Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

APEL HRVATSKIM BISKUPIMA...       (01.06.2011.)

... za suzdr┼żanost glede promi─Źbe pristupa Hrvatske Europskoj Uniji

Štovani prijatelji,
u privitku Vam ┼íaljemo tekst apela hrvatskim biskupima, da se uo─Źi predstoje─çeg referenduma o pristupanju ili nepristupanju Hrvatske Europskoj Uniji, s obzirom na te┼żinu posljedica za budu─çnost hrvatskoga naroda, slobodu i suverenitet Hrvatske, ne izja┼ínjavaju u prilog pristupanja Uniji, nego to prepuste odluci savjesti pojedinaca.

Ukoliko ste voljni supotpisati ovaj apel molimo da odgovorite na ovu poruku tekstom:

Prihva─çam apel i supotpisujem ga
(a zatim navedite Vaše podatke)


ime, prezime, titulu ili zanimanje, prebivalište
(na pr. Ivan Ivani─ç dipl. ing, Osijek)


i pošaljite na e-adresu:


vladimir.cepulic@gmail.com


s koje je poslana ova poruka. Nakon toga ─çemo Vas uvrstiti u popis potpisnika.

Tako─Ĺer preporu─Źamo da proslijedite ovu poruku Va┼íim znancima, koji se mo┼żda ┼żele priklju─Źiti.

Srda─Źno Vas pozdravljamo prvi potpisnici (abecednim redom):


Damir Borov─Źak, dipl.ing., Zagreb
prof.dr. Vladimir ─ćepuli─ç, Zagreb
prof.dr. Branimir Lukšić, Split
akademik Josip Pe─Źari─ç, Zagreb

*****

Tekst Apela

Apel hrvatskim biskupima za suzdr┼żanost glede promi─Źbe pristupa Hrvatske Europskoj Uniji

Štovani Oci biskupi!

Obra─çamo Vam se kao vjernici povjereni Va┼íoj brizi, zauzeti za rast vjere, i kao rodoljubi, koji zajedno s Vama snosimo odgovornost za slobodu hrvatskoga naroda, za o─Źuvanje hrvatske dr┼żave i za sve koji u njoj ┼żive.

Hrvatska i hrvatski narod nalaze se u kriti─Źnom ─Źasu povijesti, pred odlukom - pristupiti ili ne pristupiti Europskoj Uniji.

Savjest nas poti─Źe da upozorimo na mogu─çe te┼íke posljedice krive procjene o po┼żeljnosti pristupa Uniji i na takvoj procjeni temeljene crkvene potpore ulasku u Uniju.

U uvjetima duboke podjele oko te odluke takva bi potpora i posljedice koje se mogu o─Źekivati zacijelo izazvali duboko nepovjerenje prema crkvenoj hijerarhiji. To bi pak imalo negativan odraz i u crkvenom zajedni┼ítvu i u evangelizaciji i bilo bi kobno za budu─çnost. I Hrvatske i vjere u Hrvatskoj.

Stoga Vas molimo da se o toj temi ne izja┼ínjavate preporukom pristupa Uniji, po┼ítuju─çi slobodu hrvatskih gra─Ĺana da o tome odlu─Źe po savjesti, kao ┼íto ste to ─Źinili i u vrijeme izbora.

Tako─Ĺer, da iz istih razloga upozorite i zamolite Svetoga Oca da obzirno pristupi toj temi.

┼Żelimo ukratko dodatno obrazlo┼żiti na┼í apel.

Mnogi dobri poznavatelji Unije, njezinoga politi─Źkoga, zakonodavnoga, administrativnoga i gospodarskoga ustroja i s druge strane stanja u Hrvatskoj, upozoravaju da bi u sada┼ínjim uvjetima pristup Uniji imao nesagledive ┼ítetne posljedice. To uvi─Ĺa i velik dio hrvatskih gra─Ĺana i to unato─Ź dugogodi┼ínjoj promi─Źbi, verbalnoj - bez uvjerljive konkretne argumentacije, i simboli─Źkoj - vje┼íanjem zastava Europske Unije na dr┼żavnim ustanovama. Ta promi─Źba ne daje prostora trijeznoj raspravi o tom pitanju i javnom izno┼íenju proturazloga, te je svojevrsno psihi─Źko nasilje, koje traje cijeli niz godina, jo┼í od prije pristupnih pregovora.

Spomenimo u najkra─çim crtama samo neke ┼ítetne posljedice u slu─Źaju pristupa Uniji:

1.    Gubitak zakonodavnoga suvereniteta. Visoki du┼żnosnik EU govorio je u Hrvatskome Saboru, da Sabor vi┼íe ne ─çe donositi zakone nego ─çe progla┼íavati i primjenjivati zakone done┼íene u EU, u ─Źemu ─çe malena i gospodarski slaba Hrvatska imati neznatan utjecaj.

2.  Gubitak teritorijalnoga suvereniteta. Hrvatska je ve─ç u pristupnim pregovorima podlegla ucjenama Italije i Slovenije, te se odrekla prav├ó koja imaju sve dr┼żave svijeta - na svoj gospodarski pojas, pa ─Źak i na kompromis nazvan ZERP (za┼íti─çeni ekonomsko ribolovni pojas, iako ovaj nije predvi─Ĺen me─Ĺunarodnom konvencijom o pravu mora), kao i prava na rje┼íavanje grani─Źnoga spora na me─Ĺunarodnom sudu. U pogledu spora sa Slovenijom jednom se ─Źula i izjava - za┼íto se sva─Ĺate oko toga komada mora, ┼íto ionako ne ─çe biti ni hrvatsko ni slovensko nego more Europske Unije. Tajna slovenskih pritisaka i ucjena je u tome da se na tom podru─Źju podmorja dokazano nalaze velike rezerve nafte i plina

3.   Gubitak gospodarskoga suvereniteta. Za Hrvatsku gospodarski izranjenu nametnutim ratom te nametnutom, i lo┼íe provedenom, naglom privatizacijom, zahtjevi slobodnoga kretanja robe, kapitala i ljudi, t.zv. slobodnoga tr┼żi┼íta zna─Źe izgubljenu bitku. Posebno nakon ┼íto su hrvatske vlade rasprodale 95% banaka i od o─Źiju javnosti skrivenim prihvatom zakona omogu─çile svim dr┼żavljanima EU da mogu u Hrvatskoj kupovati nekretnine pod istim uvjetima kao i Hrvati. Prodani bankarski sustav kreditira potro┼ínju inozemne robe i odvla─Źi dobit u inozemstvo, a ne podr┼żava doma─ça ulaganja. Stranci svojim neusporedivo ja─Źim kapitalom u kupnji i prodaji nemaju konkurencije, pa tako i uni┼ítavaju hrvatsku proizvodnju i pomalo sve vrijedno preuzimlju u svoje vlasni┼ítvo. Nedavno smo iz EU dobili jasnu poruku da Hrvatska ne mo┼że ─Źuvati, potpomagati nikakvu svoju privrednu granu osim "ako je to u interesu cijele Europske Unije".

4.   Duhovne ┼ítete. Suvremeni grabe┼żljivi kapitalizam, koji je u lovu na dobit neosjetljiv za prava radnika, za o─Źuvanje zdravoga dru┼ítva i njegovih vrijednosti sve vi┼íe ovladava brojnim podru─Źjima ┼żivota. Posljedica je u Hrvatskoj, uz ostalo, 300 tisu─ça nezaposlenih i jo┼í 60 tisu─ça onih koji rade a ne dobivaju pla─çu. To nisu brojke, to su ljudi. Ostaju bez nade i perspektive - oni i njihova djeca. Tjeskobnu nesigurnost ┼żivota, u kojem nije marljivim u─Źenjem i radom zajam─Źeno ostvarenje makar minimalnih potrebnih uvjeta, uspavljuje se i hrani otrovom droga i cijelom industrijom poticanja na nemoralni ┼żivot. Time se stvara dru┼ítvo ekonomski i du┼íevno porobljenih ljudi s kojima se lako manipulira radi vlastitih probitaka. U tu svrhu ismijavaju se i velike vrjednote - obitelji, domoljublja, vjere, a name─çu se la┼żne vrijednosti: prava bez du┼żnosti, slobode bez odgovornosti, stjecanja dobitka bez solidarnosti. Ideolo┼íka klima u Europskoj Uniji suprotstavljena je kriterijima istine i dobrote, progla┼íuju─çi ih netolerantno┼í─çu. Podupire se diktatura relativizma, kultura smrti, hedonizam i profitizam.

Sve to nazo─Źno je u Hrvatskoj i sada, dijelom poradi vanjskih ucjena i utjecaja, dijelom kao posljedica jo┼í ┼żivoga komunisti─Źkoga naslje─Ĺa i neformiranja zdrave politi─Źke jezgre u novim okolnostima. Me─Ĺutim, u uvjetima samostalnosti, slobode, mnogo je toga reverzibilno, povrativo, predhodni ustupci mogu se povu─çi. Pristupi li se pak u Europsku Uniju upada se u kruti sklop tu─Ĺinskih zakona i propisa, o kojima javnost, ─Źak ni ona politi─Źki odgovorna, uop─çe nije informirana, a iz kojih se vi┼íe ne mo┼żemo izvu─çi.

Najbolji je primjer sam Lisabonski ugovor, koji jo┼í nije slu┼żbeno niti preveden na hrvatski, a u njemu se nalazi niz obvezuju─çih odredaba, kojih se kasnije ne mo┼żemo odre─çi. Dok sve ne bude jasno ne bi se smjelo raspisivati referendum. Ne mogu bira─Źi glasovati za ono ┼íto ne poznaju..

Polo┼żaj Hrvatske u slu─Źaju pristupa Europskoj Uniji ne ure─Ĺuje se transparentnim, jasnim pravilima nego ugovorom , koji je postignut pregovorima. A ti su vo─Ĺeni pod ucjenama i nemarno. Na sva┼íta se pristalo, ne bi li samo pregovori zavr┼íili ┼íto prije. Stoga bi ─Źak i prista┼íe pristupa Uniji, koji ┼żele dobro Hrvatskoj, trebali zasad na referendumu odbiti pristup. Unija ─çe sigurno i dalje ┼żeljeti pripojiti svojem teritoriju Hrvatsku, ali bi se revizijom pregovora i konsolidacijom Hrvatske u slu─Źaju izbor├ó, koji bi u Sabor doveli neke nove, pozitivne zastupnike, mo┼żda mogli posti─çi povoljni uvjeti pristupa.

Godinama smo s raznih strana slu┼íali kako Europskoj Uniji "nema alternative". Mnogi iz krugova politike i gospodarstva ne prezaju od ni─Źega, kako bi ostvarili svoju osobnu korist ulaskom u EU, a interes hrvatskog naroda nije im uop─çe bitan. Alternativa dakako nisu nikakvi balkanski savezi, Hrvatska ima i tre─çi put - samostalnosti i suradnje na temelju obostranih interesa, ┼íto otvara mogu─çnosti u svim smjerovima.

Izra┼żavaju─çi svoju sinovsku odanost ┼żelimo Vam da kao pastiri i predstavnici Crkve u hrvatskom narodu uspijete i u ovim te┼íkim vremenima nalaziti prave na─Źine i prave odgovore koji ─çe po Kristovoj snazi biti lijek i poticaj hrvatskom dru┼ítvu i rastu vjere u Crkvi.

Preporu─Źamo Vam se - "Sami sebe i jedni druge i sav ┼żivot na┼í Kristu Bogu predajmo." (Iz ist. liturgije)

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: