Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

ARMENIJA - DALEKA, A BLISKA NAM ZEMLJA       (24.11.2018.)

U povodu 60. obljetnice ┼żivota prof. Artura R. Bagdasarova i izlaska njegove knjige "Armenija - Noina zemlja"

U izdava─Źkoj ku─çi "┼ákolska knjiga" izi┼íla je nova knjiga na┼íega dugogodi┼ínjega vanjskoga suradnika portala prof. dr. sc. Artura R. Bagdasarova "Armenija - Noina zemlja: kultura i povijest".


Ovo je peta knjiga Artura Bagdasarova na hrvatskom jeziku i tre─ça o Armeniji. Mnogi njegovi ─Źlanci, koji su u┼íli u ovu knjigu o armenskoj kulturi i povijesti, objavljeni su upravo na mre┼żnim stranicama Hrvatskoga kulturnoga vije─ça.

Kao izdava─Ź knjige "Armenija - Noina zemlja" naveden je dr. sc. Ante ┼Żu┼żul, urednica - Snje┼żana Bakari─ç Pali─Źka, a kao ocjenitelji - knji┼żevnik Hrvoje Hitrec i prof. dr. sc. Milan Nosi─ç. Sa┼żetci knjige prevedeni su na jedanaest jezika: armenski, ─Źe┼íki, engleski, francuski, hrvatski ─Źakavski, hrvatski kajkavski, njema─Źki, portugalski, ruski, slova─Źki i ┼ípanjolski.

Knjiga je bogato likovno opremljena i sastoji se od proslova i ─Źetiriju poglavlja: 1. Armenija - Hayastan, 2. Kulturna ba┼ítina, 3. Duhovna ba┼ítina i 4. Poznati djelatnici armenske kulture i povijesti. U njoj se mogu na─çi osnovni podatci o Armeniji, njezinoj Crkvi, tradicijskim obi─Źajima, znamenitostima, te uglednim predstavnicima kulture i povijesti. Hrvatski ─çe se ─Źitatelj upoznati s armenskim jezikom i pismom, knji┼żevno┼í─çu, mitologijom, obi─Źajima, slikarstvom, knjigotiskanjem, glazbom, filmom, minijaturama, ha─Źkarima (kamenim kri┼żevima), a isto tako i s pojedinim poslovicama armenskoga naroda.

U knjizi ─çe se mo─çi pro─Źitati i o hrvatsko-armenskim etnokulturnim i duhovnim vezama. Najve─ça i mo┼żda najdublja duhovna poveznica Hrvata i Armenaca je sveti Vlaho (sv. Bla┼ż, lat. Sanctus Blasius arm. Surb Barceg), za┼ítitnik (patron) grada Dubrovnika.

Kongregacija mhitarista, benediktinskih redovnika Armenokatoli─Źke crkve, u svojoj tiskari u Be─Źu objavila je vi┼íe od dvjesto hrvatskih knjiga. O armenskom tiskanju hrvatskih knjiga u Be─Źu poseban je tekst u navedenoj knjizi.

U Dr┼żavnom se arhivu u Dubrovniku ─Źuvaju dvije barokne grafike iz 18. st. koje su povezane s tim armenokatoli─Źkim redom. Ne jednoj od njih prikazan je svetac kako kle─Źi ispred Bogorodice s Kristom, a ispod su stihovi pjesnika Grgura Narekacija (oko 951.- 1003.), crkvenoga nau─Źitelja.

U knjizi se nalazi i nekoliko tekstova o Armencima koji su djelovali u Hrvatskoj gdje su ostavili vidan trag u kulturi i znanosti. Navedimo samo neke. Dubrov─Źanin ─Éuro Armen Baglivi (1668. - 1707.) je bio medicinski pisac, profesor teoretske medicine na rimskom arhiliceju i lije─Źnik papa Inocenta XII. i Klementa XI. Me─Ĺu zanimljivostima su i tekstovi o dvama poznatim Armencima koji su nakon Listopadske (Oktobarske) revolucije ┼żivjeli i radili u Hrvatskoj. Jedan od njih je prof. ing. Artemije ┼áahnazarov (1891. - 1973.). Radio je na Tehni─Źkoj visokoj ┼íkoli (kasnije Tehni─Źki fakultet, potom Strojarsko-brodogra─Ĺevni fakultet). Kao znanstvenik se bavio teorijom rezanja alatnim strojevima i ispitivanjem kvalitete materijala. Autor je nekoliko knjiga.

Drugi je po─Źasni gra─Ĺanin Biograda na Moru Vagan Melik-Karaganjan (1889. - 1977.), dipl. ing. arhitekture, gra─Ĺevinski poduzetnik i hotelijer koji je sagradio u tom gradu banovinsku bolnicu (1932. - 1933.) i hotel imenom "Ilirija". Zagreba─Źki Muzej Mimara u zbirci crte┼ża, grafika i minijatura ─Źuva tri sitnoslike iz 1358. god. poznatoga armenskoga sitnoslikara i pisara Zakarija Ahtamarcija, a isto tako i armenski molitveni svitak pahpakan ili hmail iz 1721. god. Me─Ĺu zanimljivostima je i rije─Źka zgrada, zvana "Turska ku─ça" koja je gra─Ĺena u neomaurskom stilu s balkonskim lukovima, biljnim i ┼żivotinjskim ornamentima, ljudskim likovima i arapskim natpisima, neko─ç je bila vlasni┼ítvo greciziranoga Armenca Nikolaija Nikolaidesa (1855. - 1933.) i njegove supruge Rije─Źanke Antonije Bartolich Gelletich. Nikolai Nikolaides (arm. Nikogajos Nikogosjan) je bio dugogodi┼ínji osmanski diplomatski i trgova─Źki predstavnik u ┼ápanjolskoj, a od 1898. god. konzul u Rijeci.


Nadamo se da ─çe knjiga izazvati zanimanje u Hrvatskoj te poslu┼żiti daljnjemu upoznavanju, zbli┼żavanju, ┼íirenju i produbljivanju etnokulturnih, duhovnih i prijateljskih veza dvaju naroda, hrvatskoga i armenskoga.

 

Ivan Ajvazovski, Silazak Noe s Ararata, 1889.

Prelistajte izdanje knjige.

www.hkv.hr

www.hkz-kkv.ch

165 -2018

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU