Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

TRIDESET TO─îAKA - KAKO HRVATSKU IZVU─ćI IZ KRIZE      (24.02.2011.)

1.  Osnovni preduvjet izlaska Hrvatske iz krize jest da se na narednim (redovnim ili izvanrednim izborima) smjeni postoje─ça vlast na nivou dr┼żave. Prije izbora, postavlja se kao povijesni i politi─Źki imperativ - prethodno bezuvjetno ujedinjenje svih hrvatskih demokratskih domoljubnih snaga u domoljubni izborni blok, tako da se polu─Źi natpolovi─Źna izborna pobjeda (makar djelomi─Źno i uz pomo─ç zdravog dijela HDZ-a).

Svaka ona politi─Źka stranka ili udruga koja samu sebe dr┼żi za demokratsku i domoljubnu i koja se ne odazove na poziv na ujedinjenje za spas Domovine - treba je javno obilje┼żiti kao stranku ili udrugu koja domoljublje ima samo na rije─Źima, a ne na djelu. Preuzimanje vlasti od strane domoljubnog bloka s ─Źestitim ljudima - jest preduvjet svih preduvjeta za izvla─Źenje Hrvatske iz sveop─çe krize.

2.  Osnovati Hrvatsku gospodarsku banku (HGB) kao dr┼żavnu, s mnogo ekspozitura u Domovini i iseljeni┼ítvu u kojoj ─çe se davati izrazito povoljni krediti gra─Ĺanima, a pravnim osobama samo ako su komintenti banke. Osnivanje ove banke treba biti prvi korak u obnovi hrvatskog bankarstva, bez kojeg ne mo┼że funkcionirati niti jedna dr┼żava. Osnovni kapital banke osigurati udru┼żenjem u tu banku ono malo banaka ┼íto su preostale u hrvatskim rukama, potom na druge standardne na─Źine, a djelomi─Źno i iz dr┼żavne emisije novca.

3.  ─îvrsto obuzdati i kontrolirati svaki uvozni lobi. U na─Źelu dopustiti uvoz samo one robe, prvenstveno hrane koja se ne proizvodi u Hrvatskoj. Uvozne i sve druge lobije staviti pod ─Źvrstu kontrolu nadle┼żnih inspektorskih slu┼żbi, radi sprje─Źavanja djelatnosti suprotnih gospodarskim interesima Domovine.

4.  Uvesti dvostupnost u odlu─Źivanju kod javne nabave za dr┼żavna, gradska i op─çinska poduze─ça iznad odre─Ĺenog iznosa. Drugostupno odlu─Źivanje vr┼íila bi lokalna ili dr┼żavna inspekcija koja bi se sastojala od stru─Źnjaka, inspektora, vje┼ítaka i sl.

5.  Osnovati Financijsku policiju za nadzor financijskog poslovanja pravnih subjekata s velikim mandatnim ovlastima, od mandatnog ka┼żnjavanja na licu mjesta visokim nov─Źanim kaznama odgovornih osoba, pa sve do momentalne smjene s funkcije, oduzimanja ste─Źenih ugovornih prava vezanih na radni odnos, prestanka rada poduze─ça ili obrta i sl..

6.  Ukinuti bilo kakve dotacije iz Dr┼żavnog prora─Źuna lokalnim jedinicama uprave (op─çinama i sl.) tako da to dovede do njihovog smanjenja samo na na─Źelu ekonomi─Źnosti. Tako bi prestale postojati one lokalne jedinice koje se ne mogu samofinancirati, a ina─Źe izvr┼íiti temeljitu i radikalnu reformu javne uprave. Krajnje racionalizirati dr┼żavnu upravu u svim oblastima. Unificirati brojna rje┼íenja i postupke, gdje je god to mogu─çe, dostavu po┼íte vr┼íiti i e-mailom samo da se smanje tro┼íkovi

7.  Uvesti vrlo strogo na─Źelo ekonomi─Źnosti u rad pravosu─Ĺa, (┼íto zna─Źi skra─çenje rasprava i analiza samo bitnih dokaza i ─Źinjenica) a poglavito u kaznenim predmetima koji se razvla─Źe kao trakavice i traju godinama, te ko┼ítaju porezne obveznike vrlo velike novce. Uvesti na─Źelo da kod gospodarskog kriminala, pravomo─çno osu─Ĺeni pla─ça i sve sudske tro┼íkove (uklju─Źuju─çi pla─çe sudaca, dr┼żavnih odvjetnika, materijalne tro┼íkove suda i sl.)

8.  U diplomatskim slu┼żbama smanjiti broj osoblja, a ponegdje uspostaviti jedno poslanstvo za par ili vi┼íe susjednih dr┼żava, a tamo gdje se poslanstvo nalazi me─Ĺu hrvatskim iseljenicima zapo┼íljavati uglavnom iseljenike jer to mnogo manje ko┼íta, (ne trebaju im se unajmljivati stanovi i sl.)

9.  Kod svih dr┼żavnih subvencija, za svakom odobrenom subvencijom poslati financijske inspektore koji bi pratili utro┼íak tog novca i o tome izvje┼ítavali Vladu RH. Uvesti na─Źelo da nema subvencije bez detaljne kontrole utro┼íka tih sredstava od strane dr┼żave.

10.  Poticati poljoprivrednu proizvodnju i otkup plodova, dodjelom poljoprivrednog zemlji┼íta, dodjelom dr┼żavnih jeftinijih kredita, subvencija i sl. tako da doma─ça hrana postane jeftina. Jeftina hrana je preduvjet svakog napretka dr┼żave. Zabraniti uvoz poljoprivrednih proizvoda sve dotle dok postoje neotkupljene ili neprodane doma─çe zalihe. Znanstveno istra┼żiti i nove poljoprivredne mogu─çnosti, uzgojom specijalnih tra┼żenih vrsti biljnog i ┼żivotinjskog karaktera. Forsirati ekolo┼íku poljoprivrednu proizvodnju prvenstveno u Lici, Dalmaciji, Istri i sl.

11.  Trajno ukinuti sve mogu─çe privilegije po osnovu rada koje nisu rezultat standarnog radnog odnosa ( privilegirane mirovine, otpremnine, sinekure biv┼íim politi─Źarima i sl.) Drasti─Źno rezati pla─çe i otpremnine i privilegije menad┼żerima i poziciju im uvjetovati garancijom cjelokupnom njihovom privatnom imovinom za pozitivno poslovanje na kraju poslovne godine za pravne osobe koje vode .

12.  Otvarati velike javne radove na bazi koncesija stranim investitorima i za savku koncesiju osnovati stru─Źno dr┼żavno povjerenstvo koje ─çe po kratkom postupku ishoditi sve potrebne papire i koje ─çe pratiti realizaciju. Po ubrzanom programu pripremiti brojne ve─çe infrastrukturne projekte i pozvati svjetske koncesionare da stave svoje ponude.

13.  Ukinuti deviznu klauzulu kod svih bankovnih kredita ubudu─çe, ali i za dosad sklopljene ugovore o kreditu, zakonski ograni─Źiti visinu kamata na nivou prosje─Źnih kamata u EU, oporezivati bankovnu dobit i sl.

14.  Po pitanju zadu┼żenosti zemlje (dr┼żave i gospodarskih subjekata) i zadu┼żivanje i otplata duga trebala bi biti centralizirana i pod kontrolom jednog dr┼żavnog stru─Źnog tijela jer se samo tako dug mo┼że pratiti i dr┼żati pod kontrolom. U ovoj zemlji kona─Źno se mora znati tko pije, a tko pla─ça. Kriznu situaciju u dr┼żavnom prora─Źunu, ponekad, ne uvijek, bilo bi bolje premostiti emisijom novca, nego dodatnim vanjskim skupim novim zadu┼żenjem ili prodajom "obiteljskog srebra" ┼íto je definitivno najgora i najskuplja varijanta. Svako ubacivanje u opticaj nove koli─Źine novca dovodi do inflatornih kretanja, bez obzira da li je to vanjski zajam, prodaja imovine ili emisija novca. Ova zadnja varijanta je najmanje bolna. Mislim da se na taj na─Źin pokrivaju u ameri─Źkom prora─Źunu i najve─çe dolarske rupe.

15.  Stimulirati proizvodnju i prodaju robe koja se izvozi na strana tr┼żi┼íta, povoljnijim kreditima, subvencijama, svim dostupnim mjerama tako da nam izvoz bude uvijek ve─çi od uvoza

16.  Uspostaviti svestranu povezanost, sve do institucionalne, izme─Ĺu domovinske i iseljene Hrvatske, radi zajedni─Źkog i obostranog interesa i napora da se Domovina izvu─Źe iz te┼íke krize u koju je zapala. Pozvati iseljeni┼ítvo na brojna manja ulaganja na primjer izgradnja manjih aerodroma po otocima za male avione, izgraditi na podlozi koncesije i ve─çi aerodrom u zale─Ĺu ┼áibenika na prostoru koji ima idealne uvjete i klimatske i prostorne za prijem i najve─çih zarkoplova, pota─çi strana ulaganja u zdravstveni turizam, uvesti turisti─Źke programe obilazak 20, 50 ili vi┼íe otoka. i sl.)

17.  Znanstveno i gospodarski istra┼żiti sve mogu─çe hrvatske gospodarske prednosti poput fla┼íiranja, izvoza i prodaje pitke vode prete┼żno za podru─Źje Afrike, Bliskog Istoka i sl. U tome smislu proizvoditi i brodove za transport pitke vode. Prodaja mediteranskih brendova (masline, pr┼íuti, vina, ─Źak i izvoz dalmatinskog kamena kao graditeljskog materijala i sl.)

18.  Istra┼żiti sve mogu─çe destinacije u svijetu gdje se hrvatske tvrtke mogu natjecati kao izvo─Ĺa─Źi radova prvenstveno u graditeljstvu i sl.(Afrika, Azija i sl.)

19.  Kod brodogradnje istra┼żiti mogu─çnost proizvodnje funkcionalno i oblikovno novih dosad nepoznatih kategorija brodova koja bi prihvatilo svjetsko tr┼żi┼íte (na pr. brodovi za medicinske terapijske tretmane, za posebna istra┼żivanja, za prijevoz pitke vode, za prijevoz specijalne robe, brodovi radionice i sl.)

20.  Aktivirati puni gospodarski pojas i pripremiti sredstva njegove pune za┼ítite. To nam garantira me─Ĺunarodno pozitivno pravo, i pravno nitko nam nema pravo tome protusloviti. Taj gospodarski pojas je samo stvar ─Źvrstoga stava Vlade.

21.  Zaustaviti svaku daljnju prodaju hrvatskih gospodarskih i prirodnih resursa (obiteljskog srebra). Stranac mo┼że postati suvlasnik samo u dijelu kojom je dokapitalizirao neki postoje─çi gospodarski subjekt, a nikako kupnjom. A potpuni vlasnik nekog gospodarskog subjekta mo┼że postati samo kod tzv. green field investicija, tj. potpuno novom izgradnjom proizvodnog ili uslu┼żnog objekta

22.  Uvesti princip da sastav Vlade RH, gradskih i op─çinskih vije─ça u najmanje 5o% ─Źlanstva mora biti vanstrana─Źko i sastavljeno isklju─Źivo od nezavisnih stru─Źnjaka iz razli─Źitih oblasti iz domovine i dijaspore.

23.  Uvesti socijalne programe, posebno nagla┼íene u vrijeme dok se ne izi─Ĺe iz krize, kako bi osiroma┼íni slojevi stanovni┼ítva lak┼íe krizu pre┼żivjeli. Uvesti posebnu za┼ítitu trudnica i majki s nejakom djecom. Vrlo ─Źvrsto regulirati radno zakonodavstvo koje ─çe garantirati radnu funkcionalnost, ali i ─Źvrsta prava uposlenika i njihovu za┼ítitu.

24.  Izraditi vrlo kvalitetne demografske programe, programe povratka na┼íih iseljenika, programe kontroliranog useljenja iz drugih zemalja, poticaje natalitetnoj politici i obnovi hrvatskih obitelji...! Vratimo hrvatskom narodu i svim gra─Ĺanima - nadu u ┼Żivot! Uvesti obvezu da Predsjednik RH svake godine podnesi izvje┼í─çe Saboru RH o stanju naroda i dr┼żave u prethodnoj godini, s posebnim osvrtom i na hrvatsko iseljeni┼ítvo i polo┼żaj Hrvata u vandomovinskoj Hrvatskoj (BiH i sl.) i o rezultatima pronatalitetne politike.

25.  Pri Vladi RH treba uspostaviti znanstvena vije─ça za pojedine gospodarske, politi─Źke, kulturne oblasti, prvenstveno razraditi energetsku strategiju i sl. U tim vije─çima trebaju biti najja─Źa, ne strana─Źka, ve─ç stru─Źna imena iz pojedinih oblasti iz Domovine i iseljeni┼ítva, a sastajali bi se povremeno i obra─Ĺivali bi i raspravljali pojedine teme iz svoje nadle┼żnosti. Davali bi sugestije i smjernice Vladi RH, Saboru i sl.

26.  Vlada treba istra┼żiti i oformiti i riznicu nadarenih ljudi, prvenstveno mladih ljudi iz Domovine i iseljeni┼ítva, kako bi im pomogla u njihovom daljnjem razvoju i kako bi ih korisno usmjerila na dobrobit Domovine. Pamet je skupa, ali je jo┼í mnogo skuplja ako se pametno ne koristi na op─çu dobrobit.

27.  ┼áto ─Źvr┼í─ça povezanost domovinske i iseljene Hrvatske, osigurat ─çe kvalitet kako samoj domovini, a jednako tako i hrvatskoj dijaspori gdje god da se nalazi. Zajedno smo i ja─Źi i mo─çniji. Treba ─Źuvati svakog hrvatskog ─Źovjeka u svijetu, jednako, ako ne jo┼í i vi┼íe nego u domovini. Treba sa─Źiniti vrlo ┼íiroke programe povezanosti domovinske i iseljene Hrvatske na svim planovima. Tu doista postoje velike mogu─çnosti. Na┼íe odnose trebamo stvoriti tako da na┼íe iseljeni┼ítvo stvori osje─çaj da su dijaspora s najboljom mogu─çom mati─Źnom zemljom u svijetu. Da ih njihova mati─Źna dr┼żava ┼ítiti i podr┼żava ba┼í u svemu.

28.  Sredstva javnog priop─çavanj (TV postaje, radio postaje, dnevne i tjedne tiskovine i sl.) dovesti du budu u funkciji, ponajprije Istine, potom u funkciji dobrobiti naroda i dr┼żave. Ne smije se dopustiti da sredstva priop─çavanja guraju i isti─Źu samo negativne trendove, te da plasiraju samo negativnosti o hrvatskoj dr┼żavi, njenoj povijesti, njenoj sada┼ínjosti, ali tako smjeraju─çi i na njenu negativnu budu─çnost. Sredstva priop─çavanja trebaju biti slobodna, istino i pravdoljubiva, a ne negativna. Do danas se ve─ç godinama na tv programe dovode osobe koje su negativno nabijene prema svemu ┼íto je hrvatsko. To djeluje destruktivno i te osobe predstavljaju mnogo manje od 1% svojih istomi┼íljenika. Sredstva priop─çavanja trebaju biti ponajprije, ali ne samo, u funkciji velike ve─çine naroda i njegovih duhovnih i materijalnih stremljenja.

29.  Zakonski propisati obvezu isticanja hrvatskog nacionalnog barjaka za vrijeme dr┼żavnih praznika na zgradama svih dr┼żavnih i poslovnih subjekata, na stambenim zgradama s vi┼íe od tri stana i sl. Uvesti zakonsku obvezu da se na dan po─Źetka svake ┼íkolske godine u osnovnim i srednjim ┼íkolama vr┼íi pozdrav Domovini sve─Źanim podizanjem hrvatskog barjaka i pjevanja hrvatske himne uz prigodni program.

30.  Sve ovo je mogu─çe samo ako nismo ili dok nismo ─Źlanica EU. A ako u─Ĺemo u EU neka nam tada Bog pomogne, jer sami vi┼íe te┼íko ─çemo i o ─Źemu mo─çi odlu─Źivati. Ma koliko god da nas na┼íi politi─Źari uvjeravali da ─çe nam biti bolje u EU. To bolje mo┼że biti samo kratkoro─Źno na po─Źetku, ali dugoro─Źno gledano EU mo┼że samo zna─Źiti najvjerojatnije na┼í kraj i na┼í definitivni nestanak poput ─Źa┼íe bistre pitke izvorske vode izlivene u more. ┼Żivi bili pa vidjeli! Iskra sumnje svijetli kao majka svih razuma.

(Dobrodo┼íao je svatko tko ovome Programu pone┼íto pametno doda...! Jer ─Źovjek i slavuj zajedno su pametniji nego sam ─Źovjek!)

Mile Prpa

Zagreb, 22. velja─Źe 2011.

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU