Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

DOBRO JUTRO, HRVATSKA!     (29.04.2011.)

Dobro jutro, Hrvatska! Kako si spavala u zadnjih 11 godina? Je li ti bilo mekano haaško uzglavlje?

Nakon dvadeset godina od velikosrpske agresije, presuda Suda u Haagu generalima Anti Gotovini i Mladenu Marka─Źu najve─çi je udar i nova agresija na hrvatsku dr┼żavu! Ni┼íta drugo nije moglo iznova homogenizirati, probuditi i otrijezniti ovaj narod nego novi emotivni ┼íok razmjeran ┼íoku kojeg smo do┼żivjeli suo─Źeni sa zlobom neprijatelja i dvoli─Źno┼í─çu me─Ĺunarodne zajednice 1991. godine. Velika ve─çina naroda bila je u petak duboko i iskreno potresena, povrije─Ĺena i konsternirana. Osje─çaji su bili sli─Źni kao kad je pao Vukovar. Ali tada smo imali jednog Franju Tu─Ĺmana koji je bio pobjedni─Źki duh, koji je bio kadar podignuti narod i dovesti ga do pobjede. Zato u ovom ─Źasu nema mjesta nikakvom o─Źaju, bijesu, psovkama i pla─Źu! Tek sada po─Źinje prava politi─Źka, pravna i duhovna borba za budu─çnost Hrvatske!

Hrvatska šutnja

Dok zlo─Źinci likuju a izdajnici strepe u brlozima vlastite bijedne savjesti, Hrvate ─Źeka novi kri┼żni put, novi veliki rat za istinu, pravdu i du┼íe. General Gotovina je jak ─Źovjek, on sada na svojim ple─çima nosi breme ─Źitavoga naroda. Ne zaboravimo da ga je osudila i pilatov┼ítina onih koji su vodili ovaj narod u zadnjem desetlje─çu. Ne zaboravimo da su mnogi prali ruke poput Pilata i sada su u ┼íoku dok narod pla─Źe. Sada su svjesni ┼íto su u─Źinili. Ali gledajmo u ovom ┼íoku i priliku za potpuno otre┼żnjenje, za suo─Źavanje s realno┼í─çu svijeta i okru┼żenja u kojemu ┼żivimo. Glasovi savjesti koji su upozoravali na prljavu haa┼íku politiku proteklih godina diskriminirani su nepravedno kao radikalni i ekstremni. Pokazalo se da su u pravu, ali jalova im je to satisfakcija! Hrvatska je ┼íutjela i spavala dok su izdajnici mirno radili svoj posao i davali mu legitimitet i legalitet, uz asistenciju vlasti i institucija ove zemlje. Kakvog smisla ima sada jadikovati? Ta znali smo ┼íto nas ─Źeka! Sada nam trebaju hrabrost, ponos, prkos i dostojanstvo! I pamet, mudrost, svijest da je ┼żivot borba a ne priglupo i┼í─Źekivanje spasa u europskim pristupnim fondovima!

Nacionalna katarza

Sje─çam se da je po─Źetkom devedesetih fra Ante ─îavka napisao pjesmu "Operi ruke, Poncije", revoltiran pilatovskom politikom me─Ĺunarodne zajednice prema napadnutoj Hrvatskoj. Ta pjesma je i danas vrlo aktualna, ali ne samo kao poruka svijetu nego jo┼í vi┼íe, bolnije, prjekornije, mogla bi biti upu─çena dr┼żavnom i crkvenom vrhu u Hrvata! Mogli bismo mnogima u tim strukturama gorko poru─Źiti: operi ruke, Poncije! I ti Alphonse, brkati Pilatu, neka ti posudu s vodom prinesu svi asistenti i a─Ĺutanti Carle del Ponte u Hrvatskoj, svi koji su joj se klanjali i adorirali joj! A vi, kaptolska gospodo, licemjerni sinedriju, gdje ste bili dok se ku─ça ru┼íila? Gdje ste bili dok je dom gorio? Gdje ste bili kad su proro─Źki glasovi kamenovani? E, moj narode... ostavljen si i napu┼íten, izdan i ismijan, sada ti se u lice smiju neprijatelji... ali uzdaj se u Boga, vrati se Bogu i ne boj se! Ovo je tvoj put ─Źi┼í─çenja, ovo je kolektivna i nacionalna katarza koja nam je bila potrebna jer su mnogi bili slijepi, mnogi su pokleknuli i izdali svoje poslanje! Bog nas ┼żeli kao svoj narod i na njegov poziv mo┼żemo iznova odgovoriti jedino pro─Źi┼í─çeni u duhu, a to nije mogu─çe bez kri┼ża! Zato, Poncije, samo ti peri ruke! Mi idemo prema Uskrsu, pro┼íli smo Getsemani, pro┼íli smo sudi┼íte, na vrhu Kalvarije ─Źeka nas proslava a zlo─Źince i izdajnike, poput Jude, ─Źekaju samo vje┼íala koja su sami sebi pripravili! Tvoja je osveta, Bo┼że, i slava i mo─ç velika!

Opasan haaški presedan

Da nije ┼żalosno, bilo bi groteskno. Nakon 11 godina ustrajnog servisiranja haa┼íkoga tu┼żiteljstva, od Ra─Źanove preko Sanaderove do aktualne Vlade, nakon presude Suda u petak koja je ┼íokirala Hrvatsku, premijerka Kosor se sjetila krenuti u diplomatsku i pravnu ofenzivu obaranja zlokobne teze o "udru┼żenom zlo─Źina─Źkom pothvatu". Tek sada se govori o anga┼żiranju vrhunskoga stru─Źnjaka kao ┼íto je dr. Mirjan Dama┼íka.

Politi─Źka i diplomatska nesposobnost

Nema racionalnog odgovora na pitanje za┼íto se do sada ni┼íta nije u─Źinilo. Politi─Źki analiti─Źari, a jednoga dana i povjesni─Źari, dugo ─çe odgonetati za┼íto su sve hrvatske vlasti u prvom desetlje─çu 21. stolje─ça bile tako pasivne kad je trebalo braniti interes dr┼żave pred politi─Źko-pravnom agresijom iz Haaga, a tako aktivne kad je trebalo proganjati generale, branitelje i novinare na svaki mig haa┼íkoga tu┼żiteljstva!

Mo┼żda ─çe neki zaklju─Źiti da se radi o svojevrsnom povijesnom presedanu, alogi─Źnosti u pona┼íanju politi─Źkih elita, suicidalnom, mazohisti─Źkom, sluganskom i ne znam kakvom sve karakteru. O ozbiljnoj politici ne mo┼że se govoriti. ─îak se ni pojmom izdaje ne obja┼ínjava u potpunosti tako iracionalno pona┼íanje. Ono je na rubu politi─Źke i moralne defektnosti, grje┼íka u sistemu koju je te┼íko objasniti. Kao da su svi bili, ┼íto bi Srbi rekli, "oma─Ĺijani". Hrvatske politi─Źke elite su mjese─Źarile, dok su srbijanska diplomacija i ─Źitava njezina obavje┼ítajna "ma┼íinerija" radile punom parom.

┼Żalosno je da smo pora┼żeni u specijalnom, psiholo┼íkom ratu i ba─Źeni na koljena od jednog Save ┼átrpca koji personificira domete srpskog "intelligencea". I ne treba ga podcjenjivati, iako sve ┼íto su Srbi poentirali u zakulisnom ratu protiv Hrvatske, nije produkt njihovih sposobnosti, koliko hrvatske tragi─Źne politi─Źke i diplomatske nesposobnosti! U cijeloj ovoj pri─Źi zato me i ne zanimaju dometi srbijanske politike i ┼ípijuna┼że. Ni njihova mre┼ża u Hrvatskoj ne bi nam toliko naudila da im nije sve na pladnju servirano.

Neki hrvatski politi─Źari upotrebljavali su sportski rje─Źnik, pa ka┼żu da je ovo tek prvo poluvrijeme. Dobro je rekao u jednoj emisiji na HTV-u suborac generala Gotovine, Danijel Kotlar iz Zadra, da nam je ostala tek "suda─Źka nadoknada". Slikovitim nogometnim rje─Źnikom rekli bismo: imali smo devedesetih pobjedni─Źku reprezentaciju, a onda je izbornik u dvijetisu─çitima, ili bolje re─çi novi stru─Źni sto┼żer, promijenio i izbacio iz igre najbolje igra─Źe, ubacio neke svoje ljude u ekipu, koja je zaigrala olovnih nogu. Uz pristranost sudaca na terenu, po─Źeli smo primati sumnjive golove, a potom zabijati i autogolove. Protivni─Źkoj strani darovana je utakmica u naj─Źudnijoj, najglupljoj igri i taktici koju nismo ni u no─çnoj mori mogli o─Źekivati.

Sada protivnici likuju na poklonjenoj i prljavoj pobjedi a sto┼żer pora┼żene ekipe zdvaja i tje┼íi se da ─çe ne┼íto u─Źiniti u revan┼íu i nadoknaditi veliki zaostatak. Teoretski je mogu─çe, ali bi morala imati briljantne igra─Źe i veliki udio sre─çe, ─Źuda, da se rezultat preokrene. Sportskim rje─Źnikom, dakle, dobivenu utakmicu netko je prodao i sramotnom igrom pustio da protivnik zabija golove!

Velika zamjena teza

Upozorio bih na nekoliko klju─Źnih detalja. Prvo, diplomatska i pravna akcija globalnih razmjera, pa i pred UN-om, bila je realno mogu─ça 2001., kad je Ra─Źanu u ruke stigla optu┼żnica protiv generala Gotovine s neprihvatljivim politi─Źkim optu┼żbama i tezama, i kasnije u vrijeme Sanadera, nakon njezine preinake u otvorenu optu┼żbu, sada i presu─Ĺenu, o "udru┼żenom zlo─Źina─Źkom pothvatu". To su bila dva va┼żna trenutka kad se moglo djelovati i pokrenuti spor i pred samim Ujedinjenim narodima.

Od Ra─Źana naovamo politi─Źari su mantrali o "bezuvjetnoj" suradnji s Haa┼íkim sudom! Ni po rezoluciji UN-a nijedna dr┼żava nije du┼żna bezuvjetno sura─Ĺivati sa Sudom ako ocijeni da je izravno ugro┼żen njezin nacionalni interes! Hrvatska nije morala 2001. prihvatiti optu┼żnice protiv svojih generala ako je ocijenila da su one politi─Źke. Postojale su mogu─çnosti pravne i diplomatske borbe. Od po─Źetka je bilo jasno da se radi o politi─Źkoj optu┼żnici i montiranom procesu. Govoriti o neprocesuiranim zlo─Źinima nakon "Oluje", kao o argumentu za ovakvu presudu Suda, zna─Źilo bi hrvatske ratne ekscese "a posteriori" uzimati kao uzrok a ne gledati kao posljedicu rata!?

Nekoliko stotina srpskih civila ubijenih u velikoj oslobodila─Źkoj akciji uzimati kao hrvatski "magnum crimen" velika je zamjena teza koja srpske ┼żrtve stavlja na vagu kao protute┼żu tisu─çama hrvatskih civila ubijenih u teroristi─Źkim napadima na hrvatske gradove! Ta samo je u srpskim granatiranjima Karlovca poginulo vi┼íe ljudi nego u tzv. Krajini nakon "Oluje"! Vi┼íe je Hrvata mu─Źki ubijeno na okupiranim hrvatskim podru─Źjima od strane srpskih terorista i okupatora nego je poginulo srpskih civila u "Oluji"! Zato je bio problem nepristrano i bez pritiska procesuirati zlo─Źine nad srpskim civilima. Ne iz namjere da se zata┼íkaju takvi zlo─Źini, nego zbog velikosrpske propagande koja je takve ┼żrtve preuveli─Źavala! Hrvatska nije mogla povu─çi nijedan potez bez neprijateljskih la┼żi i pritisaka kojima je bila neprekidno i nepravedno izlagana.

Nizanje paradoksa

Nemojmo se zavaravati. Haa┼íka presuda generalima Gotovini i Marka─Źu jest presuda Hrvatskoj. Teza o "udru┼żenom zlo─Źina─Źkom pothvatu" je povijesno-politi─Źki montirana pseudopravna paradigma koja svaki obrambeni rat dovodi do apsurda. U na┼íem slu─Źaju, ona je utoliko paradoksalnija jer se odnosi na pona┼íanje, funkcioniranje i djelovanje dr┼żavnih i vojnih institucija. Kako se institucije jedne dr┼żave mogu udru┼żiti u zlo─Źina─Źku organizaciju a da sam ustroj te dr┼żave i karakter njezinih ustanova ne do─Ĺe u pitanje?

Odnosno, kako vojni i dr┼żavni vrh mo┼że biti zlo─Źina─Źka organizacija a da sama dr┼żava sa svojim institucijama ostane nedirnuta? Ili je vojni i dr┼żavni vrh sam po sebi bio zlo─Źina─Źki, ili je sintagma o "udru┼żenom zlo─Źina─Źkom poduhvatu" jedna zlokobna, totalitarna formulacija po kojoj se mo┼że inkriminirati svaka nepo┼żeljna struktura.

Logi─Źki paradoks: ako je dr┼żavni i vojni vrh imao legimititet za akciju, a ujedno je i zlo─Źina─Źki, odnosno udru┼żio se i planirao etni─Źko ─Źi┼í─çenje, kako onda ne┼íto ┼íto je po motivu i izvedbi zlo─Źina─Źko, mo┼że sa─Źuvati i svoj legitimitet? Ili se radi o osloba─Ĺanju od okupacije, ili o etni─Źkom ─Źi┼í─çenju! Ako netko tvrdi da je etni─Źko ─Źi┼í─çenje nusprodukt legitimne akcije, onda je u nesporazumu s presudom Suda koja etni─Źko ─Źi┼í─çenje stavlja u sredi┼íte kao karakter i motiv akcije. Onda vi┼íe nije legitimna akcija, nego operacija da se jedan narod zbri┼íe s odre─Ĺenih prostora! Etni─Źko ─Źi┼í─çenje ne mo┼że biti legitimno.

Nadalje, vojni i dr┼żavni vrh je po definiciji udru┼żena struktura, institucije dr┼żave koje su izvr┼ína i vojna vlast u ratnim okolnostima moraju se sastajati i funkcionirati - po logici Suda, svako njihovo zajedni─Źko planiranje i sastajanje, poput onoga na Brijunima u ljeto 1995., moglo je biti osnova za zlo─Źina─Źki pothvat. Da se na sjednici Vlade govorilo o osloba─Ĺanju zemlje, i sjednica Vlade bi bila zlo─Źina─Źki sastanak za planiranje etni─Źkoga ─Źi┼í─çenja!

Nisam pravnik, ali vidite li u ovome da ne┼íto logi─Źki i zdravorazumski ne ┼ítima? Kako se legitimni sastanak struktura vlasti jedne dr┼żave i plan za osloba─Ĺanje zemlje mo┼że okarakterizirati kao zlo─Źina─Źki poduhvat? Haa┼íka presuda je opasni presedan, ne samo za Hrvatsku, nego i s puno ┼íirim implikacijama u budu─çnosti me─Ĺunarodnih odnosa i obi─Źaja ratovanja.

Zoran Vukman

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU