Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

JESTE LI SE SPREMNI JAVNO ODRE─ćI POLITIKE FRANJE TU─ÉMANA?

Original objavljen na

 

plagijat objavljen na:

Originalni naslov ─Źlanka glasi: "Tko je, dakle, Veliki Me┼ítar?" i autorsko je vlasni┼ítvo stranice Hrvati-AMAC.com. Molimo, pro─Źitajte na┼í komentar "Oprez plagijat!"

(Ispravak 12.10.2010.)

===== &&&&& =====

 

Nakon Tu─Ĺmana hrvatskom su politikom upravljale inozemne obavje┼ítajne slu┼żbe

Zagreb, 13. rujna 2010. (Icom, Amac) - Kakvo je bilo proteklo desetlje─çe za Hrvatsku? Kakvo je bilo u odnosu na prethodnih deset godina u kojem je i pet godina Domovinskog rata? Jesmo li bili gospodari vlastite sudbine ili nam je ovu odre─Ĺivao netko drugi? Ako su proteklih deset godina bile lo┼íe, tko je za to kriv; mi sami ili netko iz pozadine?

 

Sva ova pitanja izgledaju suvi┼ína jer se pro┼ílost ne mo┼że izmijeniti. Me─Ĺutim, znamo li o toj pro┼ílosti sve ┼íto o njoj treba znati kako bismo izbjegli ponavljanje onoga ┼íto treba izbjegavati? Kad je godine 2000. Ivo Sanader izabran na polo┼żaj predsjednika HDZ-a bio je to doga─Ĺaj koji svojim posljedicama dobrano nadma┼íuje sve ┼íto se dogodilo nakon 1990. ─îime bi se mogla poduprijeti ova tvrdnja?

Prisje─çaju─çi se proteklih deset godina, dva se lika name─çu kao bitni ─Źimbenici svega ┼íto se u Hrvatskoj dogodilo kroz to vrijeme. Bez svake sumnje, to su biv┼íi predsjednik dr┼żave i biv┼íi ┼íef HDZ-a i sedam godina predsjednik Vlade. U javnosti je percepcija prvoga krajnje divergentna; ima onih koji Mesi─ça dr┼że hrvatskim spasiteljem, koji nas je pribli┼żio Europi dok ga drugi, jednako brojni ili ─Źak i mnogo brojniji ali medijski proskribirani dr┼że najve─çom hrvatskom izdajicom.

Drugi element ovog dvojca, biv┼íi premijer, veliki hrvatski 'europeizator', tajni slu┼żbenik europske pu─Źke stranke koja ga je jo┼í krajem devedesetih pripremala za mogu─çi visoki politi─Źki polo┼żaj djelovao je posve suprotno prvome, biv┼íem komunisti─Źkom aparat─Źiku krajnje problemati─Źne pro┼ílosti i tajnom slu┼żbeniku svih i svega ┼íto mu je moglo donijeti ostanak pri vrhu politike. Primitivizam i apsolutni manjak bilo kakvog, ─Źak i simboli─Źnog intelekta u Mesi─ça imao je svoj kontrapunkt u Sanaderovoj pro┼ílosti kazali┼ínog intendanta, austrijskog 'herr Doktora' s dvije godine postdiplomskog studija. Manjak svega ┼íto mu je ikad nedostajalo, Sanader je nadokna─Ĺivao beskrajnom arogancijom i fantasti─Źnom okrutno┼í─çu u sasijecanju svake klice vi┼íeglasja u stranci. Iza Sanadera njegov 'dr┼żavotvorni' HDZ ostao je skup bezidejnih birokrata svih odreda upletenih u najrazli─Źitije djelatnosti s ruba ili onkraj zakona.

Ima li nekog tko se pitao kako je mogu─çe da su deset godina Hrvatskom vladala dva politi─Źara koji su na svakodnevnoj razini potpuno dotukli hrvatski nacionalni ponos i optimizam, pretvoriv┼íi pobjede u sramotu (Mesi─ç) dok je zahvaljuju─çi Sanaderovoj vlasti dr┼żava u svakom mogu─çem smislu nasukana na hridine financijske i ekonomske krize i to jo┼í gore nego bilo kada u vremenima Jugoslavije. Je li doista slu─Źajno da je prvi dio dvojca naporno radio da Hrvatsku kakva je stvorena u devedesetima uni┼íti idejno i emotivno dok je drugi ulo┼żio sve napore da je uni┼íti materijalno? Je li se ovakvo uni┼ítavanje dr┼żave doista dogodilo slu─Źajno, zahvaljuju─çi dvojici politi─Źara koje je 'donijela voda' ili je ta politi─Źka splav imala i svojeg kormilara?

O tome kako je Mesi─ç postao predsjednik dr┼żave pisali smo ve─ç vi┼íe puta u pro┼ílosti no kako generacije ─Źitalaca odlaze u pro┼ílost, podsjetiti ─çemo ove koji to jo┼í nisu ─Źuli, kako je Mesi─ç do┼íao na polo┼żaj. Detalji Sanaderova uspona do HDZ-ova prijestolja prema svemu ┼íto znamo samo su djelomi─Źno obja┼ínjeni i to kroz pobjedu nad strujom Ivi─ça Pa┼íali─ça. Me─Ĺutim, cijela predstava koja je na ─Źelo dr┼żave dovela Mesi─ça a na ─Źelo HDZ-a Sanadera zapravo je imala istog (sve u istoj 'osobi') redatelja, scenarista i kostimografa.

Kako je na primjer mogu─çe da su obojica, Mesi─ç i Sanader, vodili posve jednaku politiku prema nedavnoj hrvatskoj pro┼ílosti, prema Hrvatima u BiH, prema hrvatskim iseljenicima, prema Srbiji i "opra┼ítanju"? Uz pone┼íto povr┼íinskih (jedan na misi; drugi nipo┼íto na misi) no istovremeno i bez bilo kakvih bitnih razlika? Kako jedan ideolog 'antifa┼íizma' i nacionalno posve nezainteresirani (Mesi─ç) mo┼że imati posve jednaku politiku prema svemu spomenutome kao i nekakav politi─Źar-ognji┼ítar iz dalmatinskog zale─Ĺa? Kako se to od svih mogu─çih varijanti politika glede svega spomenutog u oba slu─Źaja dogodilo da i Mesi─ç i Sanader zapravo rade posve isto?

Odgovor na ovo pitanje le┼żi u jednoj jednostavnoj ─Źinjenici: obojicu je na vlast doveo jedan te isti redatelj. Hrvatsku je budu─çnost trebalo svesti unutar okvira u kojima ─çe je biti mogu─çe nadzirati odnosno njome upravljati.

 

Demokratska predstava na prijelazu stolje─ça

Nakon odlaska Franje Tu─Ĺmana Hrvatska se na┼íla u prijelomnom stanju. Uobi─Źajeni svjetski manipulatori nisu smjeli propustiti priliku jer nastavljanje Tu─Ĺmanovog oslobo─Ĺenja Hrvatske u me─Ĺunarodnim okvirima u "balkanske" odnose unosi crtu neizvjesnosti ili ─Źak prijeti pote┼íko─çama u "kontroliranju" doga─Ĺaja. Ne zaboravimo, prethodnica tj priprema okolnosti za sve o ─Źemu je ovdje rije─Ź u to je vrijeme bila u mandatu Soroseva "Otvorenog dru┼ítva" i brojnih drugih 'ne-vladinih' udr┼żenja. Gra─Ĺanska a ne nacionalna dr┼żava, pojedinac a ne zajednica, atomizacija umjesto zajedni┼ítva bili su po─Źetni ─Źimbenici s kojima se pripremao teren u javnosti za sve ┼íto je trebalo uslijediti. Kako je dakle "veliki Me┼ítar" osigurao dolazak osobe na ─Źelo HDZ-a koja velikim igra─Źima i globalnim interesima ne ─çe praviti probleme u budu─çnosti?

Nakon smrti predsjednika Tu─Ĺmana, pitanje njegova nasljednika bilo je mnogo va┼żnije me─Ĺunarodnim politi─Źkim interesima nego ┼íto im je bilo va┼żno unutra┼ínje-politi─Źko pitanje. HDZ je bio ono ┼íto se zvalo 'ognji┼ítarskom strankom' te se moglo pretpostavljati da promjena na vrhu ne ─çe dovesti do okretanja strana─Źke politike naglava─Źke. Globalnim interesima se od pojave nekog sli─Źnog Tu─Ĺmanu tj nekoga tko je bio spreman voditi politiku hrvatskih interesa (a ne njema─Źkih, britanskih, europskih), okretao ┼żeludac. Obja┼ínjava li ovo za┼íto se strana─Źka politika 'okrenula naglava─Źke'?

Po smrti predsjednika Tu─Ĺmana sve mogu─çe strane slu┼żbe otpo─Źele su operacije kojima je cilj bio dovesti na bitna mjesta ljude sklone 'suradnji'. Na ─Źelu svih njih bile su SAD i Velika Britanija. Ovaj dvojac ili ako ih obi─Źno zovu 'dva brata' ozbiljno su prionuli poslu ...

U to vrijeme ameri─Źki veleposlanik u Hrvatskoj bio je William Montgomery. Sjedinjenim Ameri─Źkim Dr┼żavama zada─ça izabiranja me─Ĺu hrvatskim politi─Źarima, u potrazi za najboljim kandidatom tj onim koji im ne ─çe praviti pote┼íko─çe prevelikom samostalno┼í─çu, nije bio osobit problem. Montgomery je po─Źetkom 2000 imao susrete s osam ljudi iz samog vrha HDZ-a (Valenti─ç, Grani─ç, Hebrang, Sanader te jo┼í ─Źetvoricom) i postavio im sasvim jasna pitanja:

 Jeste li spremni udaljiti se od hrvatske dijaspore?

Jeste li spremni napustiti Hrvate u Bosni?

Jeste li spremn koalirati sa strankom hrvatskih Srba?

 Na ova pitanja gotovo svi su ispitanici odgovarali nije─Źno. Nikica Valenti─ç je, sje─ça se jedan suvremenik, rekao veleposlaniku Montgomeryju 'da mu ne pada na pamet visjeti naglava─Źke sa svjetiljke na Jela─Źi─çevom trgu' ┼íto je ovaj do┼żivio kao dobru ┼íalu. Od svih 'anketiranih' politi─Źara samo se jedan jedini slo┼żio sa svim pitanjima-sugestijama. Ostalo je povijest.

Nakon ovoga, potpora ameri─Źke politike i slu┼żbi Ivi Sanaderu do samih strana─Źkih izbora postala je neupitna i svakodnevna. Poplava SMS poruka pred same izbore je prema rije─Źima upu─çenih tako─Ĺer koordinirana ameri─Źkim sredstvima komunikacija. U predve─Źerje izbora Sanader je s Bo┼żom Bi┼íkupi─çem bio u posjetu tzv ne-vladinoj organizaciji International Republican Institute (za kojeg ─Źak i na Wikipediji pi┼íe da ga financira ameri─Źka vlada!) kada je dobio kona─Źni 'briefing' glede neposredne budu─çnosti. U mandatu ove institucije je 'interpretacija slobode u svijetu' a ┼íto se pod time misli mo┼żda najbolje govore hrvatska stvarnost u kojoj ovaj isti Bi┼íkupi─ç, ali sada s polo┼żaja ministra, novcem hrvatskih poreznih obveznika tiska velikosrpsku promid┼żbu.  

Saldo

Kad se do─Ĺe do ovakvih informacija postaje jasno gotovo sve ┼íto se u Hrvatskoj dogodilo u proteklom desetlje─çu. Cjelokupna politika HDZ-a tj. Ive Sanadera svodi se na klijentelizam najvi┼íeg ranga: radi ┼íto se od tebe o─Źekuje i dobit ─çe┼í sve ┼íto ┼żeli┼í. ┼áto se od njega o─Źekivalo Sanader je odli─Źno pokazao. Uklju─Źivanje Srba u hrvatsku politiku bez obzira na ┼íto je tko od njih radio 1990-1995 i najnovije; stvaranje vije─ça srpskih op─çina u Slavoniji, sve je to izravna posljedica Sanaderova dogovora s Montgomerryjem i ameri─Źke potpore bez obzira na sve.

To onda obja┼ínjava i Sanaderovu beskrajnu nadutost i sigurnost jer je znao da dok Washington bude zadovoljan, sva njegova ta┼ítina imat ─çe prostora za bujanje. Na kraju, nemaju─çi mjere zaglavio je ne snalaze─çi se vi┼íe u tome kojeg slu┼żi cara. Je li u pitanju Hypo banka i ogroman tajni ra─Źun na koji su nai┼íle obavje┼ítajne slu┼żne Njema─Źke (za kojeg se pokazalo da je Sanaderov) u istragama puteva novca kojim se financiraju teroristi ili je pak Njema─Źkoj dojadilo raditi s ─Źovjekom koji se nije mogao odlu─Źiti sjedi li mu gazda u Berlinu ili u Washingtonu tek poznato je: Sanader je nestao po nalogu Angele Merkel.

Nema dakle dvojbe u jednome: svi tajanstveni obrati HDZ-ove politike posljedica su Sanaderova ─Źastohleplja i apsolutnog nedostatka bilo kakvih moralnih vrijednosti koji su do┼íli do izra┼żaja kroz provo─Ĺenje stranih interesa. Sanader je zapravo bio ameri─Źki ─Źovjek poput srednjeameri─Źkih generala, guatemalskih pukovnika i sli─Źne faune koja je i danas neizbje┼żni dio ameri─Źke vanjske politike i diplomacije. Hrvati u BiH i Hrvati u svijetu svi su oni pali kao ┼żrtve ameri─Źkih interesa na Balkanu. Sje─çamo li se svi ve─Źeri nakon izbora kad se 2003 HDZ vara─çao na vlast i kad smo naivno o─Źekivali kako postoji barem mala mogu─çnost za savez izme─Ĺu HDZ-a i HSP-a? Kakve li  neopisive naivnosti...

Oni koji misle kako je cijelo prvo desetlje─çe XXI stolje─ça pro┼ílo u ozra─Źju posve nehrvatske politike koju je provodila vlada, i vi┼íe su nego u pravu. Manjak vjerodostojnosti i potpuni manjak logike u provo─Ĺenju politika, ─Źiji su okvir navedena Montgomerryjeva pitanja, nadokna─Ĺivao se vi┼íkom prijete─çe drskosti Ive Sanadera.

I jo┼í kratka obavijest o Stipi Mesi─çu: ┼áest mjeseci pred predsjedni─Źke izbore u Zagrebu se usidrila ameri─Źka ne vladina organizacija National Endowment for Democracy. ┼áest mjeseci radilo se na manipulaciji izborima i to na sli─Źan na─Źin kao i u slu─Źaju izbora predsjednika HDZ-a. Jedina razlika bila je u pitanju koje se postavljalo mogu─çim 'ameri─Źkim' kandidatima a koje je glasilo:

"Jeste li se spremni javno odre─çi politike Franje Tu─Ĺmana"?

U ovom je obliku postavljeno Mati Grani─çu koji je odgovorio nije─Źno. Nakon Vesne Pusi─ç s kojom je NED po─Źeo akciju (no koja se pokazala previ┼íe odbojna velikoj ve─çini javnosti) do Mate Grani─ça koji nije bio voljan 'sura─Ĺivati' NED je kona─Źno, mjesec dana pred same izbore, po─Źeo akciju u korist Stjepana Mesi─ça. Sve nakon toga je povijest. 

     Komenar glavnog urednika Glasa Koncila

23.09.2010.

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU