Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

EUROPSKA DESNICA NAPREDUJE, U HRVATSKOJ SE SVA─ÉA!      (15.06.2011.)

Jedan od najopakijih manevara ljevice i njihovih liberalnih podrepa┼ía odre─Ĺivanje je zna─Źenja rije─Źi u politi─Źkoj terminologiji. Tako su pojmovi desnica i konzervativizam bili do kraja sotonizirani, odnosno prikazivani nazadnim i opasnim za demokraciju. S druge, pak, strane biti Ijevi─Źar zna─Źilo je biti napredan i ─Źastan. U me─Ĺuvremenu se u tome pogledu ┼íto┼íta promijenilo u korist konzervativaca i desni─Źara, ali prije svega tek nakon njihovih pobjeda na parlamentarnim izborima u Europskoj Uniji.

Konzervativne stranke prevladavaju u ve─çini dr┼żava Unije. Krajnja desnica ve─ç se nalazi u parlamentima Norve┼íke, ┼ávedske, Danske, Nizozemske, Belgije, Letonije, Litve, Austrije, Slova─Źke, Ma─Ĺarske, Slovenije, Bugarske i Gr─Źke, a u Francuskoj sve vi┼íe napreduje, dodu┼íe, neparlamentarna stranka Nacionalna fronta za koju bi, da se uskoro odr┼że izbori, glasovao svaki ─Źetvrti Francuz. ─îak nije neophodno va┼żno da desni─Źari u─Ĺu u vlade, gotovo je isto toliko od koristi za njih da njihove programe "kopiraju" konzervativci i tako stjeraju u kut razvikane Ijevi─Źare. Takav scenarij mogao bi se na sljede─çim izborima ostvariti u Hrvatskoj ako bi desnica postigla minhnalnu slogu, ┼íto zasad izgleda vi┼íe kao znanstvena fantastika nego stvarna mogu─çnost, ali ni┼íta nije posve nemogu─çe ako bi barem neko vrijeme prevladao razum.

Nedavno su desni─Źari trijumfirali u, ina─çe, izrazito proeuropskoj Finskoj dobiv┼íi oko 20 posto glasova na tamo┼ínjim parlamentamim izborima. Desnica u toj skandinavskoj zemlji ponosno se naziva 'Pravi Finci'. Oni su me─Ĺu ostalim dobili toliko mnogo glasova i zbog svoga izrazitoga euroskepticizma. Finski izbori izazvali su zabrinutost u sredi┼ínjici EU Bruxellesu, jer 'Pravi Finci' nisu skloni tome da njihova zemlja sudjeluje u financiranju 'Europskog ki┼íobrana' za polubankrotirane drzave Unije Gr─Źku, Portugal i Irsku. Vo─Ĺa 'Pravih Finaca' Timo Soini ka┼że kako Finska ne ┼żeli 'ispla─çivati pogrje┼íke ostalih' dr┼żava ─Źlanica Unije, smatraju─çi Bruxelles 'srcem tame'. I u Hrvatskoj se javljaju takvi glasovi, ali bez finskih argumenata i iskustava koji nisu uvijek bili na ┼ítetu te zemlje; ba┼í obratno, Finska je dosad prili─Źno dobro ┼żivjela zahvaljuju─çi svome ─Źlanstvu u EU, ali, o─Źito, neke odluke ve─çine u Uniji vi┼íe ne odgovaraju marljivoj skandinavskoj naciji.

Finska nije jedina EU zemlja u kojoj desnica igra sve ve─çu politi─Źku ulogu. U Danskoj Narodna stranka, ina─Źe vrlo kriti─Źna prema useljenicima, podupire VIadu desnoga centra.


U Nizozemskoj Vlada zavisi od desni─Źarskih populista koji su, me─Ĺu ostalim, i protiv pro┼íirenja EU, kao i protiv hrvatskoga u─Źlanjenja. Vo─Ĺa nizozemskih desni─Źara Geert Wilders izraziti je protivnik muslimana, odnosno useljavanja stranaca iz Azije i Afrike u svoju zemlju.
U ┼ávedskoj je antieuropskoj desnici uspjelo u─Źi u Parlament. U Italiji separatisti─Źka Lega nord sudjeluje u tako─Ĺer desnoj Berlusconijevoj vladi.
Samo u dvije europske zemlje, u Njema─Źkoj i Francuskoj, desnici jo┼í nije uspjelo u─çi u dr┼żavne Parlamente.


Glede Njema─Źke, se to mo┼że shvatiti jer ovda┼ínja desnica jo┼í nije i ne ┼żeli odustati od slavljenja svoje pro┼ílosti, djelomi─Źno povezane s Hitlerovim re┼żimom. U Francuskoj je to druk─Źije. Od kada je francusku Nacionalnu frontu preuzela dinami─Źna k─çi njezina osniva─Źa Jean-Marie Le Pena, Marine Le Pen, ta stranka sve vi┼íe osvaja srca Francuza, prijete─çi da ─çe na sljede─çim izborima pobijediti ─Źak i stranku predsjednika Nicolasa Sarkozyja, Uniju za predsjednika. Moglo bi se dogoditi da 'nacionaini fronta┼íi' sljede─çe godine na predsjedni─Źkim izborima udu u drugu rundu izbora sa socijalistima, ┼íto bi bio katastrofalan poraz za Sarkozyjevu stranku. Gospo─Ĺa Marine Le Pen toliko je antieuropski raspolo┼żena da tra┼żi ukidanje eura i vra─çanje na francuske franke, zatim uvo─Ĺenje uvoznih ograni─Źenja i umjereni protekcionizam.


Da u novim ─Źlanicama EU ima dovoljno politi─Źkih snaga koje njeguju euroskepticizam, nije nikakva novost. ─îeski predsjednik Vaclav Klaus deklarirani je euroskeptik od kada sjedi na Hrad─Źanima. U Ma─Ĺarskoj su desni─Źari prije godinu dana osvojili dvije tre─çine parlamentarnih mandata i od nedavno proklamirali novi Ustav koji sadr┼żi vi┼íe nego konzervativne odredbe od kojih se europskoj Ijevici di┼że kosa na glavi.


Ma─Ĺarska konzervativna ve─çina unijela je u ustav postulate u kojima se nagla┼íava 'misticizam nacije', 'zajedni┼ítvo svih Ma─Ĺara ma gdje bili', 'svetost obitelji' i 'va┼żnost religije'. Te su odredbe uzbudile ne samo Bruxelles, nego i neke susjedne zemlje u kojima obitavaju velike ma─Ĺarske nacionalne manjine kao ┼íto su Rumunjska i Slova─Źka. Izgleda kao da slu┼żbena Budimpe┼íta jo┼í nije preboljela gubitke velikih podru─Źja nakon sloma Austro-Ugarske u Prvome svjetskome ratu. No jedna je stvar deklarativnost tih ustavnih proklamacija za unutarnju uporabu, a posve druga mogu─çnosti njihova prakticiranja u inozemstvu, jer i 'nova' Ma─Ĺarska mora po┼ítivati sve me─Ĺunarodne zakone od 1918. do danas, ┼íto zna─Źi da nekoga ma─Ĺarskoga revan┼íizma ne mo┼że biti.

Bruxelles nije ideal, ali ni pakao kako ga neki prikazuju


Iz svega ┼íto smo naveli mo┼że se zaklju─Źiti da su mnoge politi─Źke snage u Europskoj Uniji duboko nezadovoljne s onim ┼íto se radi u Bruxellesu. Uniji se od prije stanovita vremena osve─çuje njezina hibridnost. Europska Unija nije naddr┼żava, nije konfederacija, nije federacija i naravno ni u kojemu slu─Źaju nije dr┼żava. Njezina je konstrukcija vrlo proturje─Źna. Ona ima Parlament koji donosi zakone, ali nije u stanju ka┼żnjavati one koji ih ne provode, ako se tome protive dr┼żave koje su pogo─Ĺene. Ona ima svoje tri 'vlade' koje se nazivaju Vije─çe Europe (─Źlanovi su predsjednici i/ili premijeri dr┼żava ─Źlanica), Vije─çe Europske Unije (u njemu su delegirani mjerodavni ministri dr┼żava ─Źlanica) i Komisija Europske Unije (u kojoj se prakti─Źno izvode zaklju─Źci prije navedenih tijela). Postoje i brojna druga tijela Unije, sve skupa s oko 36.000 slu┼żbenika s ne ba┼í malim primanjima. Unija posjeduje i svoga 'predsjednika', ali njegova je uloga vi┼íe-manje samo simboli─Źna, ┼íto se u jo┼í ve─Źoj mjeri mo┼że re─Źi za povjerenicu za vanjske poslove EU-a. Njihova imena nije potrebno zapamtiti. Jednostavno se mo┼że re─Źi da Europska Unija nema konzistentnu vanjsku politiku, ali ─çe uskoro ipak dobiti svoje 'ministarstvo vanjskih poslova' s ne malim brojem diplomata za koje se jo┼í ne zna kako ─çe djelovati uz ve─ç postoje─ça diplomatska predstavni┼ítva dr┼żava ─Źlanica Unije. Zaista babilonska pomutnja u kojoj pametni mogu ostvarivati svoje ciljeve, pa za┼íto me─Ĺu mudrima ne bi mogla biti i na┼ía Hrvatska?

Unato─Ź svim navedenim manama, Europskoj Uniji nema alternative. Bilo je govora, primjerice, da se plate┼żno sredstvo Unije euro podijeli na sjeverni i ju┼żni euro, poradi toga ┼íto se gospodarstva ju┼żnih dr┼żava EU ne mogu uskladiti s ekonomijama sjevernih dr┼żava ─Źlanica, ali odustalo se od toga bizarnoga prijedloga. Zasada funkcionira 'financijski ki┼íobran' nad gotovo bankrotiranim ju┼żnim dr┼żavama, ali neraspolo┼żenje protiv njega sve je ve─çe ne samo u desni─Źarskim nego i u umjerenim strankama Unije.
Kritike na ra─Źun 'administrativnoga moloha' u Bruxellesu su ─Źesto opravdane, no nitko od kriti─Źara nije dosad uvjerljivo dokazao ┼íto bi trebalo u─Źiniti ako bi se pri┼ílo demontiranju Europske Unije. U Hrvatskoj, osim toga, postoji golemo neznanje glede nastanka, razvoja i funkcioniranja Unije. To se najbolje vidjelo pro┼ílih dana na prosvjedima do u nebo vapiju─çe presude haa┼íkog Tribunala protiv hrvatskih generala Ante Gotovine i Mladena Marka─Źa. Netko je te vi┼íe nego nepravedne presude povezao s Europskom Unijom. Haas┼íi sud nije tijelo Unije nego Ujedinjenih naroda! Za┼íto oni koji su prosvjedovali protiv Haaga nisu zahtijevali izlazak iz Ujedinjenih naroda?
U Europskoj se Uniji mo┼że mnogo toga posti─çi ako se upoznaju sve njezine pozitivne mogu─çnosti i izbjegavaju negativne strane, a za to je s hrvatske strane potrebna pamet i hrabrost, no prije svega ujedinjenje svih desnih i konzervativnih snaga.

Nije dovoljno kukati, treba iznositi realne prijedloge

Nedavne demonstracije '┼íarene koalicije' protivnika vlade u Zagrebu i ostalim hrvatskim gradovima morale su splasnuti jer prosvjednici nisu znali prona─çi ni najmanji zajedni─Źki nazivnik. Po starome hrvatskome obi─Źaju najva┼żnije je bilo biti protiv, a ono za┼íto smo, ostavljeno je po strani, ili ga uop─çe nije bilo. Jo┼í drasti─Źnije se to vidi u prosvjedima protiv presuda haa┼íkoga Tribunala. Namjesto da su prona─Ĺeni pravi krivci za to, krivnja se prebacuje s jednih na druge; u toj gunguli nitko ne zna tko je i za┼íto je morao slati transkripte u Haag; potom, za┼íto neki dijelovi njih nisu bili pocrnjeni, (kao ┼íto je u─Źinila lukava Srbija) itd. itd. Ima u ovoj op─Źoj kuknjavi nmogo licemjerja. Oni koji su preko svake mjere sura─Ĺivali s Haagom, (zakonski je to trebalo, ali ne pod cijenu ugro┼żavanja nacionalne sigurnosti) sada udaraju u ┼żalopojke kao da su bili najve─çi protivnici Haaga.

U Hrvatskoj kao da uop─çe nije mogu─çe posti─çi suglasnost ni u najobi─Źnijim pitanjima pro┼ílosti i dana┼ínjice. Pitamo se za┼íto se javna ve─çina jednom zauvijek ne odredi spram nacionalisti─Źkih i komunisti─Źkih zlodjela te glede jugoslavenstva i hrvatstva? Zar nije mogu─çe ustvrditi da su, kolokvijano re─Źeno, partizani i usta┼íe vi┼íe ┼ítetili negoli koristili hrvatskome narodu, odnosno da je jugoslavenstvo u po─Źetku bilo neizbje┼żivo, no da je u krajnjem zavr┼íilo u antihrvatstvu, te da uspostavljanje hrvatske dr┼żave, primjerice NDH, pod svaku cijenu nije bila optimalna solucija. Zar ne bi trebalo svakome biti jasno da su ekstremni nacionalizam i komunizam dvije strane jedne te iste autoritativne i diktatorske medalje?

Zasigurno je i u nacionalisti─Źkome kao i u komunisti─Źkome pokretu bilo elemenata idealizma, ali krajnji rezultati tih dvaju gibanja bili su zlo─Źina─Źki u duhovnome, politi─Źkome i gospodarskome smislu. Sve se to mo┼że dokazati konkretnim podacima i primjerima. Hrvati bi se trebali jednom zauvijek osloboditi balasta pro┼ílosti kako bi uspjeli slobodnije politi─Źki disati, donositi realisti─Źke prijedloge i pretvarati ih u zbilju.

Ponajprije treba vidjeti koje je prosle pogrje┼íke mogu─çe, a koje nije mogu─çe ispraviti. Nema nikakva smisla kukati nad ne─Źim ┼íto je pro┼ílo svr┼íeno vrijeme. Treba pokopati ratne sjekire, sjesti za pregovara─Źki stol i uspostaviti barem 'konfederaciju' stranaka desno od HDZ-a, barem s usputnim ciljem da biv┼ía Tu─Ĺmanova stranka prije─Ĺe s rije─Źi na djela u obrani vitalnih nacionalnih interesa. Desnu platformu valja konkretizirati, to jest sastaviti program oko kojega bi se mogle okupiti sve spomenute stranke i sva udru┼żenja. Ba┼í u ovo vrijeme silne antihaa┼íke emocionalnosti treba unijeti racionalna premi┼íljanja o tomu kako ju iskoristiti kao 'pogonsko gorivo' za afirmiranje desne opcije na demokratskim osnovama. Hrvatski branitelji trebali bi napokon osnovati zajedni─Źku krovnu organizaciju. Neovisni intelektualci moraju se ─Źe┼í─çe javIjati za rije─Ź i ne prepu┼ítati oblikovanje javnosti uvijek istim biv┼íim Jugoslavenima, (Puhovski & Co.). Trebalo bi osnovati barem jedan dnevni bilten s podatcima i argumentacijom za sve koji su nezadovoljni sada┼ínjim stanjem u hrvatskom politi─Źkom ┼żivotu. Morali bismo 'probuditi' ┼íute─çu ve─Źinu da ide na izbore i svoje glasove dade onima koji imaju realne planove za moralnu i materijalnu obnovu Hrvatske. A takvih je barem 40 i ne┼íto vi┼íe u glasa─Źkoj populaciji Lijepe Na┼íe. I napokon: obustaviti sve stare sva─Ĺe koje vode neslozi i pogodne su za marginalizaciju demokratske desnice. Ako joj to ne uspije, mo┼że se ve─ç sad re─Źi da ─çe na sljede─Źim izborima pobijediti lijevo-liberalna opcija koja ─çe biti za Hrvatsku mnogo opasnija no ┼íto je bio re┼żim ┼áestorke.

Konkretni prijedlozi dobro do┼íli su. Evo ih nekoliko. Ponajprije valja osnovati mo─çnu Nacionalnu banku koja ─çe financirati gospodarski oporavak zemlje. Zatim, mora se promijeniti Izborni zakon koji bi bio u suglasju s Ustavom da svaki glas bude imao jednaku te┼żinu ili, drugim rije─Źima, da ─Źlanstvo Hrvatskog sabora napokon postane preslik nacionalnoga i socijalnoga sastava sveukupnoga pu─Źanstva Republike Hrvatske i njezine dijaspore, u koju ne spadaju Hrvati iz Bosne i Hercegovine, koje bi svim sredstvima trebalo osposobiti da stvarno postanu ono ┼íto su formalno: konstitutivna nacija te za Hrvatsku najva┼żnije dr┼żave u susjedstvu. Trebalo bi pojednostavniti administrativnu podjelu zemlje drasti─Źnim smanjenjem broja ┼żupanija i op─çina. Svakako valja uspostaviti suverenitet nad morskim podru─Źjem onako kako su to u─Źinile susjedne jadranske dr┼żave. Ako je neophodno trebalo bi preispitati dosada┼ínje rezultate pristupnih pregovora s Europskom Unijom, pa ako su negativni za Hrvatsku, tra┼żiti ispravke uz cijenu i vremenske odgode u─Źlanjenja u Uniju. Eto, to bi bilo to. Svi ostvarivi prijedlozi su dobro do┼íli. U svakom slu─Źaju, valja izbjegavati stare bitke na terenima koji pripadaju povijesti, a za dana┼ínjicu i budu─çnost Nacije nemaju veliku va┼żnost. Vi┼íak povijesti valja izbaciti iz politi─Źke svakodnevnice, odnosno prepustiti ga povjesni─Źarima.

Gojko Bori─ç

Hrvatski list

12.05.201

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: