Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

TE┼áKO JE S DIVLJACIMA     (30.04.2011.)

Teško je divljaka dignuti na jednu višu razinu, ali je lako srozati kulturu ako se jednom narodu pobije elita i obezglavi ga se

1. Gospodine ─îi─ç, mo┼żete li nam re─çi kako ─çe se zvati knjiga na kojoj trenutno radite i ┼íto je njezin predmet?

Knjiga na kojoj trenutno radim je o filozofiji povijesti, iako ─çe sam naslov knjige iz tr┼żi┼ínih razloga vjerojatno biti druga─Źiji, dok ─çe filozofija povijesti biti podnaslov.

2. Što je za Vas filozofija povijesti.

Filozofija povijesti je ─Źitanje kulturolo┼íkih, politi─Źkih i drugih ─Źinjenica u kontinuitetu, kao ─Źinjenica ispisivanja bo┼żjeg duha ili sotoninog duha u razvoju svijeta i civilizacije. Kroz filozofiju povijesti mi odgovaramo na pitanje zbog ─Źega se je ne┼íto dogodilo, jer ulazimo u zadnji uzrok i dominantnu ideju u povijesti, koja nam obja┼ínjava zbog ─Źega se je povijest ili u svijetu ili na jednom prostoru se odvijala na upravo takav na─Źin.

Mene je filozofija povijesti vrlo impresionirala, u ranijim godinama ┼żivota, kad sam pro─Źitao knjigu od Hegela, njegovu filozofiju povijesti, kada sam vidio da je ta ideja filozofije povijesti itekako primjenjiva na prepoznavanje hrvatskih neprijatelja, na prepoznavanje hrvatskih politi─Źkih, kulturnih i drugih interesa na ovom podru─Źju. Filozofija povijesti je kraljica filozofskih i povijesnih znanosti, koja ujedinjuje metafizi─Źko mi┼íljenje, odre─Ĺenu metaideju koja projicira ne─Źiji politi─Źki duh u povijesti, projicira metaideju, i┼í─Źitava tu metaideju i ujedno se bavi ostalim doga─Ĺajima koje je ta metaideja izazvala, i tuma─Źi sve te doga─Ĺaje kroz zajedni─Źku ideju koja je izazvala kretanja u povijesti. Filozofija povijesti je, dakle, vrhunska znanost, koja ljude podu─Źava i daje im to─Źnu orijentaciju za vlastito politi─Źko i kulturno postupanje. Filozofija povijesti nakon ┼íto je pro─Źitala povijest daje model razumijevanja povijesnih doga─Ĺaja, a taj model se testira kroz hipoteze koje se prvo prori─Źu, a onda se kasnije i potvr─Ĺuju. Ugodno su me iznenadila analiti─Źka razmi┼íljanja njema─Źkog filozofa i teologa Stephana Otta, koji je dao izvrsna obja┼ínjenja filozofije povijesti, na na─Źin kojim se i sam time bavim. ┼Żelim re─çi da sam svoj posao odradio na na─Źin na koji je to i Otto izrekao, a da sam nisam bio njegov u─Źenik i njegova razmi┼íljanja su mi u ruke dospjela prili─Źno kasno.

3. Po ─Źemu se Va┼ía filozofija povijesti razlikuje od Hegelove?

Hegel je bio mason, on je svojedobno dospio na index katoli─Źke crkve kao zabranjeni autor, jer je postavio neke teze i hipoteze iz kojih se, me─Ĺu ostalim, vidi da sotone u povijesti prakti─Źki nema. Suprotno od toga, u mojoj filozofiji povijesti se vidi upravo to da je politika pragmati─Źan izraz bo┼żjeg duha ili pragmati─Źan izraz djelovanja sotoninog duha preko odre─Ĺenih osoba. I┼í─Źitavanje tih sotonskih zamisli i sotonskih ideja u sukobu s bo┼żjim idejama je tako─Ĺer zadatak filozofije povijesti. U odnosu na nas Hrvate, ja poku┼íavam pro─Źitati ┼íto sotona poku┼íava poduzeti u akciji na┼íeg uni┼ítenja, koje sve akcije je do sada poduzeo preko odre─Ĺenih politi─Źkih krugova, koji su redovito bili Britanci kao na┼í glavni problem, i preko njihovih slugu - Srba i povremeno Talijana, ili Ma─Ĺara koji su u nekim povijesnim trenutcima tako─Ĺer bili ulan─Źani u planove britanske masonerije.

4. Koja je konkretno uloga Britanije u geopoliti─Źkim igrama u ovome dijelu Europe, posebice u odnosu na Hrvatsku?

Britanska kruna, od vremena od kada je otpala od papinstva, je zajedno s papinstvom odbacila i Krista, Krist je njoj preko anglikanizma postao vanjski dekor, a u stvari se britanska kruna integrirala u svjetski sotonizam i masonstvo. Papinstvo je u bli┼żoj i daljoj povijesti preko Hrvatske izvr┼íavalo odre─Ĺene misije me─Ĺu narodima. U jednom trenutku, na po─Źetku hrvatske povijesti, postojale su samo tri najja─Źe dr┼żave u Europi u ranom srednjem vijeku izme─Ĺu 7 i 11. st. To je bilo bizantsko carstvo, hrvatsko kraljevstvo i tre─ça dr┼żava - kao duhovna mo─ç - je bilo papinstvo (koje je po┼ítivalo politiku i vlast Bizanta). Papinstvo je preko Hrvatske i Bizanta ┼ítitilo kr┼í─çanstvo.

Kada su ovamo do┼íli Ma─Ĺari, papinstvo je i┼ílo krstiti Ma─Ĺare preko Hrvata. Zatim kad je nastao problem sa Srbima, kad je nastao problem s pravoslavljem, preko Hrvatske se je nastojalo preobratiti ortodoksiju natrag na papizam, u Katoli─Źku Crkvu. Bartol Ka┼íi─ç je stvorio hrvatski jezik takav kakav je, jer je to po ideji Vatikana bio jezik kojim sve─çenici idu misionariti me─Ĺu slavenske narode. Dakle, hrvatski narod je imao misiju ┼íirenja kr┼í─çanstva. On je ┼íirio kr┼í─çanstvo na Ma─Ĺarsku, i kasnije je trebao u funkciji obra─çenja ostalih naroda kroz hrvatski jezik - koji je bio najsli─Źniji ostalim slavenskih jezicima - ┼íiriti tako─Ĺer svoju misiju na Rusiju i ostale narode. Vatikan je zami┼íljao Hrvatsku kao misonarsku zemlju.

A u trenutku loma izme─Ĺu Londona i Vatikana, Hrvatska je po─Źela smetati kao zemlja koja predstavlja kr┼í─çanstvo, koje je oslonac papinstva. Ona je postala strate┼íka to─Źka koju Britanija mora osvojiti da bi uni┼ítila zadnje upori┼íte papinske mo─çi u Europi. Na taj na─Źin se je Hrvatska iz duhovnih razloga na┼íla na apsolutnom, a ne na relativnom udaru sotonizma. Hrvatsku se je otimalo Vatikanu na taj na─Źin da je masonerija varala i sam Vatikan. Masonerija kad ┼żeli prevariti nekoga onda posije onu ideju koja se odre─Ĺenoj sili mo┼że dopasti. Tako su posijali Vatikanu ideju kako ─çe Hrvati kroz Jugoslaviju pravoslavne Srbe vratiti na katoli─Źanstvo. Vatikan je nasjeo na masonsku ideju Jugoslavije jer je na Jugoslaviju gledao kao na na─Źin da se pravoslavce vrati u krilo KC. A to su krvavo platili Hrvati. Godine 1918. je cijela biskupska konferencija bila politi─Źki nezrela i podr┼żavala je ideju jugoslavenstva. Nasjeli su prethodno na masonsku ideju ilirizma i Jugoslavije, koja je krenula od Gaja a potom se nastavila po Strossmayeru. Dakle, povjerovali su u jednu ┼ítetnu ideju, koja nije do┼íla iz katoli─Źanstva, nego je najprije do┼íla iz masonskih lo┼ża Napoleona i Napoleonove Ilirije: model Ilirije je model jugoslavenske ideje, kakve prije nije bilo.

5. Malo o aktualnim temama, kakvo je Vaše mišljenje o Europskoj uniji?

Europska unija je tako─Ĺer jedan sotonisti─Źki projekt. U stvari postoje dvije ideje. Nikolaj Berdjajev je u svom Novom srednjovjekovlju rekao da ─çe se svijet ujediniti u Kristu ili u Antikristu. U Kristu se mo┼że ujediniti samo prema modelu srednjovjekovlja, u kojem je papa bio teokratska mo─ç u Kristu, oko koje se vezuju kraljevi koji su vjernici Boga. A mi smo dobili Europu u kojoj je Bog zanijekan, u kojoj je Bog osporen u europskom ustavu.

A s druge strane Vatikan podr┼żava takvu Europu, ┼íto zna─Źi da je u┼íao u prihva─çanje jednog projekta koji njemu samom ┼íkodi. EU je projekt britanske masonerije, a britanska masonerija planove ne provodi kao petoljetku na komunisti─Źki na─Źin, nego svoje planove provodi za stolje─çe ili dva unaprijed. Tako je i EU ustvari britanski projekt, koji je zamislila Milnerova skupina britanskih imperijalista krajem XIX. st. Taj se je projekt po─Źeo provodi nakon sloma Njema─Źke u dva svjetska rata, koje je preko svojih agenata izazvala Britanija.

EU je zami┼íljena kao dr┼żava kojom dominiraju Englezi. Osniva─Ź Vije─ça Europe je bio Churchill i svi prvi koraci oko stvaranja ujedinjene Europe, Europske zajednice itd. i┼íli su iz Britanije, a sve s ciljem da se iz jednog centra, Bruxellessa, preko britanskih agenata, kontrolira cijelo podru─Źje Europe, i da se tako pacificira Njema─Źka, koja je do danas na neki na─Źin jo┼í uvijek okupirana zona svjetske masonerije. EU je tako─Ĺer ideolo┼íki projekt grofa Coudenhove Kalergija, koji je 1938. u ┼ávicarskoj objavio knjigu o ujedinjenoj Europi, "Kommen die Vereinigten Staaten von Europa", jednu bro┼íuru od stotinjak stranica na njema─Źkom jeziku, u kojoj najavljuje da ─çe nestati sve nacije Europe i da ─çe nastati jedna europska nacija, ┼íto je naravno upakirano u sjajna opravdanja.

To je tzv. masonski humanizam, koji ne razlikuje identitete, ve─ç sve skupa utapa u nekakvom op─çeljudskom humanizmu u kojem nema identiteta, u kojemu postoji la┼żna jednakost, u kojem su svi ljudi bogovi, u kojem svi bogovi imaju pravo realizirati ono ┼íto ho─çe. A u stvari je to slom identiteta, slom zajedni─Źkog duha nacija i nemogu─çnost ostvarivanja bilo kakvih projekata jer vi┼íe ne postoji zajedni─Źki centar tih nacija. ─îim postoji nadnacija, nadcentar, tad o sebi narodi vi┼íe ne odlu─Źuju, nego drugi odlu─Źuju o njima. Dakle, EU je negacija identiteta, negacija ekonomske neovisnosti zajednice, negacija vojne neovisnosti zajednice i negacija svake slobode u ime slobode. EU je, budu─çi da joj je u pozadini britanski imperijalizam, jedan plja─Źka┼íki projekt u kojem Britanija kontrolira sve resurse i iskori┼ítava dr┼żave, nacije i ljude na na─Źin na kojoj to njoj odgovara.

6. Iako se konstantno pri─Źa o hrvatskom putu u EU, dojma sam da je ona sve bli┼że Balkanu, odnosno Jugosferi kao svojevrsnom surogatu za biv┼íu Jugoslaviju?

Jugosfera je jedan od na─Źina da se Hrvatsku uni┼íti. Hrvatski neprijatelji Hrvatsku poku┼íavaju uni┼ítiti kroz sotonisti─Źke integracije koje su dvostrukog karaktera. Ako se ulazi u EU direktno uni┼íteni smo, a ako se u─Ĺe u Jugosferu sa Srbijom, opet smo uni┼íteni. To su dva modela uni┼ítenja. A nama bi bilo lak┼íe "obra─Źunati" se na po─Źetku sa Srbima, isklju─Źiti mogu─çnost ujedinjenja s njima, a preko tog poraza Srba isklju─Źiti i mogu─çnost ujedinjenja s EU, nego dopustiti da nas usisaju u EU, u kojoj onda njihova policija u slu─Źaju demonstracija mo┼że ubiti bilo koga, uhititi bilo koga, staviti u zatvor bilo koga, ako samo posumnja da bi to moglo ┼íkoditi njihovim idejama.

To je Europa budu─çih koncentracionih logora i likvidacija po hitnom postupku. Dakle, i jedno i drugo je podjednako ┼ítetno. Ulazak u EU vodi Hrvatsku ponovno pod srpsku vlast, ili pod englesko-srpsku vlast, jer ─çe Britanci kad tada u EU usisati i Srbe i dati im privilegije, kao ┼íto im i danas ve─ç daju. Hrvatska je danas jedan ─Źetni─Źko-britanski feud. Mi danas dr┼żavu imamo formalno, ali ona ipak ima svoj formalni okvir. Ali ako Britanija uspije Hrvatsku razbiti po regijama, onda vi┼íe dr┼żavu nemamo ni formalno, jer ─çe te regije biti projicirane na na─Źin Z4, na na─Źin realiziranja privilegija Srba u Hrvatskoj i na na─Źin naseljavanja kolonijalnog stanovni┼ítva Britanije, Italije, Njema─Źke ili drugih nacija, na ovaj ili onaj na─Źin.

Hrvatske se nalazi pred dva modela prijetnji. Ako bi direktno u┼íla u EU, onda bi ovo podru─Źje mogli s lako─çom naseljavati najbli┼żi narodi, Talijani i Nijemci. Ako bi u┼íla u Jugosferu, tada bi kao britanska kolonija bila naseljavana Srbima, ┼Żidovima i Englezima, koji imaju pre┼íutni savez i iste ciljeve, s tim da bi i Srbi na kraju bili izigrani. Za Hrvatsku je i jedno i drugo ┼ítetno. Hrvatska se, dakle, nalazi u jedno ─Źeli─Źnom stisku iz kojeg je mo┼że izbaviti samo Bog i odlu─Źnost hrvatskog naroda da se iz tog stiska izbavi. Opasnost u kojem se Hrvatska trenutno nalazi je apsolutna, a ne relativna.

7. Jesu li haaške presude dio "jugosferaškog" scenarija?

Naravno, haa┼íke presude imaju nekoliko funkcija. Prije svega to je funkcija psiholo┼íkog rata: napadaj na du┼íu hrvatskog naroda, napadaj na dostignu─çe slobode koju smo postigli kroz obrambeni rat za slobodu Hrvatske, napadaj na svakog pojedinog Hrvata, jer se kroz model haa┼íkog zakonodavstva ide na reprizu bleibur┼íkog genocida. Haa┼íki sud je instrument za olak┼íano porobljavanje Hrvata u ime zakona, u ime sotonisti─Źkog zakona Velike Britanije i Europe koja je pod njezinom kontrolom, a za korist britanskog imperijalizma, koji se slu┼żi srpskim imperijalizmom. Ta vrsta intelektualne pravne agresije dobivat ─çe na snazi, ako Hrvati tome ne odlu─Źe stati na kraj, na neki radikalan na─Źin.

8. Kako bi kao muzikolog ocijenili kretanja na hrvatskoj glazbenoj sceni?

Kretanja u hrvatskoj glazbi na─Źelno su monopolisti─Źka. Ovdje se ne po┼ítuje ne─Źiji talent, ne po┼ítuju se kvalifikacije, ne po┼ítuje se kvaliteta karaktera, ne po┼ítuje se kvaliteta uma, ne po┼ítuje se ni┼íta. Postoji samo kruhoborstvo i monopolizam. Hrvatska ima jedan su┼żeni prostor u kojemu su mediokriteti ve─çina. Ti mediokriteti kao ve─çina u glazbenom ┼żivotu Hrvatske uni┼ítavaju sve ┼íto je u glazbi uistinu vrijedno. Pritom moramo znati da su mnogi od njih vjerojatno ─Źlanovi masonerije.

Znademo recimo da je suosniva─Ź glazbene akademije, pijanist - Srbin Svetislav Stan─Źi─ç, u Zagrebu bio mason, a bili su i mnogi drugi (npr. Stjepan ┼áulek, skladatelj). Mi znamo iz iskustva da ondje gdje masonerija do─Ĺe uvijek dovla─Źi svoje ljude. Pod takvim utjecajem oni guraju u prve i najbolje pozicije svoje ljude i isklju─Źuju sve ostale.

Tragedija hrvatskog glazbenog ┼żivota je u tome da monopolizam mediokriteta (me─Ĺu kojima se na─Ĺe i pokoji pametni) o┼íte─çuje i sprje─Źava hrvatski kulturni razvoj u glazbenom ┼żivotu. Ja imam dvije diplome za glazbu, 3 be─Źke nagrade i 6 knjiga o glazbi, ali budu─çi da nema kriterija i nema po┼ítovanja prema osobi i njezinom radu, ja nikada nisam dobio ponudu da radim na glazbenoj akademiji ili na nekoj va┼żnoj muzikolo┼íkoj instituciji To je jasan simptom isklju─Źivanja konkurencije opasno kompetentnih kao i simptom nepotizma.

Naime, kada se pogledaju imena onih koji su u proteklom stolje─çu radili na glazbenoj akademiji, vrlo ─Źesto vidjet ─çete da su neprekidno mu┼ż i ┼żena radili na istoj ustanovi ili da su na istom mjestu bili zapo┼íljavani sin ili k─çer. Dakle, nepotizam i za┼ítita vlastitih, osobnih interesa su ono ┼íto diktira glazbeni ┼żivot u Hrvatskoj, a ne glazbena kvaliteta, zbog ─Źega se u Hrvatskoj uru┼íava kriterij sposobnosti i kriterij po┼ítivanja kvalitete. U hrvatskoj kulturi imamo i neka kvalitetna stvarala─Źka dostignu─ça, ali nitko se ne brine da se ta kvaliteta za┼ítiti.

Muzikologiji do ju─Źer nije palo na pamet da operna djela, recimo Lisinkog kao prioritetni zadatak tiska kao obra─Ĺeni notni materijal, nego su ljudi do dana┼ínjeg dana svirali iz rukopisnih primjera ┼íto zna─Źi da su se djela Lisinskog, Zajeca i mnogih drugih svirala isklju─Źivo kao rukopisni materijali, i da kao takva nisu u┼żivala autorsko pravo da se izvode u velikim opernim ku─ça svijeta.

U Austriji imate institute nazvane imenima velikih skladatelja, koji se bave samo njihovim naslije─Ĺem. Imamo li mi institut "Vatroslav lisnski", "Ivan Zajc", "Boris Papandopulo" itd.? Nemamo i ne ─çemo imati i to ne radi pomanjkanja novaca, ve─ç radi pomanjkanja nacionalnog samopo┼ítovanja, kao i zato jer netko mora ┼ítititi svoje kruhoborstvo i vlastite interese. Unato─Ź tome, Zajc se npr. probio sve do Japana, jer je znatan dio ┼żivota proveo u Be─Źu, kao slavni operetni skladatelj. Kad imate tiskano djelo tad imate mogu─çnost za┼ítite autorskog prava i plasman te glazbe u svijetu. Ako nemate tiskano djelo tad nemate mogu─çnost ┼íiriti tu glazbu u svijetu jer vam ona ne mo┼że na temelju rukopisnog materijala ispla─çivati tantijeme. Postoje neke norme koje kod nas nisu realizirane. Jedan prekrasan violinski koncert od Borisa Papandopula jo┼í uvijek kod nas nije tiskan. Postoje mnogi takvi primjeri. Zna─Źi, muzikologija kao znanost i institucija ne bavi se prioritetom za┼ítite stvarala┼ítva kao hrvatske nacionalne ba┼ítine, u ve─çini slu─Źajeva. Postoje naravno i neki pozitivni primjeri. Pokojni akademik Lovro ┼Żupanovi─ç je prona┼íao partiture Skjaveti─ça, tiskao ih i tako za┼ítitio i spasio od zaborava jednog velikog renesansnog hrvatskog skladatelja. Ali takvi primjeri za┼ítite hrvatske nacionalne ba┼ítine su malobrojni. Mi imamo problem u tome da se ne prepoznaju i ne ┼ítite prioriteti. Budu─çi da odre─Ĺenu kulturnu nacionalnu ba┼ítinu nemamo za┼íti─çenu mi smo na razini mogu─çnosti da budemo neprepoznatljivi u svijetu i da izgubimo ono ┼íto imamo.

Hrvatski odnos prema dokumentaciji je na─Źelno nemaran: na taj na─Źin Hrvatska je iza 1945. izgubila Trst. Recimo ovo kao na─Źelni primjer: Pokojni akademik prof. Mastrovi─ç pri─Źao je gospo─Ĺi Korneliji Pej─Źinovi─ç kako smo izgubili bitku za Trst i Goricu. Kada su Amerikanci rje┼íavali taj problem poslali su upit Library of Congress da podnese izvje┼ítaje o tom teritoriju. Italija je svaki primjerak objavljene knjige o tom podru─Źju slala u Library of Congress. Na┼íi ni u vrijeme Kraljevine Jugoslavije a ni u vrijeme SFRJ nisu imali na pameti takvu misao, pa zaboga to je kultura, tko dr┼żi do toga. Sva gra─Ĺa kojom je raspolagao department knji┼żnice bila je talijanska. Toliko o gubitku nacionalnog identiteta i suvereniteta.

9. Je li i tzv. narodnja─Źka glazba koja se konstantno agresivno reproducira u kafi─çima diljem Hrvatske tako─Ĺer dio projekta "Jugosfera". Platon je ako se ne varam rekao da glazba mo┼że sru┼íiti i dr┼żavu.

U svakom slu─Źaju. Hrvatska je nakon 1945. izgubila cjelokupnu nacionalnu elitu, koja je bila ili pobijena ili protjerana. Hrvatski je narod slijedom toga sve do danas duhovno obezglavljen, on nema pravih intelektualaca. Postoje naravno i veliki intelektualci, no nema mno┼ítva kvalitetnih intelektualaca, oni su danas jedna skromna manjina.

Isto je tako i sa glazbom. Glazba je identitet koji slu┼żi kao za┼ítita naroda. Ako narod izgubi potrebu da pjeva svoje pjesme, u duhu svojih otaca, pradjedova i djedova, on gubi svoj nacionalni osje─çaj. Pomanjkanje glazbenog odgoja u vrijeme komunizma gasilo je ukus i smisao za lijepo i nacionalno, tako da se je u taj prostor razorenog ukusa i razorenog nacionalnog duha i karaktera ubacila srpska orijentalna kavanska glazba, koja ─Źak nije srpska, nego je posrbljena turska glazba na najprimitivniji na─Źin. ─îak su u srpskim selima jo┼í pred pedesetak godina odbijali slu┼íati takvu glazbu kao cincarsku, a ne srpsku narodnu glazbu.

Me─Ĺutim, kad mediji ne┼íto uporno name─çu, onda stvaraju naviku da se lo┼í materijal prihvati kao dobar, i tako se istiskuje sve ono ┼íto je autenti─Źno, originalno i briljantno i name─çe se kao navika ono ┼íto je lo┼íe. Srpska turbofolk glazba je politi─Źki projekt mijenjanja mentaliteta i senzibiliteta hrvatskog ─Źovjeka da bi se srednjoeuropski Hrvat pretvorio u Balkanca.

Mi Hrvati nikad nismo bili Balkanci, nego smo balkanizirani da bi se kroz balkanizaciju i povećani stupanj divljaštva Hrvati srozali na razinu Srba. Teško je divljaka dignuti na jednu višu razinu, ali je lako srozati kulturu ako se jednom narodu pobije elita i obezglavi ga se, uskraćujući mu mogućnost da se oporavi kroz stvaranje prave elite. Tako se stvara senzibilitet divljaka. Dakle, srpski model pseudonarodne glazbe je u funkciji brisanja senzibiliteta i intelektualnih i emocionalnih kriterija hrvatskog naroda i u funkciji urušavanja njihovog nacionalnog ponosa i originalnosti.

10. Nedavno ste zajedno s dr. Tihomirom Mr┼íi─ç preveli spis Aurelija Augustina o glazbi. Koja je njegova va┼żnost za europsku glazbu, i kako komentirate stanje u hrvatskome prevodila┼ítvu koje, ─Źini mi se, zaostaje ne samo za onome u zapadnoj Europi, nego i za onome u Srbiji?

Zaostajemo iz vi┼íe razloga. Srbi su mogli vi┼íe prevoditi jer su bili slobodniji narod i tako imali ve─çe mogu─çnosti. Oni su tiskali politi─Źke prijevode i shvatili su neke politi─Źke stvari u svijetu, ali sebe nisu sagledali u kontekstu onoga ┼íto su pro─Źitali. Nisu se sagledali kao negativu koju novi svjetski poredak zloupotrebljava na op─çu ┼ítetu. ┼áto se ti─Źe prevoditeljstva kod Hrvata, moramo re─çi da je ono slabo stimulirano, a postoji i problem kriterija.

Da bi ne┼íto prevelo netko to mora financijski poduprijeti, a da bi to u─Źinio on to mora to i razumjeti. Ja sam imao sre─çe da je Ministarstvo kulture prihvatilo projekt prevo─Ĺenja Augustinove knjige, iako uop─çe nisam vjerovao da ─çu za taj posao i┼íta dobiti. Ima i ugodnih iznena─Ĺenja. Dali su na kraju jednu minimalnu sumu i ja sam s tom minimalnom sumom odradio posao. To djelo je sad prvi put prevedeno na hrvatski jezik i mi smo, koliko na Internetu vidim, jedan od pet naroda koji imaju prijevod toga djela. To je jedna komplicirana rasprava iz koje se je razvila cjelokupna europska glazba, jer je kroz teoriju latinskog jezika sv. Augustin dao duhovne principe za stvaranje kr┼í─çanske glazbe, gregorijanskog korala, a kroz gregorijanski koral i za stvaranje i razvoj cjelokupne europske glazbe. Model gregorijanskog korala postao je model europskog duha u glazbi.

Razgovarao: Davor Dijanovi─ç
www.hrsvijet.net

 

Vezani ─Źlanak "Emil ─îi─ç otkriva hrvatske neprijatelje"

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU