ono ┼íto su Srbi u deseterostruko ve─Źem broju prije toga napravili Hrvatima tijekom ─Źetverogodi┼ínije okupacije. Ali i NATO je u bombardiranju Srbije, a ga─Ĺao je ve─çim dijelom civilne ciljeve, pobio vi┼íe od dvije tisu─çe civila. Kada je Amnesty International tu┼żio NATO Haagu, Carla Del Ponte ekspresno je odbacila tu┼żbu i rekla da nema nikakve odgovomosti NATO-ovih zapovjednika.

Gotovinine snage na Knin su ispalile u operaciji Oluja 258 granata, u njihovim eksplozijama poginuo je jedan civil, pa ako je u─Źinak tih granata bio strah tamo┼ínjih Srba uslijed kojega su napustali svoje domove (a to je po Sudu klju─Źni krimen njih dvojice), kako objasniti da su svi Srbi napustili isto─Źnu Slavoniju koja je reintegrirana mirnim putem, gdje nije ispaljena ni jedna hrvatska granata.
Jasno je, dakle, i slijepcima da je haa┼íka presuda Gotovini i Marka─Źu politi─Źka odluka. Nakon svega, jedno od najte┼żih pitanja je mo┼że li se politi─Źka presuda uop─çe sru┼íiti pravnim sredstvima ili ju se mo┼że ru┼íiti samo politikom. Nitko to javno ne priznaje, ali svi to znaju. Obrane generala Gotovine i Marka─Źa najavljuju nastavak borbe pravnim sredstvima, Vlada RH obe─çala je sna┼żnu diplomatsku i politi─Źku ofenzivu. Dvije obrane su se, po posljednjim informacijama, sastale i dogovorile strategiju. Obrana generala Marka─Źa u ┼żalbenome ─çe postupku ru┼íiti tezu o udru┼żenome zlo─Źina─Źkome pothvatu, obrana generala Gotovine tvrdnju da je prekomjemo granatiranje Knina i ostalih gradova izazvalo progon srpskoga stanovni┼ítva.

Pokušaj Carline nagodbe

U promi┼íljanju kako izvu─çi generale iz te┼íke situacije, ─Źuju se razli─Źiti prijedlozi. ─îuveni hrvatski pravni stru─Źnjak dr. Mirjan Dama┼íka, izme─Ĺu ostaloga je rekao da bi odvjetnici generala Gotovine mogli zaigrati na olakotne okolnosti. No ako bi oni zatra┼żili olakotne okolnosti, onda bi to zna─Źilo da Gotovina priznaje ono ┼íto mu se stavlja na teret. Priznati ne┼íto ─Źega nije bilo i za ┼íto nisi kriv, da bi ti udijelili milost slobode! Sotonska trgovina kojom vladari svijeta ucjenjuju male. Odvjetnik Anto Nobilo poru─Źuje da Gotovina treba uprijeti prstom u stvarne krivce te da onda, valjda, mo┼że ra─Źunati na povoljan ishod. Tako je upalila njegova taktika u slu─Źaju generala Bla┼íki─ça. Bla┼íki─ç je, naime, u ┼żalbenome postupku odgovornost za zlo─Źine u BiH prebacio na Franju Tu─Ĺmana, Darija Kordi─ça i druge te umjesto 45 godina dobio devet godina zatvora, a ceh je platio Dario Kordi─ç koji uop─çe nije bio vojnik. Vesna Ter┼íeli─ç iz udruge Documenta ovih dana ka┼że kako jo┼í nije kasno da se general Gotovina pokaje. Jo┼í mnogi novinski komentatori i predstavnici kojekakvih nevladinih udruga, sve redom odavno prepoznati kao dio navija─Źke haa┼íke mre┼że u RH, tra┼że od Gotovine da zatra┼żi oprost i da Tu─Ĺmana, Su┼íka i ostale imenuje kao krivce.


Tom orkestriranom bezumlju pridru┼żio se i biv┼íi predsjednik Stjepan Mesi─ç koji podjednako divlja─Źki likuje nad presudom jer o─Źigledno u rasko┼ínoj panorami njegove mr┼żnje prema Tu─Ĺmanu nedostaje jo┼í taj element da najslavniji Tu─Ĺmanov general proka┼że svoga vrhovnoga zapovjednika. Ti savjeti nisu ni┼íta novo. Odmah po uhi─çenju na Tenerifima i zatvaranju generala Gotovine 1995. u haa┼íkome pritvom, glavna tu┼żiteljica Carla Del Ponte htjela je poentirati na taj na─Źin. Zatra┼żila je razgovor sa zatvorenim Gotovinom u kojemu bi mu ponudila nagodbu. Gotovina je glatko odbio taj razgovor. Nikada nije pristajao na la┼żno prokazivanje i na izdaju jer ne smatra da mo┼że za bilo ┼íto optu┼żiti Tu─Ĺmana, ┼áu┼íka i ostale iz nekada┼ínjega vojno-politi─Źkoga vrha.

Britanci ubacivali la┼żi u hrvatske medije

Jo┼í dugo se Hrvatska ne ─çe oporaviti od surovih presuda Haaga koji je drakonski kaznio osloboditelje, a amnestirao, uop─çe nije ni procesuirao, protagoniste barbarske srbijanske agresije. Haa┼íkom kaznenom politikom stvorena je nakaradna situacija u kojoj su ┼żrtve ka┼żnjene, a agresori blagoslovljeni.


CIA je svojedobno zaklju─Źila da su Srbi u Hrvatskoj i BiH po─Źinili oko 90 posto zlo─Źina, a 10 posto Hrvati i Muslimani. Svojedobni predstavnik UN-a Tadeus Mazowiecki bio je jo┼í drasti─Źniji u raspodjeli krivnje: Srbi su po─Źinili 99 posto zlo─Źina, a jedan posto svi ostali. Haag je, petnaestak godina kasnije, po─Źinio pravosudni zlo─Źin inverzije: osudio je zapovjednike oslobodila─Źkih operacija, a nisu ga zanimali arhitekti agresije. I to je porazna i skandalozna ─Źinjenica koju danas u Hrvatskoj poku┼íavaju oprati primitivni pojedinci iz politike na ─Źelu s Mesi─çem, pla─çeni aktivisti i projugoslavenski ili prosrpski kolumnisti. Kao psi na Sorosovu ili ne─Źijem drugom lancu sada re┼że na Tu─Ĺmana i Gotovinu, opravdavaju haa┼íku presudu, manipuliraju brojem srpskih ┼żrtava i pljuju po Hrvatima koji su opet nacionalisti zato ┼íto se ne mogu pomiriti s presudom. Agresivno name─çu uve─çane podatke o broju stradalih Srba, kao ┼íto i kad govore o broju uni┼ítenih srpskih ku─ça svjesno u taj broj uvr┼ítavaju i uni┼ítene hrvatske ku─çe, sve s ciljem da stvore dojam o pravednosti Gotovinine kazne, pri ─Źemu, dakako, izbjegavaju re─çi da Hrvati nisu 1995. iz obijesti krenuli u operaciju Oluja, nego da je ona uslijedila nakon ─Źetverogodi┼ínje okupacije, ubojstva vi┼íe od ┼íest tisu─ça hrvatskih civila ─Źak i u nazo─Źnosti UN snaga te da im je doslovce sva imovina oplja─Źkana, uni┼ítena i spaljena i da su Srbi odbili sve ponu─Ĺene ruke pomirenja od Tu─Ĺmanove vlasti.

Izbjegavanje toga konteksta vrlo je podla metoda prikrivanja neprijateljskoga stava tih autora prema Hrvatskoj, Gotovini i Tu─Ĺmanu, jedno nevi─Ĺeno nasilje nad povije┼í─çu. Znaju─çi da Gotovina nije po─Źinio ni zapovjedio bilo kakav zlo─Źin ili kazneno djelo, znaju─çi da se takvo ┼íto ne mo┼że dokazati ni Franji Tu─Ĺmanu, suvremeni sotonisti i revizionisti, njih 20-ak najglasnijih, tuma─çe Gotovinine ili Tu─Ĺmanove rijeci iz ratnoga vremena tako ┼íto im daju zna─Źenje koje nisu imali, zadiru u Tu─Ĺmanovu i Gotovininu podsvijest i nasilno detektiraju neke njihove tobo┼że mra─Źne ciljeve spram Srba.


S bezo─Źnom kampanjom i raznim manipulacijama protiv generala Gotovine po─Źeli su davno, jo┼í u praskozorje politi─Źkih promjena i smjene vlasti u RH 2000. godine. Iz dana u dan navije┼ítali su optu┼żnicu protiv njega, sinkronizirano su u tome smislu djelovala hrvatska glasila i nevladine udruge sa srpskim obavje┼ítajnim velikosrpskim miljeom. Izmi┼íljali su mu kojekakve afere, suspektne likove iz inozemstva kao prijatelje, prljave poslove s drogama i sli─Źno. Kasnije se ispostavilo da su takve dezinfonnacije smi┼íljali britanski obavje┼ítajci i ubacivali ih u hrvatski medijski prostor uz pomo─ç svojih produ┼żenih ruku, korumpiranih novinara, pla─çenih da la┼żu. Gotovina nije mogao vjerovati da je to mogu─çe, da je mogu─çe neka┼żnjeno pisati takve la┼żi i voditi kampanju protiv njega. Dok je bio ┼żiv prvi hrvatski predsjednik Franjo Tu─Ĺman, Gotovina se jo┼í i mogao osloniti na njegovu za┼ítitu. Tu─Ĺmanova vlast donosi 5. o┼żujka 1999. Rezoluciju u Hrvatskome saboru kojom se ne dopu┼íta Haa┼íkome sudu da, zbog uo─Źene politizacije, tretira oslobodila─Źke operacije Bljesak i Oluja.

Jacques Klein obe─çao Tu─Ĺmanu da Gotovina ne ─çe biti optu┼żen

Bio je to poku┼íaj uspostavljanja brane pred evidentno politikantskim Haa┼íkim sudom. Jacques Klein, me─Ĺunarodni povjerenik za mirnu reintegraciju isto─Źne Slavonije, obe─çava Tu─Ĺmanu da Haag ne ─çe procesuirati Gotovinu ako Hrvatska odustane od progona brojnih Srba. Tu─Ĺman pristaje i broj optu┼żnica i tjeralica protiv srpskih ratnih zlo─Źinaca smanjuje se s tisu─çu i ne┼íto na samo nekoliko desetaka. Dolazi do pravnoga spora izme─Ĺu hrvatske dr┼żave i Tu┼żiteljstva koji je trebalo rije┼íiti Raspravno vije─çe Haa┼íkoga suda oko nadle┼żnosti nad Olujom i Bljeskom. Hrvatska je ve─ç imala jednu dobivenu bitku s tu┼żiteljstvom iz 1998. godine. Ali godine 2000. Tu─Ĺmana vi┼íe nije bilo, Gotovina se nema na koga osloniti. HDZ je voljom bira─ça poslan u oporbu, nova vlast na ─Źelu s Ivicom Ra─Źanom u Banskim dvorima i Stjepanom Mesi─çem na Pantov─Źaku ekspresno ukida spomenutu Rezoluciju i izglasava u Saboru Deklaraciju kojom se Tu┼żiteljstvu jednostrano prepu┼íta nadle┼żnost nad Olujom i Bljeskom, dakle prekida se pravni spor ─Źime je glavna tu┼żiteljica Caria Del Ponte dobila odrije┼íene ruke da radi ┼íto god ┼żeli.


Ona pokazuje interes za generale Petra Stipeti─ça, Antu Gotovinu... Mediji i politi─Źari iskazuju zgra┼żanje zbog haa┼íkoga zanimanja za Stipeti─ça, a istodobno vode najprljaviju kampanju protiv Gotovine. Sve slu┼żbene politi─Źke strukture u RH upregle su se da pomognu generalu Stipeti─çu i da ne bude optu┼żnice protiv njega. Stipeti─ç je svakako jedan od zaslu┼żnih hrvatskih generala jer je na vrijeme napustio JNA i priklju─çio se obrani Domovine te je zaslu┼żio za┼ítitu dr┼żave. Ali u isto vrijeme Gotovini nitko ni┼íta ne govori niti mu omogu─çuje razgovor s istra┼żiteljima.


On o─Źajni─Źki tra┼żi od novih vlastodr┼żaca da ne┼íto u─Źine, da mu ka┼żu ┼íto se doga─Ĺa, zaustave lin─Ź bez ikakva ─Źinjeni─Źnoga utemeljenja. Ra─Źan i Mesi─ç ignoriraju. Nakon deset mjeseci, tu┼żiteljica Carla Del Ponte obznanjuje da odustaje od optu┼żnice protiv generala Stipeti─ça, a u isto vrijeme ┼íalje zape─Źa─Źenu optu┼żnicu protiv Gotovine na stol predsjedniku Vlade Ivici Ra─Źanu. Bilo je jasno: izvukli su generala Stipeti─ça i umjesto njega ponudili, odnosno suglasili se s progonom generala Gotovine premda je, istine radi, u sektoru Sjever, kojim je zapovijedao Stipeti─ç, bilo vi┼íe poginulih srpskih civila nego u sektoru Jug. Ne┼íto kasnije Goran Grani─ç rekao je Dra┼żenu Budi┼íi kako mu je Carla Del Ponte rekla kako se nada da sada optu┼żnica protiv Gotovine vlasti politi─Źki odgovara. Ra─Źan skriva optu┼żnicu mjesec dana od javnosti. Jednom je novinaru rekao da je optu┼żnica puna besmislenih tvrdnji i da najradije ne bi postupio po njoj, ali mora. Ne nalaze─çi ni razgovora ni obja┼ínjenja od bilo koga, a doznav┼íi iz medija da je optu┼żnica protiv njega na Ra─Źanovu stolu, Gotovina po─Źinje svoj bijeg koji ─çe trajati gotovo pet godina. U danima prije bijega, vidio je da operativci u slu┼żbenim golfovima motre njegovo kretanje.

Ra─Źanovo postupanje

Je li Ra─Źan svjesno ostavio Gotovini vrijeme da se skloni? Mo┼żda, ali to je slaba┼ína kompenzacija za ono zlo koje mu je napravio prije toga. Misterij oko Gotovinina kretanja tijekom bijega jo┼í nije rasvijetljen. Dok se on skrivao, Stjepan Mesi─ç poku┼íao je u suradnji sa svojim prijateljem Ivom Pukani─çem ste─çi politi─Źke poene. Uz pomo─ç odvjetnika Marijana Pedi┼íi─ça Pukani─ç je dogovorio intervju, u Veneciji, s Gotovinom za tjednik Nacional u kojemu on poru─Źuje da podr┼żava predsjednika Mesi─ça i da ─çe do─çi ako mu se omogu─çi razgovor s tu┼żiteljima, a ako oni nakon razgovora ocijene da ima elemenata za optu┼żnicu, odazvat ─çe se pozivu u Haag. Gotovina je prihvatio Mesi─çevu ponudu, progutao je i krivotvorenje nekih izjava danih u intervjuu. No Carla Del Ponte odbacila je takvu mogu─çnost trgovine. Ako je i bilo nade da ─çe se tim putem popraviti nezavidna Gotovinina situacija, ona je brzo nestala, kao ┼íto je nestajala i nada da ─çe njegovi odvjetnici uspjeti navesti Tu┼żiteijstvo da odustane od optu┼żnice pod teretom ─Źinjenica i bez pojavljivanja optu┼żenoga Gotovine u Haagu.


U Hrvatskoj premijer Ivica Ra─Źan pod teretom optu┼żaba Carle Del Ponte i osobito zainteresiranih Britanaca, da se Gotovina skriva u Hrvatskoj, poduzima sve da ih razuvjeri u to. Stvara poseban tim za lov na generala Gotovinu na ─Źelu kojega je Ranko Ostoji─ç, prihva─ça pomo─ç engleske obavje┼ítajne slu┼żbe, zapravo predaje nadzor nad tom operacijom Britancima, ┼íto je najsramotniji slu─Źaj politi─Źkoga puzanja i predaje suvereniteta, raspisuje nov─Źane nagrade za donositelje korisnih informacija o Gotovini, pro┼ítire crveni tepih Carli Del Ponte u Zagrebu i poziva ju na besplatno Ijetovanje na Jadran.


Mesi─ç nakon propasti svoga plana, sotonizira Gotovinu gdje god stigne, a u jednome intervjuu u Bruxelessu ka┼że da je Gotovina hrvatski Bin Laden.

Naravno, cijelo to vrijeme u Haag se ┼íalju predsjedni─Źki transkripti i sva povjerljiva dokumentacija, bez ikakve selekcije i ograda, bez obzira na dr┼żavne tajne i informacije koje se odnose na nacionalnu sigurnost. U tome bezakonju, koje je po─Źelo ve─ç po─Źetkom 2000. prednja─Źio je predsjednik Stjepan Mesi─ç, ─Źovjek koji je slijepo mrzio Tu─Ĺmana i akciju Oluja. U deset godina svoga predsjedni─Źkoga mandata obIjetnice te slavne i povijesne hrvatske bitke za slobodu uglavnom je ignorirao, demonstrativno se poput svinje vaIjao po pla┼żi na Hvaru 5. kolovoza, a jednom je ─Źak oti┼íao i u Mongoliju na taj dan. Tek posljednjih godina navratio je jednom ili dvaput u Knin.

Mesi─çeva slijepa mr┼żnja

Danas se logi─Źnim ─Źini da se on na ilegalnu dostavu transkripata i obvezao u svome tajnome svjedo─Źenju protiv Hrvatske u predmetu Bla┼íki─ç. Caria Del Ponte gotovo sedam godina kasnije re─Źi ─çe u dokumentarnome filmu o sebi "Carlina lista" da je dobila od Mesi─ça i vi┼íe nego ┼íto je tra┼żila, a svjedok tu┼żiteljstva u Haagu William Tomljanovi─ç posvjedo─Źit ─çe pred Sudom u Haagu da ima 666 predsjedni─Źkih transkripata i da je u Mesi─çev ured ulazio kad je htio i uzimao ┼íto je htio. Postoje i oni koji su vidjeli da haa┼íki istra┼żitelji bje┼że protupo┼żarnim stubi┼ítem jer je na Pantov─Źak do┼íao netko tko ih nije smio zate─çi u prekopavanju povjerljive dokumentacije.


U Vladi i Uredu predsjednika kao da su se nadmetali tko ─çe vi┼íe na┼íkoditi generalu Gotovini. Za to vrijeme oporbeni vo─Ĺa Ivo Sanader politi─Źki kapitalizira progon generala Gotovine, ali i drugih, Norca, Bobetka, primjerice, te dobiva izbore krajem 2003. godine. Ra─Źan odlazi u povijest. Dojam je da je jedva i do─Źekao izgubiti izbore i da mu je satisfakciju predstavljala ─Źinjenica ┼íto njega nije zapalo da izru─Źi Gotovinu.
Sanader koji je palio 150.000 ljudi na splitskoj Rivi i grmio da ne ─çe nitko dirati na┼íe heroje, po dolasku na vlast ─Źini kopernikanski obrat i zapo─Źinje jo┼í brutalniji progon generala Gotovine.


Ni─Źim izazvan, VIadimir ┼áeks trijumfalno s televizije prenosi pokli─Ź protiv Gotovine "identificirati, locirati, uhititi, transferirati...". Uz pomo─ç najsofisticiranijih britanskih ure─Ĺaja, navodno otkrivaju razgovor Gotovinine supruge Dunje s njim u rujnu 2005. i odmah pu┼ítaju snimljeni razgovor odu┼íevljenoj Carli Del Ponte. Jo┼í prije HDZ-ova vlast na ─Źelu sa Sanaderom obra─Źunala se s Gotovininom suprugom najuriv┼íi ju bez ikakvih prava iz MORH-a.


Zajedno s generalom Gotovinom na Tenerifima uhi─çen je australski Hrvat Jozo Grgi─ç. ─îovjek mu je donio 12.000 eura, koliko je imao ili skupio. Generalov bijeg bio je iznimno skup i prijatelji mu to vi┼íe nisu mogli financijski pokrivati. Mogao je bez ikakvih problema otputovati u daljnju avanturu s Tenerifa, ali on je ve─ç i prije odlu─Źio da ─çe mirno pri─Źekati ┼ípanjolske policajce jer vi┼íe nije imao ni nade, ni voIje, ni novca, a predajom ─çe mu barem biti siguran ┼żivot, ┼íto u Hrvatskoj, u okolnostima beskona─Źnoga lova na njega, nitko nije jam─Źio. Vijest o uhi─çenju Carla Del Ponte slavodobitno je objavila iz Beograda, u zrakoplovu je popila slavljeni─Źki ┼íampanjac; veliko zadovoljstvo bilo je kod premijera Sanadera. Tada SDP-ov pravni stru─Źnjak, a danas predsjednik dr┼żave Ivo Josipovi─ç, ─Źestitao je Sanaderu. Zadovoijstvo nije skrivao Stjepan Mesi─ç, a splitski nadbiskup msgr. Marin Bari┼íi─ç prakti─Źki sutradan posjetio je Ivu Sanadera te je, neovisno o tomu ┼íto je razlog posjeta bio druge naravi, blagoslovio njegov uspjeh izru─Źenja Gotovine Haagu.

Hrvatska je, mislili su oni, skinula te┼żak kamen s vrata. Dotad, u prvih pet godina 21. stolje─ça, vlastima je Gotovina bio velika briga u smislu da ga uhvate ┼żiva ili mrtva i da rije┼íe problem s Haagom, nimalo se ne zamaraju─çi s ─Źinjenicom da je on nedu┼żan, a ne samo zaslu┼żan ─Źovjek. U drugih pet godina, o njemu nisu vi┼íe ni mislili, mediji u Hrvatskoj u ve─Źoj ili manjoj mjeri ignorirali su su─Ĺenje, a onda je 15. travnja do┼íao ┼íok. Sudac Alphons Orie prihvatio je u cijelosti optu┼żnicu, kao da dugogodi┼ínje rasprave, uvjerljivih dokaza i svjedoka obrane nije ni bilo, izrekao drakonsku kaznu od 24 godine zatvora. ─îak se i neprijateljima ─Źinilo da dokaza nema i da ─çe Gotovinu pustiti.

Kako bi to sprije─Źio, srbijanski predsjednik Boris Tadi─ç javno je pozvao me─Ĺunarodnu zajednicu da to ne dopusti jer tobo┼że Gotovinina sloboda ne ─çe i─çi u prilog pomirenju Srba i Hrvata na Balkanu.

Znali da su nevini, a ipak ih izru─Źili

Dana 15. travnja 2011. prolomio se krik nad ─Źitavom Hrvatskom zbog o─Źigledne prijevare i nepravde. Predsjednik RH Ivo Josipovi─ç rekao je kako ne ─çemo pristati da su svi sudionici oslobodila─Źke operacije Oluja bili dio zlo─Źina─Źkoga pothvata, ┼íto bi trebalo zna─Źiti da neki, uklju─Źuju─çi Gotovinu i Marka─Źa, i jesu. Predsjednica Viade Jadranka Kosor isto je naglasila kako ne prihva─ça kvalifikaciju o udru┼żenome zlo─Źina─Źkome pothvatu, iz dana u dan sastajala se s braniteljskim udrugama i obe─Źala nove oblike materijalne pomo─çi, novcem poku┼íala kupiti njihov mir.


Predsjednik Hrvatskoga sabora Luka Bebi─ç zagrmio je kako je dosta takvoga pona┼íanja prema Hrvatskoj, Vladimir ┼áeks u sli─Źnome je tonu govorio protiv presude, dr. Andrija Hebrang bio je na rubu suza, na rubu pla─Źa bio je i Dra┼żen Budi┼ía. Vidjev┼íi o─Źaj Hrvatske, vidjev┼íi to najni┼że mogu─çe dno na koje su doveli zemlju, njihove reakcije mo┼żda i jesu bile iskazi neslaganja s nepravdom i te┼íkom sudbinom dvojice nedu┼żnih generala, ali budu─çi da su bile popra─çene i ─Źudovi┼ínim pozivom na mir i dostojanstvo, drugim rije─Źima da se imamo pomiriti sa sudbinom i ne rabiti prejake rije─Źi jer nas motre Haag i Bruxelless, onda je jasno da su svi oni tim krokodilskim suzama htjeli imati samo tzv. kontrolu ┼ítete.

Taj kretenski mazohizam hrvatskih vlastodr┼żaca i ropska pod─Źinjenost dodatno su poja─Źani uvredama koje su izrekli Peter Galbraith da nema na svijetu druge zemlje osim Hrvatske zemIje koja bi stranome sudu izru─Źila svoja dva pobjedni─Źka generala, i britanskoga politi─Źkoga ekscentrika Denisa MacShanea da je Gotovina kao nacist, da je izdao svoj narod. Moralno je sabla┼żnjivo ┼íto su neki od tih doma─çih politi─Źara, uklju─Źuju─çi Ra─Źana, ┼áeksa i druge, jo┼í i za vrijeme optu┼żnica i sada nakon presude, izjavijivali da su optu┼żbe protiv Gotovine la┼żi i besmislice i da je u tome smislu Gotovina nevin.


Zna─çi, uvjereni su cijelo vrijeme da je nevin, pa ipak su ga se odrekli, ipak su pristali izru─Źiti ga i tako uni┼ítiti ┼żivot njega i njegove obitelji. Na vidjelo je isplivala ─Źinjenica da se Sud presu─Ĺuju─çi Gotovini i Marka─Źu kao na krunski dokaz oslonio na famozni Brijunski transkript koji im je dao Stjepan Mesi─ç, premda u samome transkriptu nema ni─Źega spornoga, osim ┼íto je poslu┼żio kao materijalni dokaz okupljenoga dr┼żavno-vojnoga vrha u tzv. Zlo─Źina─Źki pothvat. Kao i Gotovini, u jednakoj ili u jo┼í ve─çoj mjeri, jer se te┼íko razbolio u zatvoru, uni┼ítili su i ┼żivot generala Marka─Źa i njegove obitelji. Poradi politi─Źkoga pragmatizma, poradi obe─Źanoga zlatnoga teleta koje ionako nisu dobili, ti sitni doma─çi politi─Źki trgovci sve su u─Źinili da zavr┼íe ovako kako su zavr┼íili, da Gotovina i Marka─Ź budu u dugotrajnim tu─Ĺinskim tamnicama, a Hrvatska osramo─çena i poni┼żena pred o─Źima cijeloga svijeta, da bude doista zemlja zrela za ludnicu. S tamnicom dvojice generala i Hrvatska je kao dr┼żava potonula u mrak neslobode.


Velika prijevara i velika izdaja ostat ─çe dugo mra─Źna mrlja na savjesti svih onih koji su to dopustili. Je li narod svjestan jedne desetogodi┼ínje izdajni─Źke politike, je li se pokajao ┼íto je birao i odr┼żavao izdajnike na vlasti, je li taj narod svjestan i vlastite odgovornosti u tome smislu? Tko zna, ali sada u Splitu ┼żele osu─Ĺenom Gotovini dati ulicu ili trg, ba┼í kao ┼íto su, podsje─ça Nenad Ivankovi─ç autor knjige "┼áto smo mu ─Źinili", i Atenjani nakon osude na smrt podigli spomenik Sokratu, a njegove tu┼żitelje prognali. Gotovina i Marka─Ź su ┼żivi. Stra┼ían ─çe biti njihov susret s nezahvalnom Hrvatskom kojoj su dali slobodu, a ona njima robiju. Jo┼í stra┼íniji sa svim ovim manjim ili ve─çim izdajnicima. Ako su imalo ljudi, oni to u moralnom smislu ne bi smjeli pre┼żivjeti. Franz Kafka i njegov Jozef K. poma┼żu nam da prona─Ĺemo ne┼íto utje┼íno:
slava ─çe nad┼żivjeti Antu Gotovinu, sramota ─çe nad┼żivjeti Stjepana Mesi─ça, Ivicu Ra─Źana i Ivu Sanadera kao i sve njihove stereotipne podanike.

Slike ┼żivota

U potpunome ko┼ímaru izazvanom ovom nevjerojatnom haa┼íkom sramotom, brzinom svjetlosti naviru i izmjenjuju se slike ┼żivota generala Gotovine. U sje─çanje naviru slike njegova siroma┼ínoga djetinjstva, tragi─Źnoga stradanja majke koja je, za┼ítitiv┼íi u naru─Źju ─Źetverogodi┼ínjega dje─Źaka od eksplozije privrednoga eksploziva u mjestu, sama smrtno stradala, slike odlaska brodom u svijet u potragu za mirom, utjehom, slobodom, slike ratovanja u francuskoj Legiji stranaca, povratka u napadnutu Domovinu, slike burnih veza sa ┼żenama iz kojih ima troje djece i sve ih jednako voli. Po pola sata znao bi na telefonu provesti razgovaraju─çi s tek ro─Ĺenim djetetom. Onda slika vjen─Źanja s Dunjom Gotovinom u pako┼ítanskoj crkvi kada je crkveni zbor pjevao "Kad se budemo sreli, o─Źi u o─Źi, ja i ti, saznat ─çe┼í da sam samo ─Źovjek, a Bog da si ti...'', slika lutanja svijetom i bijega od nepravde, slika o─Źeva pogreba na koji nije do┼íao iz haa┼íkoga zatvora ne zato ┼íto ga ne bi pustili nego zato ┼íto nikakvu milost od njih nije tra┼żio...

Gotovina je bio i ostao samo ─Źovjek, a svi ti umi┼íljeni hrvatski bogovi koji su ga prodali i izdali, poput Mefista, prodali su odavno ─Ĺavolu du┼íu svoju. Dante ih je smjestio u deveti krug pakla.

Ivica Marija─Źi─ç
Hrvatski list, 5. svibnja 2011.

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU