Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

IDIOTSKA TEZA NACIONALOVA NOVINARA ZORANA FERI─îA      (22.06.2011.)

Polaze─çi s potpuno pogre┼ínoga stajali┼íta da su presude Haa┼íkoga suda generalima Anti Gotovini i Mladenu Marka─Źu, zapravo, potvrda da je tim presudama osu─Ĺen Franjo Tu─Ĺman, novinar tjednika Nacional Zoran Feri─ç na jedan idiotski na─Źin uple─çe i mene u taj svoj bolesni i mr┼żnjom ispunjeni cjelokupni unutarnji ┼żivot. Tvrditi da Hrvatska nije bila pravna dr┼żava, mo┼że samo psihi─Źki bolesnik koji nikada nije prestao ┼żivjeti u biv┼íem antihrvatskom sustavu koji je 1991. godine pokrenuo agresiju na Hrvatsku s ciljem da joj onemogu─çi samostalnost i slobodu, izvan neprirodnoga okvira nametnutoga hrvatskome narodu 1918. godine.

Upravo tako bolesni ljudi uzimaju sebi obvezu tuma─Źiti sadr┼żaj svih ratnih napora u obrani samostalnosti i slobode hrvatskoga naroda u svojoj samostalnoj i slobodnoj Hrvatskoj, pa i novinar Feri─ç neistinitim rije─Źima ┼żeli prikazati moju misao o toj hrvatskoj borbi za slobodu nazivaju─çi to kao 'idiotske teze suca Milana Vukovi─ça da hrvatski vojnici u obrambenom ratu nisu mogli po─Źiniti ratni zlo─Źin'!

Novinari bi se trebali baviti pravim analizama

Naime, ja jesam imao razgovor 28. O┼żujka 1995. godine s predstavnicima Slobodne Dalmacije, ali ne kao 'sudac' nego kao predsjednik Komisije za ratne zlo─Źine, ┼íto se jasno i bistro vidi iz toga razgovora koji je objavljen u mojoj knjizi 'Obrana nije ratni zlo─Źin' (Alinija 2009.). Naime, Generalna skup┼ítina Ujedinjenih naroda usvojila je i objavila Deklaraciju o definiciji pojma 'Agresija', broj 3.314, od 14. prosinca 1974. godine u kojoj je dana definicija agresije u ─Źl. l, koja glasi: 'Agresija je upotreba oru┼żane sile od strane neke dr┼żave protiv suverenosti, teritorijalne cjelovitosti ili politi─Źke nezavisnosti neke druge dr┼żave, ili upotreba oru┼żane sile koja je na bilo koji drugi na─Źin nespojiva s Poveljom Ujedinjenih naroda kao ┼íto to proizlazi iz ove definicije.

Ako neka dr┼żava (─Źl. 2) prva upotrijebi oru┼żanu silu kr┼íe─çi Povelju, to predstavlja prima facie dokaz o ─Źinu agresije iako Vije─çe sigurnosti mo┼że, u skladu s Poveljom, zaklju─Źiti da ne bi bilo opravdano utvrditi da je izvr┼íen ─Źin agresije s obzirom na ostale bitne okolnosti, uklju─Źuju─çi ─Źinjenicu da odnosni ─Źini ili njihove posljedice nisu dovoljno ozbiljne.' (Ostalih 6 ─Źlanaka ispustio sam citirati smatraju─çi ova dva ─Źlanka dovoljnim za bitni dio definicije.).

Prema tome, kad se govori o 'ratnim zlo─Źinima', kao predsjednik Komisije za ratne zlo─Źine prikupljao sam, obra─Ĺivao, usustavio i pravno valorizirao odre─Ĺeni materijal u svezi s ratnim zlo─Źinima po─Źinjenim na teritoriju Hrvatske. Tako sre─Ĺeni i usustavljeni materijal stavljao sam na raspolaganje institucijama dr┼żave Hrvatske i me─Ĺunarodnim asocijacijama. Nitko nije mogao vjerovati da ─çe agresija biti usmjerena protiv naroda koji je u tome vremenu krenuo u demokratsko opredjeljenje.

Agresija na Hrvatsku dobiva dodatnu dimenziju jer je jedina zemlja koja je ostala na prostorima biv┼íe Jugoslavije u komunisti─Źkome sustavu, i nastavila maniru toga komunisti─Źkoga sustava - Srbija, izvr┼íila agresiju na Hrvatsku. a me─Ĺunarodna zajednica upravo u toj situaciji stavlja Hrvatskoj embargo na uvoz naoru┼żanja.

Prema tome, du┼żnost je bila, i to pravna du┼żnost, branitelja Hrvatske da se svojom obranom suprotstave srpsko-crnogorskoj agresiji i u toj nu┼żnoj obrani oni ne ─Źine ratni zlo─Źin, ali ako prekora─Źe tu nu┼żnu obranu, oni se pravno nalaze u prekora─Źenju nu┼żne obrane i mogu u┼żiniti zlo─Źin, ali to nije ratni zlo─Źin nego 'zlo─Źin prekora─Źenja nu┼żne obrane' ┼íto zna─Źi - zlo─Źin u ratu.

Novinari bi jednostavno mogli, pravim analizama cijeloga postupka, ako su istinski novinari, i bez 'idiotskih teza' utvrditi da osnovni razlog ovakvoj presudi treba tra┼żiti u ─Źinjenici da ni Amerika ni neke europske zemlje, osobito Engleska, nisu djelovale aktivno u sprje─Źavanju srpsko-crnogorske agresije na Hrvatsku, ne ┼żele─çi prepoznati da je to sukob vi┼íih ciljeva u kojemu Hrvatska brani svoju slobodu i pravo na samostalnu Hrvatsku, ┼íto je i bio glavni motiv obrambenoga Domovinskoga rata. Oni nisu mogli, ili nisu htjeli, duhovno obuhvatiti svu te┼żinu hrvatskih nacionalnih problema u kontekstu velikosrpske politike na hrvatskim prostorima od stvaranja izmi┼íljene jugoslavenske zajednice 1918. godine. Upravo zato sam sadr┼żaj i ─Źin sadr┼żan u ─Źinu obrane sasvim je druk─Źiji od onoga koji je sadr┼żan u ─Źinu osvajanja, napada, svega ┼íto je povezano s agresijom. Prema tome, i te kako je bitno govoriti o pravnome sadr┼żaju borbe hrvatskoga naroda, a ne voluntaristi─Źki stavljati znak jednakosti izme─Ĺu ┼żrtve i agresora.

Ra─Źanov sastanak s Eglezima u vladi RH

Zato i za─Źu─Ĺuje ┼íto je borba za oslobo─Ĺenje okupiranih prostora od agresora nazvana u optu┼żnici Haa┼íkoga suda 19. velja─Źe 2004. zajedni─Źki zlo─Źina─Źki pothvat. U tra┼żenju razloga za takav naziv na┼íao sam ga u ─Źinjenici da su tada┼ínji predsjednik Vlade Ivica Ra─Źan, ministar unutarnjih poslova ┼áime Lu─Źin, zatim ravnatelj policije Ranko Ostoji─ç i veleposlanik RH u Velikoj Britaniji Jo┼íko Paro odr┼żali sastanak s predstavnicima britanskoga veleposlanstva i britanske obavje┼ítajne slu┼żbe dana 5. velja─Źe 2003. godine u prostorijama Vlade RH na kojemu su sudjelovali, s britanske strane, Nicholas Jarrold, britanski veleposlanik u RH, Gareth Lungley, prvi politi─Źki tajnik britanskoga veleposlanstva u RH te Boyd iz britanske tajne slu┼żbe.

Tijekom sastanka u prostorijama Vlade RH predsjednik Vlade Ivica Ra─Źan naglasio je "spremnost i odlu─Źnost hrvatske Vlade za suradnju s Haa┼íkim sudom u svim slu─Źajevima, tako i u slu─Źaju gospodina Ante Gotovine".
Tako─Ĺer je naglasio spremnost hrvatskih vlasti za razmjenu saznanja o predmetnome slu─Źaju s relevantnim inozemnim slu┼żbama, ─Źija je pomo─ç dobrodo┼íla, pri ─Źemu je posebno istaknuo stru─Źnost i iskustvo britanskih slu┼żba, posebice uzev┼íi u obzir dobre odnose RH s Velikom Britanijom i ┼żelju Vlade RH da te odnose i dalje unaprje─Ĺuje.

Gospodin Nicholas Janold, britanski veleposlanik u RH, istaknuo je kako je Velika Britanija spremna RH pru┼żiti svu potrebnu pomo─ç u navedenome predmetu i s tim ciljem preporu─Źio je svoje suradnike, Lungleya i Boyda kao osobe za suradnju po predmetu. Ivica Ra─Źan sa zadovoljstvom je prihvatio ponu─Ĺenu pomo─ç i uz preporuku ┼áime Lu─Źina, ministra unutarnjih poslova RH, imenovao Ranka Ostoji─ça, ravnatelja policije MUP-a RH, koordinatorom suradnje s britanskim vlastima po navedenome predmetu.

Upravo poslije toga sastanka Ra─Źana, njegovih suradnika i engleskih supervizora dolazi do uporabe pojma, u izmijenjenoj optu┼żnici. 'zajedni─Źki zlo─Źina─Źki pothvat', pojma kojemu je izvori┼íte, jasno, i pravna figura, engleskoga prava, prema kojoj se ka┼żnjavaju svi sudionici povezani zajedni─Źkim zlo─Źina─Źkim planom za sva kaznena djela po─Źinjena u ostvarenju toga plana, pa i takva koja nisu obuhva─çena, uz uvjet da su bila predvidljiva. Na taj na─Źin znatno se pro┼íiruje odgovornost za eksces sudionika i dovodi u pitanje na─Źelo prema kojemu svaki sudionik odgovara u granicama svoje krivnje, zbog ─Źega je konstrukcija u pravnoj literaturi nai┼íla na skepsu pa i nagla┼íenu kritiku.

Predvidljivost nije dovoljna za namjeru pa se utemeljenjem odgovornosti na njoj razbija razlika izme─Ĺu namjere i nehata. Mora se imati u vidu da su me─Ĺunarodni zlo─Źini namjerna kaznena djela, pa ako se predvidljivost shvati kao objektivna kategorija, postoji nevjerojatno velika opasnost pribli┼żavanja pojmu kolektivne krivnje ┼íto sadr┼żi u sebi pojam objektivne odgovornosti, a ┼íto je potpuna negacija krivnje.
U tome kontekstu treba shvatiti tvrdnju Carle Del Ponte da su 'Hrvati podmukli kurvini sinovi' jer njih jedino tako i mo┼że ─Źoporativno optu┼żiti uvjerena da ─çe tu zapovijed pravilno shvatiti i suci Haa┼íkoga suda, ┼íto upravo ova presuda Gotovini i Marka─Źu i potvr─Ĺuje. Zaobilaze─çi bitne ─Źinjenice u ovome procesu, da je predsjednik dr. Franjo Tu─Ĺman 29. srpnja tra┼żio od Yashushija Akashija da zatra┼żi od srpskoga rukovodstva u Kninu mirno rje┼íenje problema integracije hrvatskih prostora u dr┼żavni korpus dr┼żave Hrvatske, da je predsjednik Tu─Ĺman pristao da se 3. kolovoza 1995. godine sastanu predstavnici srpskih okupacijskih snaga i hrvatski predstavnici u ┼Żenevi radi odgovora mirnoga rje┼íenja problema reintegracije, tako─Ĺer bez uspjeha, zatim da je predsjednik Tu─Ĺman 4. kolovoza 1995, godine uputio Proglas srpskome narodu u Kninu i kninskom podru─Źju da se reintegracija razrije┼íi i mirnim putem jer da ─çe Hrvatska biti prisiljena oru┼żanom silom to izvr┼íiti u protivnome slu─Źaju, za─Źu─Ĺuje ovakva bezvezna i optu┼żnica i presuda, bez obzira kako to novinar Feri─ç u citiranome listu Nacional od 15. travnja zami┼ílja i bez obzira ┼íto on to zami┼ílja pod 'idiotske teze suca Milana Vukovi─ça?'

Jadni Feri─çevi pojmovi

Izdaju─çi i ure─Ĺuju─çi ─Źasopis Hrvatsko sudstvo, kojega o─Źito novinar Zoran Feri─ç nije niti vidio, jer da ga je imao u ruci, vidio bi da je tamo i te kako davan prikaz svih ratnih zlo─Źina, njih oko 3.221. da je upravo navedena ─Źinjenica da je Mile Marti─ç i njegova struktura, dana 4. kolovoza 1995. godine pred po─Źetak vojno redarstvene akcije Oluja donio naredbu da svi Srbi s tih podru─Źja, koji nisu sposobni voditi ratnu akciju, obranu, moraju napustiti te prostore i doseliti se u Bosnu i dalje, jer time omogu─çavaju lak┼íu i normalniju obranu od hrvatskih napada─Źa.

Vjerojatno bi taj novinar vidio da je Kofi Anan 1. o┼żujka 1996. godine zadovoljan konkretnim aktivnostima hrvatskih vlasti i predsjednika Tu─Ĺmana izjavio da odlazi iz Zagreba 'kao prijatelj Hrvatske', izra┼żavaju─çi nadu da ─çe 'Hrvatskoj mo─çi pomo─çi i ubudu─çe'.
I jo┼í samo to bih ┼żelio naglasiti novinaru Feri─çu koji mi pripisuje 'idiotske etikete', da sam osobno uvijek bio protivnik pojma o 'balkanskim plemenima' a tu kategoriju, o─Źito, taj novinar rabi kada ┼żeli kazati, spo─Źitnuti pona┼íanje hrvatskih ljudi poslije Oluje. ┼átovi┼íe, novinar Feri─ç misle─çi u 'svojim idiotskim tezama' da mi nisu poznati novinari koji su pisali u Feralu, nagla┼íavaju─çi stanovite biv┼íe tu┼żitelje, kasnije suce i na kraju odvjetnike, stavljaju─Źi ih za primjer i sebi i njemu sli─Źnima. Mo┼żda ─çe tom novinam pomo─çi u razumijevanju mojega rada pismo, odnosno, zahvalnica, uglednika za moj rad i doprinos nekim uspjesnim akcijama uopce. Evo tog pisma:

Vlada Republike Hrvatske - Ured za suradnju s Me─Ĺunarodnim sudom Pravde
i Me─Ĺunarodnim kaznenim sudovima
Zagreb, Trg sv. Marka 2
6. velja─Źe 2001.

Ustavni sud Republike Hrvatske g. Milan Vukovi─ç, sudac Ustavnoga suda RH

Poštovani g. Vukoviću,
srda─Źno Vam zahvaljujem na sudjelovanju u izradi Memorijala u postupku kojeg Republika Hrvatska vodi protiv Savezne Republike Jugoslavije pred Me─Ĺunarodnim sudom pravde zbog kr┼íenja odredbi Konvencije o spre─Źavanju i ka┼żnjavanju zlo─Źina genocida. Bez Va┼íeg stru─Źnog doprinosa i zalaganja, kao i zalaganja svih drugih kolega zajedni─Źki uspjeh ne bi bio mogu─ç. Bila nam je ─Źast i zadovoljstvo sura─Ĺivati s Vama, a vrijednost Memorijala na kojem smo zajedno predano radili pokazat ─çe vrijeme.

S poštovanjem

Orsat Miljani─ç
predstojnik Ureda za suradnju s MSP i NKS


dr. Ivan Šimonović
zastupmk Vlade RH pri MSP


dr. Ivo Josipovi─ç
suzastupnik Vlade RH pri MSP

Mo┼żda novinar Zoran Feri─ç, o─Źito, ne bi trebao tako lakonski upotrebljavati u znanstvenim raspravama jadne pojmove 'idiotske teze'.

Piše:

Milan Vukovi─ç, sudac USRH u mirovin

Hrvatski list

05.05.2011.

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU