Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

KAD SE TU─ÉMAN VRATI ...      (24.06.2011.)

Blagdanima se slavi sve presudno za nastanak Republike Hrvatske, ali tvorca dr┼żave mnogi bi rado izbrisali iz povijesti.

Ra─Źanovo ljevi─Źarsko jugoslavenstvo i Tu─Ĺmanova hrvatska dr┼żavotvornost "zauvijek" ─çe ostati izvor opreke izme─Ĺu prvog Hrvatskog Predsjednika i njegovih protivnika koji su do┼íli na vlast 2000. godine.

Dan dr┼żavnosti je za tjedan dana, ali jo┼í se ne zna kako ─çe ga obilje┼żiti dr┼żavni vrh. Jadranka je Kosor za sredi┼ínju proslavu u Vukovaru, gradu heroju, a Ivo Josipovi─ç je za skup u HNK, na koji bi do┼íli i gosti iz regije s Tadi─çem na ─Źelu te bi naglasak bio na pomirbi. Dr┼żavni blagdani tako nastavljaju desetljetnu tradiciju sporenja, koje je po─Źelo dolaskom na vlast Ra─Źanove koalicije, kad su im promijenjeni i premje┼íteni neki nazivi i datumi. Ali nije samo to bacilo sjenu na obilje┼żavanje najzna─Źajnijih datuma novije hrvatske povijesti.

Posljednjih desetak godina kazneni progoni, vlasti i mediji ocrnili su gotovo sve ljude najzaslu┼żnije za povijesne doga─Ĺaje koji se danas obilje┼żavaju. Slavi se i Dan dr┼żavnosti, i Dan neovisnosti, i Dan pobjede i domovinske zahvalnosti..., ali je godinama bla─çen ─Źovjek, dr. Franjo Tu─Ĺman, koji je za sve te datume najzaslu┼żniji. Slavi se, dakle, sve presudno za nastanak dr┼żave, ali tvorca te dr┼żave mnogi bi najradije izbrisali iz njezine povijesti. Slave se velike vojne pobjede, ali zapovjednici za njih najzaslu┼żniji le┼że u zatvorima. Najbolja je ilustracija toga odnosa prema pro┼ílosti pri─Źa o SDP-u i danu 25. lipnja 1991. godine. Na taj dan je donesena Ustavna odluka o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske, za koju zastupnici SDP-a nisu glasovali nego su izi┼íli iz sabornice. Kad su u Hrvatskom saboru 2000. godine na prijedlog zastupnika HSLS-a Ive ┼ákrabala mijenjani datumi i nazivi dr┼żavnih blagdana, nitko drugi nego ba┼í SDP predlo┼żio je da se 25. lipnja, dan njihove protudr┼żavnosti, proglasi Danom dr┼żavnosti!

Premda je tako, htio ne htio, SDP odao priznanje i Tu─Ĺmanu i HDZ-u, u vrijeme njegove koalicije blatit ─çe se i Tu─Ĺman i njegovo vrijeme i apsolutno ─çe se nijekati njegove zasluge. Desetlje─çe u kojem je uspostavljena samostalna dr┼żava i ostvarena blistava pobjeda u ratu, u kojem su osnovane sve institucije, dobiveno priznanje cijelog svijeta, u kojem je Hrvatska u┼íla u Ujedinjene narode i Vije─çe Europe za neke je nove vlastodr┼íce bilo "deset izgubljenih godina".

Temeljni politi─Źki pojam i naum toga vremena bio je - "detu─Ĺmanizacija". Ali "detu─Ĺmanizacija" je bila na djelu puno prije nego ┼íto se ta rije─Ź po─Źela rabiti. Za Ra─Źana je jo┼í prije prvih izbora HDZ bio "stranka opasnih namjera", a to tada nije moglo zna─Źiti ni┼íta drugo nego optu┼żbu za ru┼íenje Jugoslavije, ┼íto se spomenutim izlaskom SDP-ovih zastupnika iz Sabora i potvrdilo. Istina, Ra─Źan i SDP ─çe iste 1991. godine u listopadu odigrati vrlo pozitivnu ulogu u dono┼íenju saborske Odluke o raskidu dr┼żavnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ, ali ─çe Ra─Źanovo ljevi─Źarsko jugoslavenstvo i Tu─Ĺmanova hrvatska dr┼żavotvornost "zauvijek" ostati izvor opreke izme─Ĺu prvoga hrvatskoga predsjednika i njegovih protivnika koji su do┼íli na vlast na po─Źetku 2000. godine.

Tu─Ĺman je cijelo vrijeme imao dvije glavne vrste oponenata. Ljevi─Źare koji mu nikad nisu oprostili stvaranje samostalne Hrvatske, pa ni onda kad su je bili prisiljeni prihvatiti i kad su njome zavladali. I neupitne nacionalne veli─Źine poput Savke, Budi┼íe, Gotovca, Veselice, Gabelice i drugih koji mu isto to nikad nisu oprostili, jer su mislili da je to bilo "namijenjeno" za njih, a nisu imali ni hrabrosti ni sposobnosti da u─Źine ┼íto je u─Źinio Tu─Ĺman. I jedni i drugi koji su 2000. uzeli vlast imali su, dakle, "razloga" da svoju bezna─Źajnost nadokna─Ĺuju ru┼íenjem veli─Źine, pa su to ─Źinili i promjenama dr┼żavnih blagdana. Ali, ka┼żem, te promjene su samo jedan od izraza svekolikog negativnog odnosa prema Tu─Ĺmanu.

Obilje┼żavanje dr┼żavnih blagdana ostat ─çe i blijedo i kaoti─Źno sve dok se u cijeli dr┼żavni vrh ne vrati po┼ítovanje prema ─Źinjenicama i ljudima bez kojih tih blagdana ne bi bilo. Ali dugo ─çemo to ─Źekati. Makar bezli─Źan, u svojoj lijevoj napuhanosti i dana┼ínji predsjednik, doktor samosvidljivosti Josipovi─ç zna s visine otpisati Tu─Ĺmana i njegovo vrijeme. Ali kakva visina! To mi┼í gricka postolje diva.

Milan Ivko┼íi─ç, Ve─Źernji list, 18.06.2011.

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU