Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

TU SMO, BITI ─ćEMO ZA VIJEKE VJEKOVA - CRKVA HRVATSKIH MU─îENIKA NA UDBINI

Od ┼ípilje do interneta povijest ipak ne pi┼íu pobjednici nego ─Źinjenice. Svi normalni ljudi koji pamte znaju (a neznanje nikoga ne opravdava), pri─Źala im je baka uz vatru ognji┼íta ili ┼żupnik iz prastare crkve, da su mnoge la┼żi bile slu┼żbene verzije doga─Ĺaja i da je istini bilo najstro┼że zabranjeno da bude istina, pod prijetnjom smr─çu onima koji bi je i poku┼íali otkriti.

Jesu li vas u jugoslavenskoj ┼íkoli u─Źili da je 1942. godine Udbina etni─Źki o─Źi┼í─çena i da je Hrvatima onemogu─çen povratak na Udbinu sve do poraza srpskog agresora u vojno redarstvenoj akciji Oluja? A Udbina je zemljopisno, i na neki na─Źin i povijesno sredi┼íte Hrvatske. Sve do zlosretne Krbavske bitke 9. rujna 1493. koja je promijenila hrvatsku povijest, ┼żupanije Krbava, Gacka i Lika su gospodarski najrazvijeniji dio onda┼ínje Hrvatske, a bile su i sredi┼íte najstarijeg hrvatskog plemstva (prema V. Klai─çu).

Nemalo je poznavatelja povijesti koji smatraju da je upravo ovdje kolijevka Hrvatske dr┼żavnosti - prvi hrvatski knez Borna nazivao se knez Gacki. Ovdje je, na Krbavi koja ─çe poslije biti nazvana Udbinom, 1185. godine utemeljena prva biskupija iza Velebita, na┼íe mitske planine

Name─çe se pitanje za┼íto "hrvatski intelektualci", s onim "lijepim partizanskim kapama koje su poruke ljubavi i mira", nisu tijekom 45 godina obilje┼żili ovaj hrvatski povijesni prostor i sje─çanje na tragi─Źne ┼żrtve Krbavske bitke, pa makar s nekom maju┼ínom spomen plo─Źom? Tko uspije zagospodariti tvojom pro┼ílo┼í─çu, bit ─çe gospodar i tvoje sada┼ínjosti. Ostat ─çe┼í bez onoga ┼íto danas zovemo identitet, poru─Źuje gospi─çko-senjski biskup Mile Bogovi─ç.

Iz Gospi─çko-senjske biskupije i Li─Źko-senjske ┼żupanije potekao je prijedlog o obilje┼żavanju obljetnice Krbavske bitke i izgradnjom na tome mjestu crkve Hrvatskih mu─Źenika na Udbini. Ovo novo nacionalno sveti┼íte i memorijalni centar gradi hrvatska Crkva i hrvatska dr┼żava od 2005. godine, a na Dana hrvatskih mu─Źenika 11. rujna ove godine bit ─çe sve─çeno blagoslovljeno u 11 sati. Prvu koncelebriranu misu na Udbini, nakon punih 68 godina, predvodit ─çe vrhbosanski nadbiskup, kardinal Vinko Pulji─ç.

Za one koji na Dan hrvatskih mu─Źenika ne ─çe hodo─Źastiti na Udbinu, ali i za sve one koji se ne vole zamarati ─Źitanjem, portal HKV-a je priredio malu povijesnu slikovnicu od 68 fotografija hrvatske Udbine i crkve Hrvatskih mu─Źenika. Protiv strategije zaborava.

Plo─Źu s natpisom "Hrvatska Udbina" na ulazu u Udbinu su postavili Hrvati, od "kom┼íija" Srba protjerani iz BiH (1995.), i oni danas uglavnom sa─Źinjavaju hrvatsko i katoli─Źko stanovni┼ítvo Udbine. Plo─Źa je za vrijeme posljednjih izbora (2008.) propucana s nekoliko metaka.

Znaju li brojni smu┼íenjaci da su "kom┼íije", tj. antifa┼íisti s onim "lijepim kapama koje su poruke ljubavi i mira" 13. prosinca 1942. ubili 166 Hrvata (┼żene, djece i staraca), spalili 307 hrvatskih ku─ça i protjerali preostalih 1600 Hrvata iz svoga vjekovnog zavi─Źaja na Udbini i Podudbini?!

U vrijeme srpske agresije na Hrvatsku dr┼żavu (1991-1995.), agresiji na Hrvate pridru┼żuju se i "kom┼íije" koji ┼żive u Lici. Plja─Źkaju, ubijaju i uni┼ítavaju sve ┼íto je hrvatsko i katoli─Źko, a pre┼żivjele Hrvate protjeruju. Vi┼íe od polovice Gospi─çko-senjske biskupije bilo je od 1991. do 1995. godine pod okupacijom. S tog okupiranog dijela gotovo svi katolici bili su protjerani, a crkve i ostali crkveni objekti bili su sustavno uni┼ítavani. Nijedna crkva nije bila po┼íte─Ĺena. Kada je to podru─Źje u kolovozu 1995. oslobo─Ĺeno, napustila ga je ve─çina srpskog stanovni┼ítva. Ostali su samo oni koji nisu okrvavili ruke i du┼íu, kojima je domovina Hrvatska. Previ┼íe zla je ostalo iza izbjeglih Srba da bi se moglo zaboraviti, i neka im Bog oprostiti. Ni onaj drugi dio biskupije koji nije bio pod okupacijom nije po┼íte─Ĺen od ratnih razaranja i stradanja pu─Źanstva. Sve to se od 2000. godine u ovoj zemlji sustavno pre┼íu─çuje i izbjegava pokazati, a u ime "dobrosusjedstva" ┼żrtve se progla┼íuju zlo─Źincima i slave se srpski pokolji nad hrvatskim civilima. Pri vrhu vlasti u RH su i "kom┼íije" koji bez imalo srama javno izjavljuju da bi svoja (zlo)djela ponovili!

dalje - Hrvatsko kulturno vije─çe

09.09.2010.

011-2010

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU