Hrvatsko društvo konferencijskih prevoditelja

Hrvatsko društvo konferencijskih prevoditelja (HDKP) večeras je priopćilo kako je visokim državnim dužnosnicima uputilo dopis i stajalište o korištenju hrvatskog jezika u međunarodnom okruženju

U priopćenju, koje je potpisala Anika Rešetar, predsjednica Hrvatskog društva konferencijskih prevoditelja, navodi se kako je 'HDKP zabrinut zato što se hrvatski jezik koristi sve manje čak i u pristupnim pregovorima s Europskom unijom.

Budući da hrvatski jezik nije predviđen kao radni jezik na međunarodnim skupovima, hrvatski predstavnici ne samo da ne mogu govoriti hrvatski, nego nema ni prijevoda s drugih jezika (francuskog, njemačkog, poljskog,i td.) na hrvatski', tvrdi se u priopćenju.

Predsjednica Hrvatskog društva konferencijskih prevoditelja Rešetar podsjeća kako je 'HDKP 20. srpnja 2010. poslao dopis glavnom pregovaraču' i ukazao na 'mogućnost korištenja akreditiranih konferencijskih prevoditelja za hrvatski jezik, koje na zahtjev sa svog popisa angažira i plaća Europska komisija', no, kako napominje, 'nisu dobili odgovor'.

HDKP 'poziva na korištenje hrvatskog jezika kao jednog od radnih jezika u sklopu pristupnih pregovora, jer je', kako se ističe, 'riječ o jeziku samostalne zemlje i budućem službenom jeziku EU, zajednice koja jamči pravo na vlastiti jezik i u sklopu svoje politike višejezičnosti stavlja na raspolaganje akreditirane prevoditelje i pokriva troškove prevođenja. Druge se zemlje nisu odrekle svog jezika, nema razloga da to učini Hrvatska', navodi se u priopćenju.

Hrvatsko društvo konferencijskih prevoditelja izražava i 'zabrinut za status hrvatskog jezika, s obzirom na, kako ocjenjuje, 'opći pritisak koji vlada u zemlji da se na međunarodnim konferencijama i sastancima s predstavnicima iz inozemstva koristi isključivo engleski jezik, čak i onda kada većini sudionika engleski nije materinji jezik, kada je osiguran prijevod i kada je očito da ima onih koji bi radije govorili na hrvatskom jeziku i imali veću korist od konferencije ili seminara ako bi slušali prijevod'.

Također ocjenjuje kako postoji 'zabrinjavajući trend' jer je 'u Hrvatskoj postala sramota govoriti hrvatski i slušati prijevod'. 'Pitanje tko kako govori engleski postalo je važnije od pitanja je li stručnjak u svom području rada. HDKP smatra da nije u interesu Hrvatske iz međunarodne komunikacije isključivati pojedince s velikim stručnim znanjem i iskustvom zato što ne mogu javno nastupati na (tečnom) engleskom', naglašava se u priopćenju.

Ujedno Hrvatsko društvo konferencijskih prevoditelja 'poziva na promicanje upotrebe hrvatskog jezika, jer smatra da je i nadalje potrebno raditi na afirmaciji hrvatskog jezika u međunarodnoj zajednici te da je svakako korisno i dobro znati engleski jezik za vlastite potrebe, ali da nije dobro izbacivati hrvatski iz službene upotrebe u međunarodnom okruženju'.

HDKP smatra da 'treba postojati sloboda kada se radi o korištenju prava na vlastiti jezik i prava na korištenje drugog jezika (kada netko želi svoje izlaganje ili jedan njegov dio iznijeti na drugom jeziku)' te 'poziva na korištenje materinjeg jezika, bez obzira na to o kojem je jeziku riječ, jer se mnogi govornici lakše, preciznije i uvjerljivije izražavaju na materinjem jeziku'.

T-PORTAL

05.11.2010.