Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Eichtalboden 83

CH-5400 Baden

 


 

VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

hous-logo.jpg

 

 

 

 

   
   
   
 

PONE┼áTO O ISTOVRIJEDNICAMA I SPOLNOJ RAVNOPRAVNOSTI      ( 22.04.2024.)

Struna (strukovno nazivlje) projekt je koji je pokrenulo Vije─çe za normu hrvatskoga standardnog jezika, a Institut za hrvatski jezik kao uskla─Ĺiva─Ź pru┼ża jezikoslovnu, nazivoslovnu i tehni─Źku potporu prihva─çenim projektima.

Zapis svakoga naziva u Struni sadr┼żava obi─Źno i prijevodne istovrijednice na razli─Źitim stranim jezicima ┼íto prema sastavlja─Źima Strune osigurava me─Ĺujezi─Źnu razmjenjivost nazivoslovnih podataka i olak┼íava znanstvenu komunikaciju. Navest ─çemo dva primjera koji izazivaju ili mogu izazvati odre─Ĺene upite.

Primijetit ─çemo da je me─Ĺu istovrijednicama naveden i ruski naziv. U ruskom jeziku, me─Ĺutim, nema tzv. istovrijednice jazykovaja purustka, ┼żen┼í─çina jezykovoj purist. Mo┼żemo li smatrati istovrijednim ono ┼íto nemamo? Ne znam pouzdano koliko se ─Źesto u hrvatskom jeziku rabi i rabi li se uop─çe mocijski parnjak jezi─Źna puristica. Ako ipak jest potrebna neka opisna istovrijednica ili pojam, onda je vjerojatno na ruskom jeziku bolje navesti ÔÇô storonica ─Źistoty jazyka (ÔÇśpobornica ─Źisto─çe jezikaÔÇÖ). Osim toga ruski ┼żenski mocijski parnjak puristka pokriva i zna─Źenje ÔÇśzagovarateljica jezi─Źnoga purizmaÔÇÖ. Ipak, ostaju nejasni kriteriji odabira naziva. Za┼íto su, primjerice, u Struni navedeni jezi─Źni purist i jezi─Źna puristica, koji su sigurno rijetki u uporabi, a nema naziva kao ┼íto su akcentolog, dijalektolog, filolog, foneti─Źar, fonolog, lingvist, sociolingvist... i njihovih mocijskih parnjaka?

Osim ┼íto, o─Źito, ─Źestotnost porabe samoga naziva nije me─Ĺu vode─çim kriterijima njegova uvr┼ítavanja u Strunu, razvidna je i neujedna─Źenost navoda pojedinih istovrijednica u usporedbi razli─Źitih nazivoslovnih ─Źlanaka. U jednom nazivoslovnom ─Źlanku imamo samo engleske istovrijednice, u drugom engleske, njema─Źke, francuske, ruske, ┼ívedske, u tre─çem engleske i njema─Źke... Zna─Źi li to da u izo─Źnim stranim istovrijednicama ne postoje nazivi u tim jezicima?

Ono ┼íto je navedeno u svezi s jezi─Źnom puristicom u ruskom jeziku, mo┼żemo potvrditi i za lingvisticu i sintakti─Źarku. Malokad u ruskom jeziku mo┼żemo ─Źuti rije─Ź lingvistka ili sintaksistka (sintakti─Źarka, Struna). Jezikoslovci nikad tako i ne govore me─Ĺu sobom, a ne rabi ih ni obi─Źni porabnik (korisnik). ┼átovi┼íe, u dijalogu me─Ĺu jezikoslovcima to bi ─Źak moglo pokazivati da jedan od subesjednika ne zna dobro jezik ili da je nekulturan u svojem jezi─Źnom opho─Ĺenju. Naravno da ruski mocijski parnjak lingvistka i sintaksistka mo┼że pripadati ruskomu razgovornomu stilu, ali neutralni stil u hrvatskom standardnom knji┼żevnom jeziku ne uspore─Ĺuju se s razgovornim stilom u prijevodnoj istovrijednosti. I u razgovornom stilu hrvatskoga jezika jo┼í uvijek mo┼żemo ─Źuti pojedine posu─Ĺenice tipa biografija, hiljada, kompjuter, oficir, paradajz, paso┼í, penzija, sir─çe, no u drugim stilovima koji imaju stro┼żi odnos prema normi, poglavito u tzv. biranom leksiku, navedene se razgovorne rije─Źi nalaze izvan rje─Źoporabne norme. Drugim rije─Źima, pojedinomu funkcionalnomu stilu hrvatskoga standardnoga jezika ne pripada sve ┼íto pripada pojedinomu jezi─Źnomu stilu. To bi se moralo imati u vidu i kad uz hrvatsku natuknicu navodimo prijevodnu istovrijednicu. Jedan znak u jednom jeziku mora biti ┼íto vi┼íe prilago─Ĺen drugomu. Hrvatski standardni knji┼żevni jezik i ruski razgovorni jezik nisu jedno te isto.

Nije jasno ni za┼íto u nazivoslovni ─Źlanak treba uvr┼ítavati nepreporu─Źeni naziv ÔÇô lingvistkinja. Prema istoj logici onda bi se u Struni kao nepreporu─Źeni naziv moglo navesti npr. studentkinja kontrolorka zra─Źnoga prometa (student kontrolor zra─Źnoga prometa, Struna). Ne treba svaki priru─Źnik, poglavito normativni, pretvarati u jezi─Źni savjetnik ili opisivati ga metodom stalnih jezi─Źnih savjeta ┼íto je preporu─Źeno, nepreporu─Źeno ili na neki na─Źin dopu┼íteno.

O mocijskim parnjacima


Zanimljivo je da u rubrici napomena nalazimo: ÔÇ×Nazivi jezikoslovac i lingvist u op─çemu zna─Źenju i u mno┼żini mogu se odnositi i na mu┼íku i na ┼żensku osobu. Uz ime ┼żenske osobe navodi se naziv jezikoslovka ili lingvistica.ÔÇť Dakle, jezikoslovka i lingvistica odnose se na ┼żensku osobu, a i jezikoslovac i lingvist mogu se odnositi na ┼żensku osobu. Drugim rije─Źima, ─Źetiri su naziva za ┼żensku osobu: jezikoslovka, lingvistica, jezikoslovac, lingvist i dva za mu┼íku: jezikoslovac, lingvist, koji istodobno mogu biti i ┼żene. Obi─Źno tijekom normiranja smanjujemo broj ina─Źica u nazivima, a tu ih pove─çavamo. Vjerojatno je sa stajali┼íta spolno/rodno osjetljivoga jezika ili LGBT ideologije to normalna stvar, a neki bi rekli da je to opravdani ili neopravdani feminizam.

U drugoj polovici 20. st., tj. otkako je iz svijeta i Europe u Hrvatsku uvezena prekomjerna spolna, a danas i rodna osjetljivost, hrvatski jezik uz pomo─ç mocijske tvorbe sve vi┼íe postaje spolno obilje┼żen gotovo u svim mocijskim parnjacima, ┼íto nije karakteristi─Źno za hrvatsku lingvokulturnu zajednicu o kojoj ─Źesto opravdano pi┼íemo da ju treba ┼íto vi┼íe po┼ítivati, skrbiti se o njoj i ─Źuvati ju. Pri stvaranju prijevodnih istovrijednica treba uzeti u obzir da je npr. u ruskom jeziku, a i u hrvatskom, odnos prema mocijskim parnjacima druk─Źiji. Ispada da je osim jezikoslovnoga pitanja na djelu i promicanje ravnopravnosti spolova/rodova. Me─Ĺutim, nedopustiv je svaki neopravdan i neobrazlo┼żiv zahvat u jeziku sa stajali┼íta bilo koje ideologije jer on mo┼że imati nesagledive posljedice za jezik. Struktura i poraba jezika kao ┼żivoga i prilagodljivoga organizma ima i samoregulativnu ulogu i po potrebi razvija i stvara nove ┼żenske mocijske parnjake (predsjednica, ministrica, premijerka) bez umjetnoga nametanja i nasrtaja na jezik. U dana┼ínjem dru┼ítvu i pravnim aktima ima mnogo drugih na─Źina kako bi se podcrtala jednakost ┼żena i mu┼íkaraca, pa i kako bi se priznao velik doprinos i zna─Źenje ┼żena u svim podru─Źjima njihova djelovanja i postignu─ça. Va┼żno je napomenuti da je ravnopravnost spolova u suvremenom dru┼ítvu mnogo slo┼żenija negoli poraba ┼żenskih mocijskih parnjaka i navo─Ĺenja njihovih poglavito nepostoje─çih istovrijednica u drugim jezicima.

Artur Bagdasarov, HKV.HR

www.hkz-kkv.ch /dg

193 - 2024

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: