Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

PRIMJENA EUROPSKIH PRAVNIH NORMI O PRAVIMA ┼ŻRTAVA TOTALITARNIH SUSTAVA XX STOLJE─ćA U RH

Uvodno slovo akademije Hrvatskog ┼żrtvoslovnog dru┼ítva prigodom dana ljudskih prava

Vrlo po┼ítovani gospodine predsjedni─Źe Hrvatskog ┼żrtvoslovnog dru┼ítva Prof. dr. sc. Zvonimire ┼áeparovi─çu, po┼ítovano predsjedni┼ítvo i ─Źlanovi Dru┼ítva, po┼ítovane dame i gospodo uva┼żeni gosti, po┼ítovani djelatnici sredstava javno priop─çavanja, najsrda─Źnije Vas sve pozdravljamo i zahvaljujemo za Va┼í odaziv na ovogodi┼ínju Akademiju H┼ŻD-a koju redovito odr┼żavamo u povodu Dana ljudskih prava koji se u cijelom svijetu obilje┼żava 10. prosinca, dana na koji je 1948. potpisana Op─ça deklaracija UN-a o ljudskim pravima br. 217/11, koja je u svojih 30 ─Źlanaka, jasnim i jednostavnim rije─Źima utvrdila najva┼żnija gra─Ĺanska, politi─Źka, gospodarska, socijalna i kulturna prava i slobode koja jednako pripadaju svakoj osobi na ovom svijetu.

Op─ça skup┼ítina UN-a je progla┼íavaju─çi Op─çu deklaraciju o pravima ─Źovjeka, nju uspostavila kao zajedni─Źko mjerilo za sve narode i sve dr┼żave, da bi svako tijelo dru┼ítva, imaju─çi ovu Deklaraciju stalno na umu, te┼żilo da u─Źenjem i odgojem doprinese po┼ítovanju ovih prava i sloboda te da bi se progresivnim nacionalnim i me─Ĺunarodnim mjerama osiguralo njihovo op─çe i djelotvorno priznavanje i odr┼żavanje, kako me─Ĺu narodima samih dr┼żava ─Źlanica, tako i me─Ĺu narodima onih podru─Źja koji su pod njihovom ingerencijom. Podsje─çaju─çi se i tada┼ínjeg utvr─Ĺenja Op─çe skup┼ítine UN-a, da se ljudska prava u razli─Źitim dijelovima svijeta razli─Źito do┼żivljavaju i primjenjuju, ovim se prigodnim slovom ┼żelim osvrnuti na primjenu europskih odnosno me─Ĺunarodnih normi o pravu ┼żrtava totalitarnih sustava XX stolje─ça u Republici Hrvatskoj.

Nu┼żnost uspostave zajedni─Źkih mjerila za sve narode i sve dr┼żave obvezuje i Republiku Hrvatsku na djelovanje k uspostavi i odr┼żavanju onih ┼żivotnih vrijednosti za izgradnju i razvoj dru┼ítva, koje su hrvatski narod i me─Ĺunarodna zajednica kroz du┼że povijesno razdoblje iskustveno spoznali pa u svoju ukupnu ba┼ítinu i prihvatili kao zdrave temelje duhovnog i materijalnog bitka, razvoja i opstanka pojedinca, obitelji i naroda, dr┼żava i me─Ĺunarodnih zajednica.

Prema do sada utvr─Ĺenim ─Źinjenicama o stradanju hrvatskog naroda tijekom vladavina totalitarnih sustava XX stolje─ça, zasigurno mo┼żemo re─çi da je hrvatski narod ne samo me─Ĺu najte┼że stradalim europskim i svjetskim narodima, nego da je njegovo dru┼ítvo na ┼żalost jo┼í uvijek rijedak primjer dana┼ínjeg europskog dru┼ítva te┼íko optere─çenog nerije┼íenim pitanjima posljedica totalitarnih sustava iz vremena II. svjetskog rata i posebno njegovog pora─ça, kao i jo┼í uvijek ┼żivu─çeg naslije─Ĺa totalitarnog sustava komunizma, utjelovljenog u hrvatsko dru┼ítvo u razdoblju trajanja komunisti─Źke totalitarne diktature od 1945. do vremena demokratskih promjena 1990., kada je upravo zlo tog komunisti─Źkog totalitarnog, jednopartijskog, dakle nedemokratskog i protunarodnog sustava, hrvatski narod umjesto u mir, slobodu i politi─Źko vi┼íestrana─Źje slobodnih europskih dru┼ítava, nespremnog i razoru┼żanog izru─Źilo krvavoj borbi sa srpskim vanjskim i unutarnjim napada─Źem, za sam narodni i dr┼żavni opstanak. Do sada neizbrojeno mno┼ítvo pobijenih i nestalih hrvatskih ┼żrtava ratnih sukoba i totalitarnih sustava XX stolje─ça, obvezuje sva dr┼żavna tijela i sve nas, na djelovanje u svrhu uspostave i za┼ítite svih njihovih prava, od osnovnih im prava na dostojanstven spomen, grobno mjesto do svih ostalih priznatih oblika zadovolj┼ítine.

Svima nam je poznata neupitnost obveze primjene odnosno va┼żenja pravila me─Ĺunarodnog ratnog i humanitarnog prava i u razdoblju prije, tijekom i nakon II. svjetskog rata. Povijest nastanka, va┼żenja i razvoja ┼żenevskih konvencija do njihovog dana┼ínjeg dosega me─Ĺunarodne pravne za┼ítite ┼żrtava se┼że do daleke 1864., a dana┼ínja Republika Hrvatska obvezana je odredbama svih ─Źetiriju ┼żenevskih konvencija i trima njihovim Protokolima, od kojih: Prva konvencija ┼ítiti ranjene i bolesne vojnike, kao i sanitetsko osoblje u kopnenim snagama; Druga jam─Źi za┼ítitu ranjenih, bolesnih vojnika ili brodolomaca i za┼ítitu sanitetskog osoblja pomorskih snaga; Tre─ça je posve─çena pobolj┼íanju tretmana ratnih zarobljenika; a ─îetvrta konvencija pru┼ża za┼ítitu civilima prigodom oru┼żanih sukoba i na okupiranim podru─Źjima. ─îetiri ┼Żenevske konvencije su 1977. dopunjene I. i II. Dopunskim Protokolom, a 2005. i III. Dopunskim Protokolom, koji uzimaju u obzir oblike i na─Źine modernog ratovanja i jam─Źe bolju za┼ítitu civilima.

Razmatraju─çi primjenu europskih normi o pravu ┼żrtava totalitarizama u RH, ne mo┼że se biti iskren i vjerodostojan, a ne uo─Źiti i biti svjestan dosada┼ínjeg te┼íkog grijeha dr┼żavnih tijela po─Źinjenog prema ovim ┼żrtvama, bilo to propustom odnosno ne─Źinjenjem ili svjesnim selektivnim pristupom ┼żrtvi, ─Źime se o─Źevidno, ili iz ideolo┼íkih ili protuhrvatskih razloga, broj ┼żrtava pojedinih totalitarnih sustava (fa┼íizma, nacizma) na ovim zemljopisnim prostorima svjesno i u sasvim nedostojne svrhe preuveli─Źavao, a nepristrano se utvr─Ĺivanje povijesne istine utemeljene na dostupnim ─Źinjenicama onemogu─çavalo (prisje─çam se poruke propovijedi mons. Pozai─ça izgovorenih na jednom od mno┼ítvenih strati┼íta hrvatskog naroda o tome kako je komunisti─Źka vlast, da je ┼żeljela utvrditi istinu o samu jednom logoru, nju imala i sredstava i vremena utvrditi!), dok su se ┼żrtve komunisti─Źkog totalitarnog sustava o─Źevidno svjesno i u svrhe nedostojne ljudskog bi─ça, sustavnom prisilom i prijetnjom pre┼íu─çivale, umanjivale, klevetale, vrije─Ĺale, odnosno svekolikim ─Źovjeku nedostojnim oblicima sve do dana┼ínjih dana poni┼żavale. Takvim dosada┼ínjim sustavnim institucijskim pristupom, nad svim je tim ┼żrtvama neovisno o totalitarnom sustavu koji im je uskratio osnovno ljudsko pravo na ┼żivot, slobodu i dostojanstvo, ali i nad ─Źlanovima njihovih obitelji i potomcima kad ih je sre─çom iza ┼żrtava bilo, ─Źinjen daljnji produ┼żeni zlo─Źin koji dru┼ítvo dana┼ínje hrvatske dr┼żave i me─Ĺunarodne zajednice naroda ne mo┼że vi┼íe ni─Źim pravdati, niti ga smije dalje dopu┼ítati!

Rezolucijom Vije─ça Europe o osudi komunisti─Źkih zlo─Źina od 25. sije─Źnja 2006., osu─Ĺeni su totalitarni komunisti─Źki sustavi bez iznimke, ozna─Źeni su masovnim povredama ljudskih prava poput pojedina─Źnih i masovnih ubojstava i smaknu─ça, smrti u koncentracijskim logorima, izgladnjivanjima, deportacijama, mu─Źenjima, prisilnim radom i drugim oblicima fizi─Źkog terora, utvrdilo se, da se neke dr┼żave nisu distancirale od zlo─Źina koje je po─Źinio totalitarni komunisti─Źki re┼żim pa se stoga sna┼żno osu─Ĺuje masovno kr┼íenje ljudskih prava od strane komunisti─Źkih re┼żima i izra┼żava su─çut, razumijevanje i priznanje ┼żrtvama tih zlo─Źina, a sve se postkomunisti─Źke partije odnosno dr┼żave poziva, ako to ve─ç dotad nisu u─Źinile, da ponovo procijene povijest komunizma i svoju vlastitu pro┼ílost te se jasno distanciraju od zlo─Źina komunisti─Źkog re┼żima i osude ih bez ikakvih nejasno─ça.

Hrvatski je sabor prihva─çaju─çi me─Ĺunarodnu obvezu provedbe navedene Rezolucije Vije─ça Europe donio Deklaraciju o osudi zlo─Źina po─Źinjenih tijekom totalitarnog komunisti─Źkog poretka u Hrvatskoj 1945. - 1990., kojom je na ┼żalost, sve do dana┼ínjeg dana samo deklarativno prihvatio njom zadane obveze, ali ne i zapo─Źeo njezinu dru┼ítvenu provedbu.

Europski je parlament nadalje, o─Źevidno uo─Źiv┼íi pojavu pre┼íu─çivanja, nedosljednog tuma─Źenja povijesti i pomanjkanja osude zlo─Źina─Źkog totalitarnog komunisti─Źkog sustava, 02. travnja 2009. donio i Rezoluciju o europskoj savjesti i totalitarizmu kojom utvr─Ĺuje, da ni jedno politi─Źko tijelo ili politi─Źka stranka nema monopol tuma─Źenja povijesti, poziva na specijalizirano znanstveno istra┼żivanje povijesti totalitarizma i otkrivanje i prosudbu svih zlo─Źina koje su po─Źinili komunisti─Źki totalitarni re┼żimi, a sve to u cilju pomirbe koju je mogu─çe posti─çi priznanjem odgovornosti za po─Źinjene zlo─Źine i tra┼żenjem oprosta, imaju─çi pri tome u vidu potrebu moralnog preporoda.

Tijela dr┼żavne vlasti Republike Hrvatske, ali i sredstva javnog priop─çavanja u Republici Hrvatskoj, o─Źevidno po nalogu sredi┼íta politi─Źke mo─çi koja njima upravljaju, tu su Rezoluciju Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu gotovo sasvim pre┼íutjeli, kao i dostojno obilje┼żavanje i uspostavu 23. kolovoza kao Dana sje─çanja na ┼żrtve totalitarizma!

I ta sramotna ─Źinjenica svjedo─Źi nam o poraznom moralno-eti─Źkom stanju svijesti dru┼ítvenih i politi─Źkih struktura Republike Hrvatske! Strahotna je, sabla┼żnjiva i sasvim neprihvatljiva ─Źinjenica, da nadle┼żna tijela RH nisu poduzela nikakve zna─Źajnije radnje, kako za istra┼żivanje mno┼ítvenih grobi┼íta iz II svjetskog rata odnosno pora─ça (preko 1500 do sada poznatih), za otkrivanje do sada jo┼í neotkrivenih, za dostojanstveno pokapanje posmrtnih ostataka ┼żrtava i doli─Źno obilje┼żavanje mjesta njihova stradanja, za izradu hrvatskog ┼żrtvoslova, tako ni za vra─çanje oduzete imovine i dostojanstva pre┼żivjelim ┼żrtvama zlo─Źina ili njihovim potomcima.

Uva┼żavaju─çi nespornu obvezu RH na primjenu europskih odnosno me─Ĺunarodnih normi o pravu ┼żrtava totalitarizama, kao i jasnu obvezu primjene ustavnih i zakonskih odredbi Republike Hrvatske kojima su priznata i zajam─Źena ljudska prava, pri ─Źemu se ─Źak i u slu─Źajevima izravne opasnosti za opstanak dr┼żave ne mogu ograni─Źiti ustavne odredbe o pravu na ┼żivot, zabrani mu─Źenja, okrutnog ili poni┼żavaju─çeg postupanja ili ka┼żnjavanja, o pravnoj odre─Ĺenosti ka┼żnjivih djela i kazni, a uzimaju─çi k tomu u obzir i odredbe Kaznenog zakona Republike Hrvatske koje jasno odre─Ĺuju vrstu i pravnu kvalifikaciju kaznenih djela protiv ─Źovje─Źnosti uklju─Źuju─çi i nezastarivost kaznenog progona, nije mogu─çe i dopustivo prihvatiti ─Źinjenicu institucijskoga ne─Źinjenja, odnosno sprje─Źavanja otkrivanja i nesankcioniranja po─Źinitelja mno┼ítvenih ratnih i poratnih zlo─Źina protiv ─Źovje─Źnosti, u slu─Źajevima kad su takvi mno┼ítveni zlo─Źini po─Źinjeni od pripadnika komunisti─Źke ili partizanske vojske pod zapovjedni┼ítvom i izravnom odgovorno┼í─çu komunisti─Źkog diktatora Josipa Broza Tita. U mno┼ítvenosti i grozoti na─Źina po─Źinjenja ratnog i poratnog komunisti─Źkog zlo─Źina nad hrvatskim narodom, razmatraju─çi sve njegove sagledive posljedice, ostvaruje se puna pravna narav po─Źinjenja zlo─Źina genocida, a imenovani komunisti─Źki zapovjednik odgovoran za zlo─Źin tog genocida, predstavlja zasigurno najve─çeg poimeni─Źno poznatog zlo─Źinca nad hrvatskim narodom u znanoj nam narodnoj povijesti. Neprihvatljivo je, da se komunizam kao sustav koji je me─Ĺunarodno ozna─Źen i osu─Ĺen kao zlo─Źina─Źki bez iznimke, poku┼íava prikazivati antifa┼íizmom pa tako i veli─Źati, unato─Ź jasnoj op─çoj spoznaji, da je upravo izravno negirao i za svoje vladavine stvarno poni┼ítio sve odlike odnosno vrjednote antifa┼íizma. Primjerice, svoju pravu zlo─Źina─Źku narav u Hrvatskoj iskazao je i prigodom osvajanja Dubrovnika u jesen 1944., po─Źiniv┼íi najgore zlo─Źine protiv ─Źovje─Źnosti upravo prema dokazanim dubrova─Źkim antifa┼íistima.

Primjena europskih normi o pravu ┼żrtve u RH ne ─çe biti u potpunosti mogu─ça i bez jasnog odre─Ĺenja dr┼żavnih tijela o tzv. "revolucionarnim" ili "sudovima nacionalne ─Źasti", ali i kasnijim jugokomunisti─Źkim sudovima i poni┼ítenja njihovih presuda pa provedbe mogu─çih obnova postupaka, jer ti "sudovi" osim slu┼żenja svrsi ideolo┼íke i/ili protuhrvatske represije, pri ─Źemu su u Hrvatskoj iskazali i punu narav okupacijskih sudova, nisu ostvarivali bitna pravna obilje┼żja pravosudnih tijela (od osnovnog uvjeta stru─Źnosti, do nezavisnosti, obvezatnosti provedbe ispitnog postupka, prava ┼żalbe, i dr.).

Primjenu europskih i op─çih civilizacijskih normi u RH tra┼żimo i u pitanjima doli─Źnog spomen-obilje┼żavanja svih mjesta simbola zlo─Źina iz Domovinskog rata (npr. Vo─çin, ┼ákabrnja, Nadin, Dalj, Saborsko, ─ćelije, Borovo Selo, ┼áiroka Kula, mjesta Banovine, Korduna, Pounja i svih ostalih hrvatskih mjesta i krajeva), po┼ítovanja ┼żrtava, pronala┼żenja i ka┼żnjavanja zlo─Źinaca.

Po┼ítovani ljudi, s ove ─çemo na┼íe Akademije uputiti Apel hrvatskim vlastima za primjenom europskih normi o pravu ┼żrtava totalitarnih sustava u Republici Hrvatskoj pa Vas sve pozivamo, da pristupite njegovom potpisivanju, pojedina─Źno i kao ovla┼íteni potpisnici svojih udruga i dru┼ítava. Hvala Vam!

┼Żeljko Toma┼íevi─ç

12.12.2010.

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: