Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

SABORSKA RASPRAVA MARIJANE PETIR      (03.03.2011.)

RASPRAVA MARIJANE PETIR, POTPREDSJEDNICE HSS-a i SABORSKE ZASTUPNICE 02.03.2011. GODINE U HRVATSKOM SABORU


Kona─Źni prijedlog zakona o pronala┼żenju, obilje┼żavanju i odr┼żavanju grobova ┼żrtava komunisti─Źkih zlo─Źina nakon Drugog svjetskog rata

O razmjerima po─Źinjenih komunisti─Źkih zlo─Źina, te o naravi tada┼ínjeg re┼żima najo─Źitije govori veliki broj prekrivenih i do danas neozna─Źenih grobi┼íta na podru─Źju Slovenije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine.


Ta grobi┼íta svjedo─Źe o najte┼żoj vrsti zlo─Źina, sustavnim masovnim pogubljenjima.
U proteklih 20 godina na razli─Źite na─Źine je evidentirano te dijelom locirano pribli┼żno 1300 takvih grobi┼íta. Najvi┼íe u Hrvatskoj - vi┼íe od 700 i Sloveniji - vi┼íe od 500 me─Ĺu kojima su najvjerojatnije najmasovnija ona u Teznom, u Maceljskoj ┼íumi i Jazovki.

Procjenjuje se da je to tek dio prikrivenih grobi┼íta na kojima su potkraj rata i u prvoj godini pora─ça ubijeni pripadnici pora┼żene Hrvatske, Slovenske, Crnogorske i Njema─Źke vojske kao i brojni civili hrvatske i druge nacionalnosti, pa ─Źak i djeca.

Istra┼żitelji su ustanovili da je u Hrvatskoj prona─Ĺeno 718 grobnica, od kojih 628 masovnih, a 171 pojedina─Źna. U 84 grobnice pokopano je vi┼íe od stotinu ┼żrtava, a od toga je u 40-ak i vi┼íe od njih 300. Procjenjuje se kako je u tim jamama ukupno vi┼íe od 89.000 tijela ┼żrtava.


Niti jedan postupak protiv optu┼żenih zlo─Źinaca komunisti─Źkog re┼żima u zadnjih 20 godina nije okon─Źan pravomo─çnom presudom za zlo─Źin pa ispada kao da se isti nije ni dogodio, premda znamo da tomu nije tako. Neovisno o tome, jo┼í uvijek nam ostaje nadati se da ─çe oni po─Źinitelji koji su jo┼í uvijek ┼żivi, premda su u poodmakloj ┼żivotnoj dobi, biti procesuirani, jer zlo─Źin je zlo─Źin i nikada ne zastarijeva.

Bilo bi po┼żeljno da se pomire s istinom, iska┼żu kajanje za nedjela, da se svojim priznanjem poku┼íaju pomiriti sa ┼żrtvama i njihovom ┼żivu─çom rodbinom, da zatra┼że oprost i da olak┼íaju svoju savjest.


A prisjetimo se, pri kraju rata zemlja je bila najvi┼íe natopljena krvlju ┼żrtava, pobijenih bez suda. To su ─Źinile razli─Źite komunisti─Źke formacije na podru─Źju cijele Hrvatske a procjena je da je u okolici Siska i na Banovini ta odmazda bila najizra┼żenija, jer tamo le┼że tijela i do 45.000 ┼żrtava. Slijedi okolica Krapine (Macelj) i Zagorja. U jamama je prona─Ĺeno mnogo dokaza koji govore o identitetu ┼żrtava i na─Źinu likvidacija.
Masovna grobi┼íta bila su ─Źesto razarana i uni┼ítavana, pretvarana u smetli┼íta i prikrivana na razne na─Źine pa ┼żrtve i njihovi grobovi jednostavno nisu postojali. Obitelji pobijenih ako su i znale ili pretpostavljale gdje se nalaze grobi┼íta nisu ih smjele posje─çivati niti obilje┼żavati. Ipak, ni strah od re┼żima ni protok desetlje─ça nisu potisnuli u zaborav te ┼żrtve kod njihove rodbine i prijatelja, ali ni kod jo┼í uvijek ustra┼íenih svjedoka ili pak po─Źinitelja zlo─Źina.

Mi u HSS-u smatramo da je potrebno identificirati sva ta grobi┼íta, obilje┼żiti ih primjerenim spomen obilje┼żjima te omogu─çiti odr┼żavanje pogrebnih obreda svih vjera, iskazivanje pijeteta prema ┼żrtvama i zato smo zajedno s Klubom HDZ-a i predlo┼żili dono┼íenje ovog Zakona.

Stava smo da obiteljima treba omogu─çiti da pro┼żive ┼żalovanje zbog gubitaka svojih o─Źeva i majki, bra─çe i sestara, sinova i k─çeri koje nisu mogli pro┼żivjeti zbog neizvjesnosti o mjestu i vremenu pogubljenja, zbog zavjere ┼íutnje o zlo─Źinu pa i zabrane samog spominjanja umorenih. Ovim zakonom di┼że se glas protiv totalitarizma, posebno protiv skrivanja i relativiziranja stra┼ínih komunisti─Źkih zlo─Źina ─Źije posljedice jo┼í uvijek osje─çamo.

Za ljudski um gotovo je neobja┼ínivo da odrastao ─Źovjek iz bilo kojeg razloga uzme ┼żivot drugom ljudskom bi─çu. To se protivi prirodi ─Źovjeka, ne┼íto se duboko buni u njemu - to da se ┼żivot uzme ljudima koji pripadaju odre─Ĺenom narodu ili ne podupiru neku ideologiju jo┼í je neumnije i te┼że shvatljivije.

No, na ┼żalost svjedoci smo da se to doga─Ĺalo i doga─Ĺa se. Prema kr┼í─çanskom vi─Ĺenju odnosa prema ┼żrtvama upravo je ┼żrtva ta koja treba biti u fokusu i to u smislu otkrivanja istine i po┼ítivanja njenog digniteta.

┼Żrtvama iz pro┼ílosti se jo┼í uvijek manipulira u svrhu stjecanja neke dobiti u sada┼ínjosti ili budu─çnosti.U konkretnom slu─Źaju u Hrvatskoj neke ┼żrtve kao da imaju pravo na status ┼żrtve, a nekima kao da se to pravo negira i kao da su neke ┼żrtve nevine, a za neke se implicitno sugerira da su same krive ┼íto su se na┼íle na krivom mjestu u krivo vrijeme.

Kada se govori o ┼żrtvama komunisti─Źkog re┼żima, a posebice Bleiburga i Kri┼żnog puta, na hrvatskim je povjesni─Źarima da utvrde kona─Źni broj ┼żrtava te ljudske katastrofe koja se bolno usjekla u kolektivno pam─çenje Hrvata. Danas vi┼íe od polja stolje─ça od tragedija koje ovdje spominjem, potpuno je nejasno kako to da dio suvremenih hrvatskih povjesni─Źara jo┼í uvijek nalazi nekakva opravdanja za Jasenovac, Bleiburg ili Kri┼żni put.

Bleiburg i Kri┼żni put ali i drugi komunisti─Źki zlo─Źini te┼íke su traume hrvatskog naroda i dok se ne rasvijetle sasvim se sigurno ne─çe dogoditi iskorak suo─Źavanja sa zlo─Źinima vlastitog naroda i ni do kakvog ─Źi┼í─çenja pam─çenja ne─çe do─çi.

Iako je s prola┼żenjem godina sve manje onih koji mogu svjedo─Źiti o svojim iskustvima i strahotama Drugoga svjetskoga rata i pora─ça, va┼żno je da njihovom pomo─çi i svjedo─Źanstvima u istini novi nara┼ítaji dobiju i ─Źuvaju primjereno razumijevanje tih doga─Ĺaja, sa svim grubostima i potrebom za ─Źi┼í─çenjem spomena.

Novi nara┼ítaji, a posebno djeca i mladi, vremenskim odmakom od stvarnih doga─Ĺaja, imaju priliku da svojim zalaganjem osvjetljuju istinu koja nas jedina mo┼że osloboditi od otvorenih i skrivenih sukoba, proizi┼ílih iz manipuliranja istinom. Zala┼żemo se da se svim istinoljubivim sredstvima ┼íto prije istra┼że svi aspekti doga─Ĺanja prije, za vrijeme i nakon Drugoga svjetskog rata. Premda je pro┼ílo toliko vremena, a u njemu i mno┼ítvo mogu─çnosti, taj trud ne samo da ni danas nije uzaludan, nego je nu┼żno potreban.

Valja se potruditi oko dostupnosti svih relevantnih dokumenata i svjedo─Źanstava, otvaranja arhiva koji imaju veze s razumijevanjem cjelokupnoga konteksta, oko primjene valjane znanstvene metode koja je pro┼żeta ─Źe┼żnjom za istinom i zauzeto┼í─çu za dobro. Posao koji mo┼że izgledati isklju─Źivo kao zada─ça povjesni─Źara - jer obi─Źno se ka┼że da se time treba baviti struka, a ostali se trebaju okrenuti budu─çnosti - taj posao se ipak ne ti─Źe samo povjesni─Źara, nego svakoga od nas.

Znamo da puno toga, a osobito mir, ovisi o svakomu od nas: od na┼íega htijenja, stavova, na┼íih rije─Źi i gesta, no ponajprije od nastojanja da budemo otvoreni u istini. Imena ┼żrtava, njihovi ┼żivoti, njihov osobni hod kroz tamu obvezuju nas na tra┼żenje istine. Stotinama strati┼íta u Hrvatskoj, potrebna je istina kojoj se ni┼íta ne dodaje i iz koje se ni┼íta ne izostavlja; istina koja ne─çe biti u┼íutkana novim ideologijama i promicana do razine novih poni┼żenja i zlo─Źina.

Hrvatsko pu─Źanstvo tijekom dvadesetog stolje─ça pogodila je tragedija koja je, po rije─Źima Pape Ivana Pavla II., obilje┼żena trima velikim zlima: fa┼íizmom, nacizmom i komunizmom. Opravdavati jedan totalitarizam, odnosno zata┼íkavati i pre┼íu─çivati nepravdu koju je nanio, zna─Źi unositi trajni nemir u dru┼ítvo i javnost, jer i povijesna la┼ż je zlo─Źin. Pitanja vezana uz Drugi svjetski rat i totalitaristi─Źke re┼żime dvadesetog stolje─ça ne─çe prestati unositi nemir i neprijateljstva u na┼íe dru┼ítvo dokle god se istom mjerom ne odnosimo prema svim totalitaristi─Źkim re┼żimima i dok istom mjerom ne bude zagarantiran spomen za sve ┼żrtve.

Svaka ┼żrtva terora je tragedija i sramota ─Źovje─Źanstva. Svake ┼żrtve se valja sjetiti kako bi dobila dostojanstvo i kako se takva tragedija ne bi ponovila.

Zbog ┼żrtava komunisti─Źkih zlo─Źina ─Źije su kosti razasute i ─Źiji se grobovi ne znaju, HSS je sa HDZ-om uputio u saborsku proceduru Prijedlog Zakona o pronala┼żenju i obilje┼żavanju i odr┼żavanju grobova ┼żrtava komunisti─Źkih zlo─Źina nakon 2. svjetskog rata.

Ovaj zakon odnosi se na ┼żrtve u pora─çu, dakle u vremenu kojem vrijede zakonske ali i op─çe civilizacijske odredbe o pravu na pravedno su─Ĺenje.


Na podru─Źju Republike Hrvatske dogodila su se masovna ubojstva nakon zavr┼íetka 2. svjetskog rata. Brojni su razlozi te┼íkih komunisti─Źkih zlo─Źina iz toga razdoblja ali svima im je zajedni─Źko usmr─çivanje politi─Źkih protivnika zato jer su druga─Źije mislili i osje─çali. Ubijeni su bez su─Ĺenja ili u montiranim procesima bez prava na obranu. Sve ┼żrtve ubijene pod takvim okolnostima su nevine i zaslu┼żuju puno po┼ítovanje.

Hrvatski sabor je prihvatio Europsku deklaraciju o osudi komunisti─Źkih zlo─Źina, a 30. lipnja 2006. godine je donio Deklaraciju o osudi komunisti─Źkih zlo─Źina po─Źinjenih tijekom totalitarnog komunisti─Źkog poretka u Hrvatskoj od 1945. do '90. godine. Deklaracijom se osu─Ĺuju svi komunisti─Źki zlo─Źini nabrojeni u ─Źlanku 2. Rezolucije 1471 Vije─ça Europe.

┼Żrtve komunisti─Źkih zlo─Źina su kako utvr─Ĺuje Deklaracija Vije─ça Europe ubijene u ime ideologije, klasne borbe, te na─Źela diktature i proleterijata. Prema deklaraciji njihova je ┼żrtva posljedica neslaganja sa zlo─Źina─Źkim komunisti─Źkim re┼żimom.

Me─Ĺunarodna zajednica nije osudila po─Źinitelje tih zlo─Źina, kao ┼íto je to u─Źinila sa u┼żasnim zlo─Źinima nacizma.
Te su ┼żrtve izbrisane iz povijesti sje─çanja, jer nema ni evidencije njihova broja, niti obilje┼żavanja posmrtnih ostataka u njihovim neznanim grobovima. Time je onemogu─çeno prigodno obilje┼żavanja grobova ┼żrtava i odavanje zaslu┼żenih po─Źasti.
Rehabilitacija ┼żrtava komunisti─Źkih zlo─Źina na┼ía je obaveza, obilje┼żavanje njihovih grobova je na┼í dug prema pro┼ílosti i zalog za budu─çnost. ┼Żrtve ne mo┼żemo vratiti, ali mo┼żemo im i moramo pru┼żiti du┼żno po┼ítovanje.


Ovaj zakon odre─Ĺuje na─Źin pronala┼żenja, obilje┼żavanja i trajnog odr┼żavanja grobova ┼żrtava komunisti─Źkih zlo─Źina iz razdoblja nakon 2. svjetskog rata. Dakle, ovdje treba jo┼í jednom re─çi, da je ovo zakon koji ide u smjeru dostojnog obilje┼żavanja grobova malih ljudi, koji ba┼í i nisu imali previ┼íe izbora u vrijeme sukoba velikih. Ba┼í zbog razloga ┼íto je Hrvatska u tom ratu bila mala i zbog razloga okupacije dva totalitarna sustava fa┼íizma i nacizma, te nemilosrdne usta┼íke vlasti u Zagrebu, pa onda i Narodnooslobodila─Źkih snaga koje su se sve vi┼íe crvenile kako se rat bli┼żio kraju, netko u nekom selu zavr┼íio je tamo gdje ga je prvi, ja─Źi naravno pod prijetnjom oru┼żja pokupio i odveo.

┼Żrtve toga razdoblja obuhva─çaju i osobe ubijene u komunisti─Źkim progonima, sudskim procesima, zatvorima i logorima. Jednako tako dostojno obilje┼żavanje zaslu┼żuju i ┼żrtve koje su od komunisti─Źkog jugoslavenskog re┼żima ubijene u inozemstvu i organizaciji jugoslavenskih tajnih slu┼żbi.
Najve─çi dio ovih ubojstava nikada nije istra┼żen niti evidentiran.

Ovim prijedlogom zakona svim komunisti─Źkim ┼żrtvama trebalo bi se omogu─çiti davanje du┼żne po─Źasti nakon pronala┼żenja i obilje┼żavanja grobova. Komunisti─Źki zlo─Źini znamen su iskazane ideolo┼íke mr┼żnje i nepriznate etni─Źke istrage. Ovim zakonom ┼żelimo ukazati da svaka ljudska osoba ima pravo na ljudsko dostojanstvo pa i nakon smrti jer je to temeljno eti─Źko na─Źelo.

Da bi se prekinulo omalova┼żavanje i ┼íutnja o tim nepriznatim ┼żrtvama rata i pora─ça te omogu─çilo pravo na javnost i na pijetet potrebno je objektivno i cjelovito istra┼żivanje tih ratnih zlo─Źina i zlo─Źina protiv ─Źovje─Źnosti, potrebno je ustanoviti povijesne ─Źinjenice i na osnovi njih razviti pedagogiju pomirenja i oprosta.
Oprost je preduvjet pomirenja. Ne mo┼że se pozivati na pomirenje, a ┼íutjeti o opra┼ítanju i potrebi da po─Źinitelj postane svjestan u─Źinjenog zla i zamoli za opro┼ítenje.

Ta ┼íutnja sugerira izbjegavanje govora o krivnji i odgovornosti. Svaki zlo─Źin ima po─Źinitelja. U procesu opra┼ítanja uklju─Źeni su i ┼żrtva i po─Źinitelj. To bi bilo jedino logi─Źno. Taj proces je razli─Źit i za ┼żrtvu i po─Źinitelja, a u ovom slu─Źaju za obitelji tih ┼żrtava.Za razumijevanje te razlike potrebno je prije svega podvu─çi razliku izme─Ĺu ┼żrtve i po─Źinitelja, te prvenstveno ┼żrtvi priznati ┼żrtvu.
Mi u Klubu HSS-a predlaganjem ovog Zakona to i ─Źinimo.

Marijana Petir, potpredsjednica HSS-a

Hrvatska selja─Źka stranka, Sisa─Źko-moslava─Źka ┼żupanija

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: