Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

─îIJE INTERESE PROMI─îE HRVATSKA POLITIKA?

Sredinom rujna na internetskoj stranici izravno.com objavljena je osebujna analiza glavne struje politike u Hrvatskoj nakon smrti prvoga hrvatskog predsjednika u kojoj posebnu pozornost privla─Źe tvrdnje o presudnom utjecanju na hrvatsku politiku iz pozadine, iz javnosti skrivenog centra mo─çi - pa taj tekst zaslu┼żuje ozbiljniji osvrt, makar samo parcijalni.

U tom tekstu - za koji su kao autori navedeni Icom i Amac, tj. Uredni┼ítvo portala izravno.com i vjerojatno uredni┼ítvo internetske stranice Hrvati AMAC (Hrvatski web portal koji - kako se sam predstavlja - "okuplja biv┼íe studente i prijatelje hrvatskih sveu─Źili┼íta i hrvatske intelektualce ┼íirom svijeta u interesu o─Źuvanja hrvatske dr┼żave") - uz ostalo navodi se koji su kriteriji prevladali za dobivanje potpore me─Ĺunarodne zajednice u preuzimanju najva┼żnijih politi─Źkih funkcija nakon smrti prvoga hrvatskog predsjednika.

U tekstu se tvrdi da je glavnu ulogu u ime me─Ĺunarodne zajednice odigrao tada┼ínji ameri─Źki veleposlanik u Hrvatskoj te da je na naki na─Źin instalirao nasljednike prvoga hrvatskog predsjednika na ─Źelu dr┼żave i na ─Źelu vode─çe hrvatske politi─Źke stranke. Prema tom tekstu, ameri─Źki je veleposlanik postavko kao kriterij da bi netko mogao biti "ameri─Źki" kandidat za predsjednika Hrvatske pozitivan odgovor na njegovo pitanje: "Jeste li se spremni javno odre─çi politike Franje Tu─Ĺmana?" Tako─Ĺer, prema tvrdnji u tom tekstu, ameri─Źki je veleposlanik anketirao osam hrvatskih politi─Źara potencijalnih kandidata za prvoga ─Źovjeka vode─çe hrvatske politi─Źke stranke da bi izabrao onoga koji je bio spreman pozitivno odgovoriti na sljede─ça tri pitanja: "Jeste li spremni udaljiti se od hrvatske dijaspore? Jeste li spremni napustiti Hrvate u Bosni? Jeste li spremni koalirati sa strankom hrvatskih Srba?"


Autor ili autori teksta ne pi┼íu na temelju kojih izvora u svom tekstu navode podatke o takvoj aktivnosti ameri─Źkoga veleposlanika u Hrvatskoj i o ba┼í takvim kriterijima za potporu kandidatima za tako va┼żne funkcije u hrvatskoj politici, pa svakom ─Źitatelu ostaje mogu─çnost odnosno pravo da sam procijeni vjerodostojnost tih podataka. Ipak razvitak politi─Źkih prilika u desetlje─çu nakon smrti prvoga hrvatskog predsjednika potvrdio je da je slu┼żbena hrvatska politika po┼ítivala i danas po┼ítuje te navedene kriterije. Glede nasljednika u funkciji predsjednika dr┼żave doista je do┼íao politi─Źar koji se je ne samo odrekao prvoga hrvatskog predsjednika nego ga je na mnogo na─Źina (a posebno je ne─Źastan bio postupak objavljivanja pristrano izabranih transkripata iz Ureda predsjednika) poku┼íavao i kompromitirati i razvodniti njegovu dr┼żavotvornu politiku. ┼átovi┼íe, javnom mnijenju pa i ─Źitavom hrvatskom dru┼ítvu nametnuta je tzv. detu─Ĺmanizacija koja, uz ostalo, relativizira va┼żnost osamostaljenja i suverenosti dr┼żave Hrvatske, ne samo relativizira nego i uvelike kriminalizira obranu i Domovinski rat, koja u hrvatskom narodu produbljuje povijesni raskol i jaz, osobito onaj iz Drugoga svjetskoga rata i pora─ça.


Tako─Ĺer, kad je rije─Ź o slu┼żbenoj politici vode─çe hrvatske politi─Źke stranke, o─Źito je da je i ona ne samo ispo┼ítovala navedene kriterije za prvoga ─Źovjeka te stranke nego je ba┼í te kriterije i o┼żivotvorila. Glede udaljavanja slu┼żbene hrvatske dr┼żavne politike od hrvatske dijaspore trajni pokazatelj je jednaki odnos odnosno tretman prema Hrvatima ro─Ĺenim izvan Hrvatske kao prema bilo kojem tra┼żitelju hrvatskoga dr┼żavljanstva bilo koje enti─Źke pripadnosti, a vrhunac toga procesa bile su posljednje ustavne promjene koje su drasti─Źno smanjile mogu─çnost utjecaja hrvatske dijaspore na Hrvatsku.

Glede drugoga kriterija - napu┼ítanja Hrvata u Bosni i Hercegovini - osim ustavnih promjena, uz ostalo, jasan je pokazatelj ┼íto slu┼żbena hrvatska politika ni na kojem me─Ĺunarodnom forumu nije poduzela npr. ni stoti dio poku┼íaja nametanja pitanja za povrat prognanih Hrvata na svoja ognji┼íta u Bosni i Hercegovini, kakve je poduzela i poduzima Srbija kad je rije─Ź o povratku Srba u Hrvatsku. A ┼íto se ti─Źe koaliranja sa srpskom politi─Źkom strankom, svima je o─Źito ne samo da takva koalicija stvarno postoji nego i to da Hrvatska zbog te koalicije podupire i pla─ça ─Źak i neke srpske projekte koji su u biti antihrvatski.


Ipak, provedba tih kriterija - a koji sude─çi po mnogim doga─Ĺanjima u dana┼ínjoj Hrvatskoj nipo┼íto nisu jedini - ne mora nu┼żno zna─Źiti da su ih "zadali" u tekstu spomenuti ili nespomenuti predstavnici me─Ĺunarodne zajednice. Naime, veliko je pitanje za┼íto bi za me─Ĺunarodnu zajednicu (┼íto god to stvarno zna─Źilo) ili Sjedinjene Ameri─Źke Dr┼żave, ba┼í navedeni kriteriji bili najva┼żniji. Pojedine utjecajne dr┼żave sigurno imaju svoje interese glede svake dr┼żave na svijetu, pa i Hrvatske, i to je naravno i legitimno, ali nije niti mo┼że biti vjerojatno da bi one svoje interese prema Hrvatskoj iscrpljivale ba┼í u navedenim kriterijima.

Naime, u samoj hrvatskoj, kao i u drugim dr┼żavama nastalim na podru─Źju biv┼íe savezne dr┼żave, postoje politi─Źke snage koje se ne mogu pomiriti s postojanjem samostalne dr┼żave Hrvatske - pa im smeta svaka hrvatska dr┼żavotvornost. Te se snage ne mogu pomiriti s postojanjem jakog, slo┼żnog, povezanog hrvatskog naroda pa ne prezaju niti od novoga instrumentaliziranja hrvatskih Srba. Nisu li te snage kreirale navedene kriterije i uskladile ih samo s dijelom me─Ĺunarodne zajednice, a slu┼żbena hrvatska ih politika poslu┼íno ostvarila i dalje ostvaruje? Dok se u Hrvatskoj doga─Ĺa detu─Ĺmanizacija, svjesno i sustavno udaljavanje od hrvatske dijaspore, zapostavljanje sudbine Hrvata u Bosni i Hercegovini i koaliranje sa srpskom politi─Źkom strankom na ┼ítetu hrvatskih interesa, nu┼żno se name─çe pitanje:

─îije interese promi─Źe slu┼żbena hrvatska dr┼żavna politika?

Ivan Mikleni─ç, Glas Koncila


    ─îlanak Icom/Amac

23.09.2010.

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU