Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Eichtalboden 83

CH-5400 Baden

 


 

VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

hous-logo.jpg

 

 

 

   
   
   
 

HRVATSKI POMORAC - RUSKI ADMIRAL      (06.01.2023.)

Matija Zmajevi─ç, ro─Ĺen je na dana┼ínji dan, 06.01.1680. u Perastu ÔÇô preminuo u Tavrovu na Donu, Rusija, 13. VIII. 1735.

Hrvat kojem je za vjernu slu┼żbu Petar Veliki osobno uru─Źio admiralski ─Źin. Prvi i zadnji stranac koji je u ruskoj floti ponio taj visoki mornari─Źki ─Źin.
Admiral Zmajevi─ç ro─Ĺen je u malom mjestu Perast, u Boki kotorskoj, 1680. godine. Rodom je iz stare katoli─Źke pomorske obitelji koja je dala mnoge uglednike, nadbiskupe i velike trgovce.


Sudjelovanje Hrvata tijekom 17., 18. i 19. stolje─ça u ratnoj i trgova─Źkoj mornarici carske Rusije bilo je zna─Źajno i vrlo sadr┼żajno. Bilo je to vrijeme kada je progresivni ruski car Petar Veliki te┼żio modernizaciji svih sfera tada┼ínjeg ruskog dru┼ítva. ┼Żelio je otvoriti Rusiju pozitivnim tekovinama zapadne civilizacije. Jedan od va┼żnih segmenata vala modernizacije bila je i vojska, odnosno ratna mornarica koja gotovo da nije ni postojala. Kako je Boka kotorska u to davno vrijeme bila pod upravom Mleta─Źke republike, na zamolbu ruskog cara da mu se iskusnim ljudima pomogne u izgradnji vojne armade, u Rusiju se me─Ĺu brojnim Hrvatima uputio i Matija Zmajevi─ç koji nije ni slutio kakvi ga zvjezdani trenutci ─Źekaju u toj dalekoj i golemoj zemlji.

1714. godine Zmajevi─ç je stupio u flotu brodova velike pokretljivosti, tzv. galeri. Dobiva ─Źin kapetana prvog ranga ─Źime mu je ┼íirom otvoren put k stjecanju najvi┼íih ─Źinova u ruskoj mornarici. Ubrzo postaje zapovjednikom posebnim odredom galija. ─îesto s Rusima boravi u finskim brodogradili┼ítima gdje usvaja brodogra─Ĺevna znanja. Ubrzo njegov rad i disciplinu uo─Źava osobno Petar Veliki s kojim poznanstvo prerasta u veliko prijateljstvo. Car tom hrvatskom pomorcu i ratniku dodjeljuje ─Źin komodora, ┼íto je prvi admiralski ─Źin. Od toga trenutka anga┼żmana Zmajevi─ça u izgradnji ruske flote dobiva na velikom zamahu. Zadatke je ─Źesto dobivao osobno od cara. Stalno je nadgledao izgradnju ruskih brodova.

Uslijedile su i velike ratne pobjede nad ┼áve─Ĺanima koje se pripisuju samom Zmajevi─çu i njegovom vojnom umije─çu. Ubrzo Zmajevi─ç postaje i glavni inspektor ruske carske flote. Ni novih ratnih pobjeda nije manjkalo. 1719. u velikoj bitci nanosi ┼áve─Ĺanima te┼żak poraz zbog ─Źega ┼ávedska mora sklopiti mirovni ugovor u Nystadtu. Iste godine postaje viceadmiral, 1722. zapovjednik je lake flote, a 1723. povjereno mu je vodstvo nad gradnjom rije─Źne flote na Donu. Stekao je velike zasluge u izgradnji ratne luke u Petrogradu, a osniva─Ź je flote u Kaspijskom jezeru. Zmajevi─ç se kod pape Klementa XI jako zalagao da na Malti ruska flota dobije jednu luku. No, smr─çu Petra Velikog takvi planovi padaju u vodu. Na vijest o carevoj smrti Zmajevi─ç se vra─ça u Petrograd, gdje mu je prigodom Petrova posljednjeg ispra─çaja dodijeljena ─Źast da u pogrebnoj povorci nosi carsku krunu Romanovih.

Zmajevi─ç je prisustvovao krunidbi carice Katarine I koja ga je odlikovala najve─çim ruskim odli─Źjem ÔÇô Ordenom Aleksandra Nevskog. Zmajevi─ç je prvi i jedini stranac koji je dobio to odlikovanje!

Carica je iznimno cijenila Zmajevi─çeve ratne zasluge pa ubrzo dobiva najvi┼íi ─Źin u ruskoj mornarici - ─Źin admirala. Zmajevi─ç kao guverner Astrahanskog podru─Źja na Kaspijskom jezeru provodi posljednje godine svog ┼żivota djeluju─çi na osnivanju crnomorske ratne mornarice. Zahvaljuju─çi Zmajevi─çu i osnivanju Crnomorske flote Rusija se pro┼íirila u svojim golemim ju┼żnim prostranstvima. Dok je admiral Zmajevi─ç vodio rusku ratnu flotu, ta je pomorska eskadra brojala 17 velikih linijskih brodova, 145 galija, 30 brigantina i oko 400 manjih brodova.

Nakon smrti Katarine I., u doba maloljetnog cara Petra II. , Zmajevi─ç je optu┼żen zbog navodne utaje, izveden pred vojni sud i osu─Ĺen na smrt. U posljednji je trenutak pomilovan. Guverner je Zmajevi─ça u prolje─çe 1733. godine poslao u Astrahan na Kaspijskom jezeru radi izgradnje galija na Donu i drugih priprema za novi rusko-turski rat. U te┼íkim uvjetima Zmajevi─ç ondje provodi posljednje godine svog ┼żivota djeluju─çi na osnivanju crnomorske ratne mornarice, koja je nakon njegove smrti i upravo njegovom zaslugom izvr┼íila presudnu ulogu u osvajanju ju┼żnih podru─Źja Rusije.

Daleko od svog rodnog zavi─Źaja i toplog Jadranskog mora, 1735. godine umire u Tavrovu na Donu u vrijeme kada je Rusijom vladala carica Ana Ivanovna.

Zmajevi─ç pripada redu velikana ruske povijesti i ruske ratne mornarice. Ovaj Hrvat Rusiji je donio mnogo pobjeda. Prema vlastitoj ┼żelji sahranjen je u Moskvi. Tijelo do groba prenijeto na po─Źasnom lafetu, a u pogrebnoj povorci bili su najugledniji ruski generali, admirali i plemi─çi. Povijesni izvori i istra┼żivanja hrvatskih znanstvenika, pri ─Źemu se posebno isti─Źe povjesni─Źarka Lovorka ─îorali─ç, kazuju da mu se grob nalazi na prostoru dana┼ínje katoli─Źke crkve Svetog Luja, u ulici Malaya Lubyanka.

Na ┼żalost, danas ni u unutra┼ínjosti te crkve, kao ni u njezinom vanjskom dvori┼ítu, vi┼íe ne postoje ostatci Zmajevi─çeve nadgrobne plo─Źe. Prohujala stolje─ça ratova i zaborava su ─Źini se u─Źinila svoje. Definitivno je kucno ─Źas da se iz mraka zaborava izvu─Źe iznimnog ─Źovjeka, Hrvata i admirala, koji je dao golem doprinos u stvaranju ruske dr┼żave. Zajedni─Źka je to obveza Rusije i Hrvatske. Valja obnoviti spomen na njega i tako mu odati du┼żno priznanje.

Autor DENIS KRNI─ć,

dugogodi┼ínji je vojni i brodogra─Ĺevni komentator iz Splita. Kao novinar intervjuirao je brojne hrvatske, europske i ruske generale, te ministre obrana. Kao novinar posje─çivao je vojne baze po Europi i Rusiji me─Ĺu kojima zrakoplovnu bazu ÔÇ×GromovÔÇť u ┼Żukovskom gdje se vr┼íe ispitivanja ruskih borbenih i civilnih zrakoplova, potom najve─çu zrakoplovnu bazu NATO-a na Mediteranu "Decimomannu" na Sardiniji, kao i Brunssum u Nizozemskoj gdje se nalazi zapovjedni┼íto NATO-a za sjevernu Europu. Tako─Ĺer, napisao je brojne zapa┼żene ─Źlanke iz podru─Źja hrvatske i svjetske brodogradnje, te je izvje┼ítavao sa susreta i sajmova hrvatskih i ruskih brodogra─Ĺevnih tvrtki u Moskvi.

https://hr.rbth.com/povijest/79585-zaboravljeni-hrvat-u-rusiji

Priredila D. Gaupp

www.hkz-kkv.ch

189 -2022

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: