Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

HRVATSKA KORA─îA U SUSRET POTPUNOME UNI┼áTELJU         (30.01.2011.)

Na djelu svi dvije koncepcije: njema─Źka "Europska konfederacija" ili britanski imperijalizam s idejom centralisti─Źke federacije


Sve ono o ─Źemu sam prorokovao u svojim analizama, ─Źlancima i knjigama, (ve─ç u knjizi "Povijest hrvatskih neprijatelja", Zagreb, 2002.) danas se ostvaruje do u detalje, jer je tome tako moralo biti, kao nu┼żna posljedica kolonijalne ideologije i politike Britanije. A kako izgledaju detalji sofisticirane otima─Źine hrvatskog teritorija i slobode - sve je to u svojoj knjizi "EU? - Ne, Hvala!" - Za┼íto sam PROTIV ulaska Hrvatske u EU dokumentirano objasnio i dokazao gosp. Marjan Bo┼ínjak, koji je ujedno savr┼íeno precizno dopunio i moje dosada┼ínje dokumentirano pisanje o temi Hrvatske i njezinih neprijatelja. (Kao da me upitao - a nije). Njegova knjiga je napisana tako iscrpno dobro, da ne postoji nitko tko bi mogao osporiti to─Źnost podataka i razlo┼żnost argumentacije.

┼Żrvanj koji melje male narode


U 29 poglavlja Bo┼ínjak je izlo┼żio podatke iz kojih se jasno vidi da je Europska unija ┼żrvanj koji melje male narode i ne po┼ítuje ni nacionalno pravo, ni nacionalno vlasni┼ítvo, ni kulturne identitete: Haa┼íki sud i razne europske komisije ne priznaju niti hrvatski jezik, ve─ç nekakav velikosrpski hibrid srpsko-hrvatsko-bo┼ínja─Źkog jezika, ┼íto je izrijekom dokazano. Unato─Ź ─Źinjenici da je hrvatska Nacionalna i sveu─Źili┼ína knji┼żnica dobila me─Ĺunarodno priznanje hrvatskoga jezika i njegov slu┼żbeni me─Ĺunarodni kod. U tridesetom poglavlju autor je dao sugestiju plana uspostave za┼ítite i obnove dr┼żave.

Iz knjige se vidi da je strate┼íki politi─Źki euro-model poni┼ítavanja ustavne, saborske i zakonodavne vlasti dr┼żava-nacija - koji se posebnom snagom sru─Źio na Hrvatsku - ujedno i model otima─Źine teritorija i prirodnoga bogatstva koji je usmjeren protiv svih malih naroda, dok istodobno veliki narodi iz vi┼íih sredi┼íta mo─çi, strategijom velike prijevare, "velikom partijom politi─Źkog ┼íaha", bivaju izigrani na mnoge druge na─Źine. Bo┼ínjak knjigom dokazuje da tzv. "Europa regija" svojim ideolo┼íkim modelom jeftinih kupovanja nekretnina, banaka i nacionalnih resursa, te stvaranjem paralelnih regionalnih vlasti (koje spajaju─çi se s regijama drugih dr┼żava ne po┼ítuju hrvatski dr┼żavni suverenitet ni saborsku vlast), postaje subverzivna Europa koja otima osobno i narodno vlasni┼ítvo i poni┼ítava postojanje nacije.

U zavr┼ínici takve politike postaje idejno jasno da ─çe, nakon ┼íto ─çe britanskom politikom biti prevareni i svi suigra─Źi srednje kategorije (Italija, Njema─Źka, Francuska i ┼ápanjolska itd.), vlast nad Europom i svijetom biti predana najmo─çnijoj sili - engleskom govornom podru─Źju, tj. Britaniji i Americi (to se ve─ç vrlo jasno vidi). Tako EU postaje prijelazni oblik prema svjetskoj dr┼żavi regija, s uni┼ítenim identitetima oplja─Źkanih nacija. No, krenimo redom, isti─Źu─çi najva┼żnije ─Źinjenice.


Europska unija - manipulacija i prijevara


Kao prvo treba podsjetiti da je Europska unija nastala iz Europske Ekonomske Zajednice koja kre─çe ┼íezdesetih godina i ┼íiri se na sve ve─çi broj ─Źlanica. Planovi za stvaranje Europske unije razvijali su se iz dva izvora: jednu koncepciju Europe imali su britanski imperijalisti na prijelazu XIX. u XX. stolje─çe, okupljeni oko lorda Alfreda Milnera i Cecila Rhodesa, a druga grana ideje razvila se iz ideje "Paneuropskog pokreta" grofa Richarda Nikolausa Coudenove-Kalergija (1894.-1972.), koji svoju ideju po─Źinje razvijati i plasirati od godine 1922., ┼íto je lijepo objasnio u svojoj bro┼íurici pod naslovom "Sti┼żu li nam Sjedinjene Dr┼żave Europe?" ("Kommen die Vereinigten Staaten von Europa?") koju je objavio u ┼ávicarskoj, u rujnu 1938., uo─Źi II. svjetskog rata. Ideje Coudenove-Kalergija uklju─Źivale su STVARANJE JEDNE EUROPSKE NACIJE (str. 5. njegove bro┼íure) i Europu je, dakle, motrio kao podru─Źje ujedinjenih regija koje vi┼íe nisu - nekada┼ínje nacije s vlastitim nacionalnim osje─çajem! Njegova ideologija mije┼íanja nacija vjerojatno je utemeljena i u ─Źinjenici da mu je otac bio Austrijanac, a majka je Japanka, kao i u neprepoznavanju originalne kvalitete europskih nacionalnih identiteta.

Kona─Źno se na ideju Coudenove-Kalergija nakalemljuje i nacional-socijalizam, pa nam Marjan Bo┼ínjak na stranicama 293.-301. dokumentirano dokazuje da su se sa svim istim idejama dali inspirirati i sami nacionalsocijalisti! Tako je npr. ".Hitlerov ministar financija Walther Funk javno 1940. g. zagovarao ideju "centralno europske unije" i "europskog ekonomskog podru─Źja" s "fiksnim valutama"." (str. 294), Werner Daitz postao je direktor Europskoga ekonomskog planiranja sa sjedi┼ítem u Berlinu gdje je 31. svibnja 1940. dovr┼íio planove za zajedni─Źko europsko tr┼żi┼íte, a na kraju pri─Źe 30. sije─Źnja 1945. Joseph Goebbels ". je u nacisti─Źkom ideolo┼íkom ─Źasopisu Der Angriff svoj ─Źlanak naslovljen rije─Źima "Ako Njema─Źka izgubi rat" zapo─Źeo rije─Źima: "U godini 2000. Europa ─çe biti ujedinjeni kontinent."! (sic!, str. 298.). To im nije bilo jako te┼íko za predvidjeti, jer su te ideje imale iste financijere i zato jer su suradnici nacionalsocijalista bili danas slavljeni slu┼żbeni za─Źetnici Europske unije Jean Monnet i Robert Schuman, kojima je sve opro┼íteno (str. 298-299), a Hitler je Njema─Źku uni┼ítio kao britanski agent koji provodi varijante istih ideja (Greg Hallett, "Hitler was a British Agent", objavljeno 2005.). Bitno je da su sve strane radili za istu ideju: za svjetsku dr┼żavu pokorenih nacija!

Dakle, ideja britanske i njema─Źke Europe formalno se sastoji u razlici tko ─çe nadzirati nacije Europe: Nijemci ili Englezi? Po Nijemcima i Ribbentropu ve─ç 1942. Ujedinjena Europa je trebala biti "Europska konfederacija", (Bo┼ínjak, str. 297.), o─Źito po uzoru na srednjovjekovnu Europu i Sveto Rimsko Carstvo, a britanski imperijalizam je progurao ideju centralisti─Źke federacije: Nijemci su Europljane ┼żeljeli germanizirati, te bi s vremenom svi postali njema─Źke pokrajine, a Englezi ih ┼żele rasno i nacionalno izmije┼íati pa je pod Churchillovim predsjedanjem 14. svibnja 1947. osnovan Ujedinjeni europski pokret, a 5. svibnja, 1949. u Londonu je potpisan Statut Vije─ça Europe. (Vidi knjigu: "Tiranija i oligarhija", str. 24.).

Pedesetak godina kasnije pri─Źa glasi ovako: ".┼Żelju da se Europsku uniju ustroji kao federalnu dr┼żavu koja bi se sastojala od regija, u europskoj literaturi se zgodno obja┼ínjava kao nu┼żnu mjeru kako EU ne bi postala prevelika 'centralisti─Źka dr┼żava'. Nakon ┼íto je teoreti─Źar Denis de Rougemont upozoravao na opasnost i neodr┼żivost prevelikih centralisti─Źkih dr┼żava, europski su stratezi uglavnom prihvatili njegovu tezu o federalnoj uniji i zaklju─Źili da se europska federacija i europske regije mogu razvijati samo zajedno, u me─Ĺusobnoj ovisnosti." (str. 272.) Kako Bo┼ínjak primje─çuje, to bi bilo simpati─Źno, kada ve─ç ne bi postojale dr┼żave nacije sa svojim ustrojem. Ali taj se ustroj razara: name─çe se imperijalna dr┼żava sa robljem bez nacionalnosti. U ime nove europske nacionalnosti!

Ustav bez suglasnosti nacija


U stvaranju nove europske nacije i dr┼żave glavni problem koji je nastao bio je - Ustav. Budu─çi da je Ustav bez imena Bo┼żjega odbijen na nekoliko referenduma, euro-politi─Źari su istu stvar podvalili u obliku "Lisabonskog ugovora", koji je stupio na snagu 1. prosinca 2009. suglasno┼í─çu dr┼żavnih parlamenata, koji za Ugovore ne pitaju narode. Barem ne sve: Irci su u po─Źetku odbili, a onda se ni┼żu reprize referenduma, sve dok se ne nametne ┼żeljeni rezultat!

"Po Lisabonskom ugovoru. Europska unija poprima elemente federalne dr┼żave u kojoj ─Źlanice gube va┼żne dijelove svog dr┼żavnog suvereniteta i, u politi─Źkom smislu, postaju neka vrsta autonomne pokrajine, unutar nove europske mega-dr┼żave." (str. 15.). Problem se za Hrvatsku sastoji u tome ┼íto Hrvatska po ─Źlancima 61 i 69 vi┼íe ne odlu─Źuje o pravu useljenika na naseljavanje i zadr┼żavanje u nacionalnom prostoru: mogu do─çi svi koji to ┼żele i svi oni nakon 5 godina boravka dobivaju pravo na hrvatsko dr┼żavljanstvo i nitko im ga ne mo┼że uskratiti, jer je nadvlada EU tako odredila!

Nekretnine u Hrvatskoj stranci od sada kupuju bez zapreka, (osim, u praksi, ako se ne radi o Hrvatu povratniku iz inozemstva!) a to je ve─ç sada do┼ílo dotle da su stranci do konca 2008. u Hrvatskoj posjedovali 80.000 nekretnina: Od 180.000 vikendica 80.000 je ve─ç 2008. bilo u posjedu stranaca! A hotelima i spomenicima kulture poput Dubrovnika, da i ne govorimo! Sve hrvatske banke su u ime privatizacije pale u ruke stranaca, po ┼żelji Europe: kada su od Italije iz EU-a zatra┼żili da proda svoje banke - ona je to odbila, jer je bankarstvo stanje odr┼żanja dr┼żavnog suvereniteta!

Vlada RH gubi nazor nad prostorom i kroz djelovanje regionalnih paravlasti, koje bez da pitaju vladu, samostalno razvijaju odnose s dr┼żavama i regijama s kojima to ┼żele. Tako su npr ".Europski parlament (odluka 1982./2006./EC) i Vije─çe Europe 5. srpnja 2006. osnovali novo tijelo nazvano Europski zbor teritorijalne suradnje kojem je glavna zada─ça poticati uspostavu i upravljanje prekograni─Źnim regijama te njihovo oblikovanje u pravna tijela. To je potvrdila i europska povjerenica za regionalnu politiku Danuta Hubner koja je izjavila: "EGTC je radikalan korak naprijed u implementaciji prekograni─Źne suradnje. Nudi regionalnim i lokalnim vlastima mogu─çnost da uspostave prekograni─Źno tijelo s legalnim statusom."." (Bo┼ínjak, str. 274.). Tako uz dosada┼ínji ustroj dr┼żave dobivamo paralelni ustroj paradr┼żave.


Jakov─Źi─çu su bli┼żi Talijani od Hrvata


Kako to kod nas izgleda u praksi? ".Jo┼í prije uspostave Jadranske euroregije, Ivan Jakov─Źi─ç je u Bruxellesu 23. lipnja 2005. otvorio zasebni Ured Istarske ┼żupanije i to u zgradi talijanske regije Friulli Venezia - Giulia. U Bruxellesu postoji i zgrada hrvatskog veleposlanstva, ali Jakov─Źi─çu je izgleda najvi┼íe odgovarala zajedni─Źka lokacija s talijanskim predstavni┼ítvom." (str. 278.). Jakov─Źi─çevi protalijanski politi─Źki stavovi otprije su nam poznati, pa se ni─Źemu ne trebamo ─Źuditi. No, za nas to zna─Źi da regionalizam otvara prostor za iredentizam i separatizam nacionalnih manjina, ─Źiji su projekti obilno potpomagani novcima suparni─Źke dr┼żave, koja na hrvatskoj obali ima sve vi┼íe talijanskih radio postaja i sve vi┼íe ekonomskog vlasni┼ítva nad hrvatskim nekretninama: ako se to dopusti, uskoro ─çe kupljeni teritorij i ve─çinsko stanovni┼ítvo na njemu uni┼ítiti identitet Hrvatske. Talijanska djeca ve─ç sada imaju talijanske ┼íkole. K tome, ".prvi pogled na granice Jadranske regije navodi na neizbje┼żan zaklju─Źak da se podudaraju s nekada┼ínjim granicama Mleta─Źke Republike, iz vremena kada je Venecija pod okupacijom dr┼żala ve─çe dijelove hrvatskog Jadrana." (str. 277.).

No, to nije sve: izgleda da je Italija dobila zeleno svjetlo da se na hrvatskom prostoru ┼íiri paralelno sa Srbijom: Italija ulazi na more, u gradove i na kopno, a velikosrpstvo se ┼íiri "regionalnom suradnjom" preko Bosne i isto─Źne Slavonije. Usred Hrvatske djeca imaju pravo na srpsko ┼íkolstvo po srpskim ┼íkolskim programima koji veli─Źaju ideologa velikosrpstva - Vuka Karad┼żi─ça. To uklju─Źuje ─Źetni─Źku indoktrinaciju i falsifikate o hrvatskoj povijesti, koji u najboljem slu─Źaju otvaraju prostor za konflikt. A u najgorem slu─Źaju omogu─çuju potiskivanje Hrvata sa vlastitih prostora, kao ┼íto se to ve─ç dogodilo u Srijemu i Bosni!


Misle da obeshrabreni Hrvati ne ─çe izi─çi na izbore protiv EU-a


U trenutku kada smo dobili Hrvatsku sile zla stvorile su uvjete da ju izgubimo. Neprijatelj ra─Źuna s time da obeshrabreni Hrvati ne ─çe izi─çi na izbore protiv EU-a: u─Źinimo sve ┼íto je u na┼íoj mo─çi da izglasujemo samostalnu Hrvatsku. Ne obranimo li neovisnost - Hrvatske ne ─çe biti nikada vi┼íe. Pred vratima su nam milijuni stranaca koji imaju gotove kolonijalisti─Źke planove za naseljavanje: ve─ç je odobren plan za naseljavanje preko pet milijuna stranaca u Dalmaciji! Pripremljeni su cijeli projekti izgradnje novih mjesta, infrastruktura i razvitka gradova, preko potreba hrvatskog stanovni┼ítva. (Bo┼ínjak, 233.!) Ostali razvoj doga─Ĺaja nije te┼íko predvidjeti.

Na internetu sam na┼íao dobar komentar stanja g─Ĺe Zrinke Milas koji sa┼żima cijelu pri─Źu: <.Dr┼żava putem koncesija nekim povla┼ítenim osobama mo┼że dati pravo kori┼ítenja teritorija ili mora ili nekretnina na odre─Ĺeno vrijeme. Me─Ĺutim, me─Ĺunarodno pravo, pa tako i svi ugovori me─Ĺunarodnopravnog karaktera iznad su zakona dr┼żave. Tako ulaskom u EU, dr┼żava gubi pravo odlu─Źivanja o tome tko ─çe koristiti more ili ne, jer ulaskom u EU "pravni akt i odluke koje je Republika Hrvatska prihvatila u institucijama Europske unije primjenjuju se u Republici Hrvatskoj u skladu s pravnom ste─Źevinom Europske unije" (─Źlanak 145. Ustava RH). Prevedeno to zna─Źi: ulazi┼í li u Europi, ti vi┼íe nema┼í pravo odlu─Źivanja, nego EU, a nova vlada ─çe ti biti Europska komisija, a nju ne mo┼że┼í birati, tj. skinuti. Birati mo┼że┼í samo zastupnike u Europskom parlamentu, a oni ne smiju predlagati zakone, nego samo ih odobriti ili dati veto, ┼íto se gotovo ne koristi. A pitam se kako bi tvoj glas prodirao kada predstavlja┼í 0,5 posto tog saveza. Ako nisi znao, narodi koji ┼żive unutar EU-a ┼żele iza─çi iz njega van, jer im je standard u┼żasno pao. Novac ide velikim korporacijama, a ne ljudima. Zbog toga su i diljem EU demonstracije.

EU, me─Ĺutim, nema pravni legitimitet, jer jedna dr┼żava, pa tako i jedna naddr┼żava poput EU smije derivirati samo pravo iz volje naroda, a jedan europski narod ne postoji, iako to poku┼íavaju silom nametnuti. Njihovi zakoni su nametnuti mimo volje naroda... i zbog toga oni ljudima unutar EU-a ne dozvoljavaju da se izja┼ínjavaju. Znaju da su neligitimni i boje se naroda i zbog toga su ponovno uveli smrtnu kaznu u slu─Źaju nemira, ustanka, rata i neposredne ratne opasnosti. Oni jo┼í ne primjenjuju silu, jer jo┼í nisu svi europski narodi u┼íli u to.

Oni Bankari ┼żele sve narode pomije┼íati, pa namjerno dozvoljavaju emigrantima da u─Ĺu u dr┼żave EU-a, iako u vlastitim dr┼żavama nema dovoljno radnih mjesta. Vidi: nedavni poziv Hrvata da idu u Njema─Źku. Na kraju ─çe stvoriti umjetnu financijsku krizu povla─Źenjem iznosa novca u opticaju. Stvorit ─çe rat me─Ĺu ljudima. Krivac ─çe se tra┼żiti u strancima i stanovnici ne ─çe biti u stanju vidjeti tko je stvarni krivac iza tih insceniranih scenarija, a to su banke i velike korporacije koje pi┼íu zakone, a Europski parlament ih samo smije odobriti. Rat izme─Ĺu muslimana i kr┼í─çana im je krajnji cilj, ┼íto se i konstantno radi slanjem kr┼í─çana u rat protiv nepostoje─çeg neprijatelja u Iraku, Afganistanu, itd., a jo┼í uz to na tome dobro zara─Ĺuju. Vrlo dobra taktika!.> Samo Bog i na┼ía odlu─Źnost da sa─Źuvamo slobodu mogu to sprije─Źiti.


Emil ─îi─ç

Hrvatski fokus

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: