Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

IGNORIRANA UPOZORENJA     (24.04.2011.)

KAKO IZA─ćI IZ PORAZNE DANA┼áNJICE?

Razmi┼íljanja iz perspektive ratnih iskustava (Sa┼żetak)

Sada┼ínje vrijeme nije ni┼íta manje opasno od ratnoga za opstanak hrvatske dr┼żave a time i dugoro─Źni boljitak njenih gra─Ĺana. Razloge treba tra┼żiti i u gospodarstvu i u vanjskoj politici.

Nakon demokratskih promjena i stvaranja vlastite dr┼żave Hrvatska nije uspjela o┼żivjeti i modernizirati proizvodnju kao gospodarsku ki─Źmu nacije. Odre─Ĺeni porast standarda i neu─Źinkovita uprava se financiraju sve ve─çim inozemnim zadu┼żivanjem i rasprodajom nacionalnog imetka. To je rezultat politike uzastopnih vlada, koje su najprije precijenile nacionalnu valutu i zatim je odr┼żavale na previsokoj te─Źajnoj razini ne koriste─çi izazov jeftinog uvoza da u─Źine privredu u─Źinkovitijom i konkurentnijom. Politika istinskih reforma zahtijeva, me─Ĺutim, ┼żrtve za koje politi─Źari ─Źitavog dosada┼ínjeg "mirnodopskog" razdoblja nisu bili spremni preuzeti odgovornost. Zato sada, kao ┼íto je ve─ç i upozorio guverner Narodne banke, Hrvatskoj prijeti du┼żni─Źka kriza koja bi, uzimaju─çi u obzir na┼í geopoliti─Źki prostor, za sobom lako mogla povu─çi i duboke, dapa─Źe sudbinske vanjskopoliti─Źke posljedice.

Sve je to stvorilo situaciju goleme frustriranosti u narodu, koja se o─Źituje u velikoj izbornoj apstinenciji, kroni─Źnom visokom nepovjerenju bira─Źkog tijela spram Vlada i politi─Źara uop─çe te sve ve─çem otklonu prema (neko─ç toplo podr┼żavanim) integracijama u EU i Nato. U situaciji, u kojoj se (krivo odabrani) najvi┼íi prioritet politi─Źkog establi┼ímenta dovodi u pitanje, po─Źinje se na doma─çem planu kriomice raspravljati o labavljenju onih ustavnih odredbi koje osiguravaju izra┼żavanje neposredne narodne volje. Naravno da se onda, upravo ovih dana, i jedan minorni slu┼żbenik Europske komisije usu─Ĺuje ─Źak zahtijevati da se o klju─Źnim integracijskim problemima na hrvatskoj politi─Źkoj sceni - ne vode rasprave!

O ozbiljnosti situacije ne mo┼że, dakle, biti sumnje. Za razliku od polo┼żaja u ratu, kada je koalicijska Vlada, uz sve te┼íko─çe i probleme koji su u takvoj situaciji neizbje┼żni, imala puno povjerenje naroda, sada izme─Ĺu vlasti, pa i politi─Źara uop─çe, te naroda postoji dubok jaz. Kako povratiti izgubljeno povjerenje, kako okupiti narod iza nekog konstruktivnog programa za izlazak iz sudbinske krize koja prijeti i dr┼żavi i njenim gra─Ĺanima ponaosob - to je pitanje na koje treba odgovoriti u kratkom roku ako se ┼żeli izbje─çi katastrofa.

Da li u tom pogledu mo┼żemo ne┼íto nau─Źiti ako iskustva iz rata primijenimo na sada┼ínje okolnosti? Moje je osobno mi┼íljenje da ozdravljenje demokracije ide preko stvarnog vra─çanja saborskim zastupnicima onih zakonodavnih i kontrolnih funkcija koje su normalne u parlamentarnim demokracijama ali da bi provedbu dogovorene politike i po─Źetno nepopularnih ali potrebnih, dapa─Źe nu┼żnih, mjera i reformi u najte┼żem po─Źetnom razdoblju trebalo povjeriti osobama visokih stru─Źnih i organizacijskih sposobnosti.


Koalicijska Vlada u ratu

Ve─ç je nebrojeno puta re─Źeno da je Vlada demokratskog jedinstva uglavnom vrlo uspje┼íno rije┼íila svoj dio te┼íke zada─çe da u ratnim uvjetima stvara, afirmira i brani dr┼żavu a istodobno u hodu poku┼ía mijenjati dru┼ítveni sustav i reformirati dr┼żavnu upravu. Projekt stvaranja i obrane dr┼żave bilo je mogu─çe provesti jedino op─çom mobilizacijom i preraspodjelom resursa, u ─Źemu je Vlada vjerojatno i odigrala svoju najva┼żniju ulogu. Promjena dru┼ítvenog sustava a pogotovo upravna reforma bili su, i ostali, projekti na dulje staze, koji u nekim va┼żnim dijelovima nisu provedeni ni 15 godina kasnije.

Ipak, uz sav pomalo revolucionarni voluntarizam i dezorganizaciju koja, posebno na na┼íim prostorima, prati ratove i velike dru┼ítvene promjene, u ratu su uglavnom ostvareni javni red i zakonitost a ─Źak i u najgorim aberacijama sa─Źuvan je barem privid pravne dr┼żave. Inzistiranjem na op─çim tr┼żi┼ínim postulatima Vlada je uspjela prebroditi ratne tegobe i napore oko stvaranja vojnih snaga i zbrinjavanja izbjeglica bez fizi─Źkih ransoniranja pa je onaj dio gospodarstva, koji je uspio pre┼żivjeti ┼íok nestanka ranijeg privrednog modela i ratna razaranja, mogao zatim prili─Źno bezbolno pre─çi u normalnije, poluratno i poratno vrijeme. Unato─Ź nezamjernoj po─Źetnoj poziciji i negativnim mentalnim slikama hrvatskog narodnog pokreta, koji je jugoslavenska propaganda ustrajno promicala na medjunarodnom planu, Hrvatska se u medijima uspjela afirmirati kao demokratska dr┼żava i ┼żrtva agresije, ┼íto je bilo bitno za me─Ĺunarodno priznanje dr┼żave.

┼Żeli li se rad ratne Vlade prosuditi iz 15-godi┼ínje perspektive potrebno je najprije precizirati ishodi┼íte i cilj takve ra┼í─Źlambe. Mogu─ça su pri tome dva pristupa: Prvi, samokriti─Źki, pomalo akademski i s odre─Ĺenom primjesom naknadne pameti, mogao bi se usmjeriti na razmi┼íljanja ┼íto se u tada┼ínjim prilikama mo┼żda moglo u─Źiniti bolje i u─Źinkovitije. Drugi mogu─çi, politi─Źki relevantniji i ovdje izabran pristup polazi od sada┼ínjice i tra┼żi odgovor na suvremene izazove (i) u ranijem predlo┼íku politike i pona┼íanja, naravno uz du┼żno po┼ítivanje razlika izme─Ĺu dvaju epoha.

Porazna slika današnje situacije

Hrvatska je danas suo─Źena s dva sudbinska i me─Ĺusobno povezana problema - gospodarskim i diplomatskim - kojima politi─Źki establishment ne zna, ne mo┼że ili ne ┼żeli ovladati.

1) Potpuno je jasno da se dana┼ínja Hrvatska, unato─Ź privida relativnog blagostanja, u stvari nalazi u iznimno dubokoj krizi, koja u krajnjoj liniji dovodi u pitanje i sam njen opstanak kao suverene dr┼żave. Proces gospodarske obnove, zasnovan na precijenjenoj kuni i na hladnoj kupki racionalizacija, do kojih je trebalo do─çi pod pritiskom tako izazvane konkurencije izvana, zastao je na samom po─Źetku i pretvorio se u kroni─Źnu precjenjenost doma─çe valute, uz popratne pojave lobija kojima je u interesu da se takvo stanje i odr┼żi. Dobili smo tako iznimno nepovoljnu kombinaciju me─Ĺunarodno nekonkurentne industrije i ovisnosti o uvozu, koga pla─çamo pozajmljenim milijardama i, posljedi─Źno, rasprodajom obiteljskog srebra. Me─Ĺunarodni investitori su se u takvim prilikama usmjerili uglavnom na preuzimanje kontrole nad monopolnim odnosno kvazimonopolnim sektorima privrede: bankama, energetikom, telekomunikacijama, velikim distribucijskim mre┼żama, nekretninama... a gotovo je potpuno izostao uvoz novih tehnologija i inovativno poduzetni┼ítvo .

Rast gospodarstva zasniva se na tako ranjivom sektoru kao ┼íto je turizam, na izgradnji cestovne infrastrukture s dugim razdobljem kapitalizacije i, u posljednje vrijeme, inozemno kreditirane stanogradnje te odr┼żavanju goleme birokracije. Ta smjesa neprestano stvara velike deficite u platnoj bilansi nacije i u stvarnoj prora─Źunskoj bilansi javnog sektora. Iza prividne prosje─Źne stabilnosti cijena, postignute "jeftinim" uvozom, krije se velika inflacija cijena doma─çih usluga ┼íto dodatno smanjuje me─Ĺunarodnu konkurentnost zemlje i zaustavlja obnovu i rast proizvodnje.

Ozbiljnost situacije proizlazi iz ─Źinjenice da ─çe dugoro─Źno visokih 5% rasta BNP-a uskoro i─çi na pla─çanje kamata na na┼í inozemni (┼íto javni ┼íto privatni) dug - ┼íto (na odre─Ĺenoj razini ┼ítednje) zna─Źi da ─çemo morati vrlo ┼żustro tr─Źati da bismo ostali na istom mjestu a da ─çemo sredstva za potrebne investicije u nove tehnologije morati namiriti daljnjim rasprodajama nacionalnog imetka.

Palijativi kojima Vlada (ne samo ova nego i prija┼ínje) pribjegava: slobodne zone, javno-privatna partnerstva, pravno nesigurna hitrenja i sl. samo su bacanje praha u o─Źi javnosti kako bi se prikrio stvarni problem, da Hrvatska nema razra─Ĺene razvojne koncepcije a jo┼í manje spremnosti i energije da je sprovede u djelo, kad bi takvu razvojnu koncepciju kojim slu─Źajem imala.

2) Na diplomatskom polju situacija je jo┼í gora. Hrvatska je svoje pozicioniranje na me─Ĺunarodnoj sceni skupo platila ali ve─ç dulje vrijeme te pozicije vrlo velikodu┼íno poklanja na lijevo i na desno u o─Źitoj nadi, kako ─çe joj to pribaviti naklonost me─Ĺunarodnih mo─çnika te osigurati ugled i stranu potporu, i to prije svega politi─Źarima, koji provode takvu politiku. No dok je rasprodaja suverenih prava dalekose┼żna i dugoro─Źna, tako ste─Źeni ugled i potpora prolazne su, vrlo privremene naravi.

Izrazito pogre┼ían pristup (i sadr┼żajno i pregovara─Źko-takti─Źki) po kojoj su tzv euroatlantske integracije nadre─Ĺeni cilj svekolike hrvatske vanjske politike, hrvatske je politi─Źare navela da se u┼żive u ulogu ┼íkolskih ┼ítrebera od kojih se stalno tra┼żi vi┼íe, br┼że i bolje od ostalih a da pri tome stvarne pozicije Hrvatske ostaju zacementirane tamo, gdje su ih do daljnjega smjestile velike sile. U svom silnom naporu da pred vlastitim bira─Źima poka┼żu nekakav napredak prema po─Źetno popularnom integriranju u europsko tr┼żi┼íte i - jo┼í va┼żnije - u europski sustav vrijednosti, uzastopne vlade su napravile potpuno nepotrebne korake i ┼żrtve, koje u kombinaciji sa sve te┼żom gospodarskom ovisno┼í─çu dovode u pitanje suverenost dr┼żave i ja─Źaju otpor prema integracijama. U njima Hrvatska mora ─Źiniti daleko ve─çe ┼żrtve i "igrati" po druk─Źijim pravilima nego ┼íto se to iziskivalo od drugih kandidata - iako one i dalje vode daleko odlu─Źnije na Istok nego na Zapad.

Dobro su poznati veliki, strate┼íki va┼żni ustupci, koje je Hrvatska posljednjih godina u─Źinila da bi napredovala na putu - kako se vjeruje - za punopravno ─Źlanstvo u EU, iako je na svojoj strani imala oba glavna aduta male zemlje - me─Ĺunarodno pravo i geostrate┼íki polo┼żaj. O grubom zapostavljanju me─Ĺunarodnog prava u kontekstu sitne i kratkoro─Źne "trgovine ispod stola" svjedo─Źi sramotno povla─Źenje u pitanju gospodarskog pojasa kao i ┼ítetni strate┼íki presedan u jo┼í nedovr┼íenim (ve─çim) jadranskim razgrani─Źenjima, po─Źinjen prilikom diskusija o kanalu druge dr┼żave kroz hrvatsko teritorijalno more.

Unato─Ź odredbi jasno upisanih u SSP, odustaje se od bilateralnih trgovinskih sporazuma s balkanskim zemljama (a bio je to jedini hrvatski pregovara─Źki uspjeh u ─Źitavom SSP-u!) i pristaje na uklju─Źivanje u institucionaliziranu balkansku multilateralu s daleko ni┼żim i za Hrvatsku ┼ítetnim kriterijima (uklju─Źiv┼íi i pristanak na potpuno nepotrebno balkansko energetsko tr┼żi┼íte, kojim se cijene energenata di┼żu umjesto da se spu┼ítaju, jer je tr┼żi┼íte zapravo stvoreno samo za pregovara─Źke potrebe EU). U sjeni tih velikih strate┼íkih proma┼íaja doga─Ĺa se niz manjih, koje su gotovo potpuno pre┼íu─çuju u informiranju hrvatske javnosti ali ─Źiji kumulativni u─Źinci ipak ne ostaju nezapa┼żeni u percepcijama te javnosti.

Pri potpisivanju za Hrvatsku izrazito nepovoljnog Sporazuma o stabilizaciji i pridru┼żivanju aktiviran je bez ikakve ┼íire parlamentarne i javne rasprave Privremeni sporazum, kojim je Hrvatska odmah kavalirski po─Źela primjenjivati carinska sni┼żenja za robu iz EU, predvi─Ĺena za razdoblje nakon stupanja na snagu Sporazuma (3 godine kasnije!). Tako je Hrvatska bila jedina od tzv zapadnobalkanskih zemalja formalno oslobo─Ĺenih od ve─çine EU-carina, koja je na taj europski potez odmah odgovorila smanjenjem svojih carina, i to u situaciji svoga ve─ç prisutnog golemog trgovinskog deficita.

Samo vrijednost tako poklonjenih carina tijekom idu─çih pet godina vjerojatno nije manja od milijarde kuna ─Źemu treba pribrojiti jo┼í daleko ve─çe u─Źinke negativnog makroekonomskog multiplikatora, iniciranog smanjenjem doma─çe proizvodnje pod pritiskom tako pojeftinjene uvozne robe. Radi se, dakle, u "poklonu" Uniji od vi┼íe milijardi kuna a za "uzvrat" Hrvatska je do┼żivjela da EK ve─ç godinama ne izlazi u susret njenim zahtjevima da ju se pripusti u Paneuropsku konvenciju o dijagonalnoj kumulaciji podrijetla robe, ┼íto po procjeni biv┼íeg ministra Mimice u praksi poga─Ĺa 2/3 onog hrvatskog izvoza, koji je EU formalno oslobodila od carina. Jo┼í je zanimljivija ─Źinjenica, kod nas potpuno pre┼íu─çena, da je upravo ona zemlja koja je uz Njema─Źku najvi┼íe profitirala od prijevremenog sni┼żenja carina, Italija, bila ta koja se posebno istaknula zatezanjem i ucjenama oko ratifikacije - SSP-a!

Sli─Źno je i s na─Źelom me─Ĺunarodnog reciprociteta pri prodaji nekretnina. Nakon katastrofalno lo┼íe ispregovaranih, zapravo od EU izdiktiranih pa od Hrvatske, na brzinu i u najve─çoj tajnosti, usvojenih odredbi u SSP-u o prodaji "obi─Źnih" nekretnina, jedina se mogu─çnost odre─Ĺene zadr┼íke u prodaji strancima sastojala u restriktivnoj primjeni dozvola do 2009. godine zbog slabe kupovne mo─çi hrvatskih gra─Ĺana, ┼íto bi predstavljalo "potpunu i svrhovitu primjenu postoje─çih postupaka" u smislu Sporazuma (koji je Hrvatsku obvezao"samo" na postupno ─Źetverogodi┼ínje usugla┼íavanje hrvatskog zakonodavstva s europskim).

Hrvatske su vlasti, me─Ĺutim, odmah, ─Źak i prije stupanja na snagu Sporazuma i opet bez ikakvih parlamentarnih ili medijskih rasprava, uvele na─Źelo reciprociteta, koje u danim tr┼żi┼ínim uvjetima djeluje potpuno asimetri─Źno na ┼ítetu hrvatskih gra─Ĺana. Za "uzvrat", Europska komisija sada na talijansku inicijativu predla┼że da se ─Źak po─Źetak predpristupnih pregovora o slobodi kretanja kapitala uvjetuje s jo┼í jednim novitetom: posebnim re┼żimom kontrole, kako Hrvatska primjenjuje pravila koja je tako ┼íiroke ruke i posve nepotrebno sama utvrdila!

Iako dobar dio hrvatskog politi─Źkog establishmenta na najrazli─Źitije na─Źine poku┼íava prikriti porazne rezultate vo─Ĺene politike, njih je ipak te┼íko ukloniti tim vi┼íe ┼íto djeluju kumulativno pa svaki ustupak otvara nove apetite i smanjuje progovara─Źku vjerodostojnost. Odatle, naravno, i veliko nezadovoljstvo s vladama i nepovjerenje spram politi─Źara; odatle i veliko nepovjerenje u narodu prema ideji europskog integriranja, ┼íto je po─Źetno imalo ogromnu podr┼íku. Umjesto da se kriti─Źki suo─Źe s takvim rezultatima svoga pona┼íanja, odre─Ĺeni politi─Źki krugovi pokazuju znakove spremnosti da narod dodatno razvlaste na pr. poku┼íajima prerade Ustava i ubla┼żavanjem njegovih odredbi o kvalificiranim ve─çinama kad je rije─Ź o ulasku u me─Ĺunarodne saveze.

To je duboko tragi─Źna i za hrvatsku suverenost iznimno opasna stvarnost u politi─Źki labilnom okru┼żju. Naravno da bi u iznala┼żenju rje┼íenja bilo neumjesno gajiti iluzije o mogu─çnostima male zemlje da svoju vanjsku politiku provodi beskompromisno i po nekom vlastitom ─çefu. Dapa─Źe . No sasvim je sigurno da i mala zemlja mo┼że mudrom strategijom posti─çi daleko vi┼íe nego
- ako dozvoli da je valovi me─Ĺunarodne politike i interesne struje kao bespomo─çnu splav bacaju amo-tamo,
- ako se sama gospodarski umanevrira u polo┼żaj ovisnosti i podlo┼żnosti ili
- ako dozvoli da individualni politi─Źari kupuju blagonaklonost stranih interesenata zabacuju─çi u drugi plan probitke nacije.
U tom pogledu ratna Vlada, koja je sigurno djelovala u kud i kamo te┼żim me─Ĺunarodnim prilikama, mo┼że poslu┼żiti kao pozitivan primjer.

Uop─çe, i u pogledu gospodarstva i vanjske politike postavlja se pitanje, Jesu li iskustva Vlade demokratskog jedinstva relevantna za dana┼ínju situaciju? Da li ono ┼íto je od iskustava te Vlade pre┼żivjelo zub vremena mo┼że pridonijeti politi─Źkom osvje┼ítavanju i premo┼ítavanju golemog jaza izme─Ĺu politi─Źkih elita i naroda?

Relevatnost ratnih iskustava

Situacija u kojoj se Hrvatska danas nalazi samo je na izgled manje opasna od one otvorenog ratnog sukoba. Privid mira i relativnog blagostanja skriva goleme opasnosti za netom ste─Źena prava koliko-toliko suverenog odlu─Źivanja o vlastitoj sudbini. Vidljivu opasnost fizi─Źkog uni┼ítenja za vrijeme rata zamijenili su ugrozi druge i suptilnije vrsti: Kako uop─çe usporediti neposrednu opasnost koja prijeti od neprijateljskih tenkova s razornim dugotrajnim posljedicama precjenjenosti nacionalne valute za cijelo gospodarstvo? Koliko je sama opstojnost dr┼żave ugro┼żena nepostojanjem ozbiljne vanjskopoliti─Źke strategije u nesigurnom i geostrate┼íkim interesima isprepletenom podru─Źju? Kolika je uloga vlasti i povjerenja ┼íto ga narod ima (ili nema) u one, koji ga vode?

U okru┼żju, u kome je radila ratna Vlada, osamostaljenje dr┼żave bio je ┼íiroko prihva─çen cilj, koga, kao ni ┼żrtve koje su pri tome bile neizbje┼żne, nije u prilikama obrane od agresije trebalo posebno tuma─Źiti. Vlada, iako koalicijska, nije zato imala problema vjerodostojnosti u provedbi te svoje zada─çe.

S kasnijim vladama, posebice (ali ne i jedino) dvama posljednjima, situacija je dijametralno obrnuta: Umjesto da usmjeruju dru┼ítvo prema osnovnim problemima gospodarskog rasta, uzastopne vlade su dozvolile da dru┼ítvo otklizi u nerazumijevanje bitnih odrednica ekonomije, u kupovanje glasova i u gubitak energije u tu─Źnjavi oko razdiobe posu─Ĺenih para.

Oko sredi┼ínjeg problema gospodarstva, precijenjenosti kune odnosno politike okrenute brzom ozdravljenju proizvodnje preko ulaganja u nove tehnologije i tr┼żi┼íne infrastrukture, stvoren je mit kako su samostalno odlu─Źivanje i promjene u probitku nacije nemogu─çe, jer globalizacija i integracije navodno imaju nekakvu svoju nezaobilaznu logiku u velikome i malome. To dodatno ote┼żava iznala┼żenje rje┼íenja, koja su ionako po prirodi stvari slo┼żena i zahtijevaju dugoro─Źnu strategiju. U javnosti se tako sti─Źe dojam da vlade ne mogu ili ne ┼żele rije┼íiti gospodarske probleme pa bi i te kako dobro do┼íao ugled i postignu─ça ratne Vlade, kao simbola nadstrana─Źke suradnje, kad bi se oni aktivirali u slu┼żbi promi┼íljenog gospodarskog programa.

Na vanjskopoliti─Źkom planu bilo bi jo┼í va┼żnije ne┼íto nau─Źiti iz narodnog povjerenja u ljude, koji su "izborili dr┼żavu". No upravo kao i kad je u pitanju gospodarstvo, i u vanjskoj politici mora do─çi kraj politikantskom zaglupljivanju bira─Źa navodnim, naj─Źe┼í─çe izmi┼íljenim a uvijek prenapuhanim vanjskopoliti─Źkim pomacima. Hrvatskoj je, kao i u ratu, potreban ─Źvrst sporazum o realnim strate┼íkim odrednicama vanjske politike. Za vrijeme rata strate┼íke su vanjskopoliti─Źke odluke, a i ve─çina takti─Źkih, dodu┼íe bile u rukama predsjednika dr┼żave ali je Vlada, unato─Ź svome koalicijskom karakteru, pokazala da je mogu─ça dobra kohezija i u sugestijama rje┼íenja i u provedbi odlu─Źenoga.

Za ozdravljenje politi─Źkog sustava u dana┼ínjim prilikama bilo bi va┼żno dati novi zamah parlamentarizmu tako da se oja─Źa zakonodavna i kontrolna mo─ç Sabora. Pitanje je, me─Ĺutim, ne zahtijeva li provedba politike potrebnih ali kratkoro─Źno nepopularnih mjera stru─Źnu Vladu, oslobo─Ĺenu strana─Źkih prepucavanja i taktiziranja.

Upravo ─Źinjenica da bi stranke djelovale preko svojih programa a ne preko uobi─Źajenih neformalnih i korumpiraju─çih poluga mo─çi moglo bi biti jedno od najva┼żnijih dostignu─ça takvog reformskog rje┼íenja. Da bi ono moglo za┼żivjeti potrebno je, me─Ĺutim, ostvariti parlamentarni konsenzus oko naravi i te┼żine problema s kojima je Hrvatska suo─Źena. Na ┼żalost, politi─Źka pozornica ne obiluje naznakama realizma koji bi to dopu┼ítao - ali isto je tako op─çe poznato da ni situacija u kojoj je Hrvatska nalazila u po─Źetno vrijeme agresije na nju nipo┼íto nije davala razloga za naro─Źit optimizam.

Branko Salaj, 13.9.2006.,

Povodom jubilarnog sastanka bivše Vlade demokratskog jedinstva 15.9.2006.

 

 

UPOZORENJA KOJA NITKO NIJE HTIO ─îUTI

Hrvatska ima dovoljno dalekovidnih ljudi i stru─Źnjaka koji znaju, mogu i ┼żele pomo─çi, ali nema nema onih koji bi te ljude postavili na prava mjesta!

 

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU