Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
asopis DO
Hrvatska
Vaa pisma
Knjige
  Iz vicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Eichtalboden 83

CH-5400 Baden

 


 

VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

hous-logo.jpg

 

 

 

   
   
   
 

GRČKA GUBI SUVERENOST      (04.08.2011.)

Ministri financija Eurogrupe odobrili su isplatu petog kreditnog obroka (tranše) Grčkoj u iznosu od 12 milijardi eura i obećali daljnje tranše. Cjelokupni financijski paket podrške ima volumen od 110 milijardi eura. Internacionalni monetarni fond (IMF) predviđa da će Grčkoj biti potrebna i daljnja pomoć u iznosu od 120 milijardi eura, koji će biti djelomično pokriven prihodom iz privatizacije.

Cijena tih kredita je masivno ograničenje prava Grčke na samoodređenje, izjavio je to šef Eurogrupe Jean-Claude Juncker u intervjuu za časopis "Focus". Tehnički stručnjaci EU Komisije i članica Unije pružiti će Grčkoj podršku u provedbi mjera štednje i privatizacije! Drugim riječima, tancati će te kako mi sviramo.

Mi imamo samo fetu (sir) i masline, bojim se bankrota države i građanskog rata

Grk Christos Sterkoudis živi u Švicarskoj već 50 godina. Radio je svašta, slagao betonske cijevi, čistio atomske reaktore i 35 prodavao elegantnu modu. Ostao je Grk, ali je postao obožavatelj Švicarske. Prije nekoliko tjedana vratio se iz Grčke i jednom novinaru dao intervju.

Evo što kaže: "Grci su ljuti na svoje političare. Ali, istini za volju, svi su si sami krivi. Svi su sudjelovali u korupciji i rođačkoj privredi. Svaki dan u medijima izlaze nove, nevjerojatne činjenica na svjetlo dana.

Opčinski činovnici širom Grčke nisu Ateni prijavili 60'000 umrlih, mirovine se dalje isplaćuju i teku u njihove džepove. Državni namještenici, kao primjerice činovnici, namještenici zračnih luka, vojske ili policije, odlaze u mirovinu s 45 ili 50 godina. Najgori su specijalisti za eksplozive u Grčkoj vojsci, oni odlaze u mirovinu s 42 godine. U Grčkoj se radi 5 do 7 sati dnevno. Tko zarađuje 2000 eura mjesečno, dobiva za Uskrs i Božić 13. i 14. godišnju plaću.
Porezne prijevare su narodni sport. Ako netko mora platiti 20'000 eura poreza, kaže mu poreznik 'daj, napraviti ćemo 5'000 eura za državu, ostalo podjeliti fifti-fifti'. I onda si nazdrave čašom Ouzo-a."


Znači, ljeni i koruptni Grci nisu samo kliše? pita novinar.


"Ne, porezne prevare i korupcija su svakodnevnica. Grci varaju svoju vlastitu državu na sve moguće načine. I nitko nema lošu savjest."- odgovara Christos

U Grčkoj on svojima često priča o Švicarskoj.

"Ali, Grci se samo smiju kada im pričam da mi ovdje ustajemo u 7 h i na vrijeme plaćamo porez. Ja ne vidim da se u Grčkoj bilo što popravlja, a promjena mentaliteta je nužno potrebna. Nitko ne zna što kome pripada. Služba zemljišnih knjiga ne postoji. Nitko ne traži potvrdu, račun. Kada bi svaki platio samo 10 % poreza, ne bismo bili bankrot.
Policajci koji zarađuju samo 600 eura mjesečno, za mito će rado pogledati kroz prste kada na granicu naiđe šleper iz Afganistana ili Somalije. Čak i visoki policijski časnici imaju svoje prste u poslu s drogom.
Za bankrot je kriva i EU. Nekada su Grci živjeli jednostavno i skromno, da bi odjednom sve imali i živjeli na pump. Vidio sam kako grčki seljaci puštaju lubenice da sagnjiju na polju, subvencije EU su im dovoljne za život."

Bez EU i eura Grci se ne bi nikada toliko zadužili, uvjeren je on i euru daje još najviše 5 do 10 godina života

Seljački sin iz Trakije postao je najveći ljubitelj Švicarske.

"Švicraci su iskreni i radišni. Grci moraju učiti raditi i porez plačati - kao Švicarci. Grci se sami moraju izvuči iz gliba. Zato kažem: Ne dajte Grcima ni jednog rapa (lipa). Kako će Grci vratiti dugove? Sa milijardnom pomoći EU dugovi će postati još veći. To Grčka nikada neće moći vratiti. Mi imamo samo fetu i masline."

Možda bi i Christos Sterkoudis bio isti kao i njegovi zemljaci, da nije došao u Švicarsku koja ga je naučila da bez rada, štednje i poštenja nema napretka ni dobroga života. Što vrijedi za Grke, vrijedi i za sve druge narode, pa i hrvatski.

Svi oni koji danas u Hrvatskoj naveliko hvale pristupne fondove Europske unije i svesrdno se trude 'povuči' čim više novca, očito ne rezmišljaju dalje od nosa. Tko je još čuo ili doživjeo da mu je netko - tek tako - darivao novac? Onaj koji ga ima, zna dobro kako ga 'oploditi', a zna se i osigurati od gubitka. Sve će to hrvatski porezni obveznik skupo platiti. Ako ne novcima, onda otocima, šumama, vodama....

Priredila Dunja Gaupp

 

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: