Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

KONSTRUKCIJA, ZNA─îENJE I PROTAGONISTI PAROLE O 'NU┼ŻNOSTI INDIVIDUALIZACIJE KRIVNJE'      (23.06.2011.)

Mesićeva misija pred Haaškim sudom zapravo je smišljeni izgovor za svjedoćenje protiv Hrvatske!

Istodobno s osu─Ĺuju─çom presudom Haa┼íkoga suda dvojici hrvatskih generala Anti Gotovini i Mladenu Marka─Źu, u hrvatskome je medijskome prostoru plasirana teza prema kojoj 'su─Ĺenje Tu─Ĺmanovoj politi─Źkoj ostav┼ítini nije, me─Ĺutim, su─Ĺenje Hrvatskoj'. Premda se ta teza doima krajnje ─Źudnom, poglavito ako se ─Źuje iz medijskoga prostora s teritorija Republike Hrvatske, ona - suprotno tvrdnjama onih koji su njome prividno 'neugodno iznena─Ĺeni' - su┼ítinski je tek razra─Ĺeni oblik propagande parole o 'nu┼żnosti individualizacije krivnje', parole prisutne u hrvatskome medijskome prostoru ve─ç punih deset ('boljih') godina. Jedan od vode─Źih politi─Źara koji je neprestano ponavljao parolu o 'individualizaciji krivnje' bio je biv┼íi predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesi─ç koji je nakon ┼íto je izabran na spomenutu funkciju, u pisanome obliku izlo┼żio dio svoga politi─Źkoga programa: 'Etikete izdajstva hrvatskih nacionalnih interesa pratile su moje napore da se individualizira zlo─Źin, kao jedini i nezaobilazni na─Źin da se skine krimen s lica cjelokupne nacija. Vrijeme je potvrdilo ispravnost te izdajni─Źke mislje pred Tribunalom u Haagu.'

Spomenuti Mesi─çev zapis va┼żan je iz triju razloga. Prvo, Mesi─ç je sam naglasio kako su njegovi napori unutar hrvatske javnosti do┼żivljeni kao izdajstvo hrvatskih nacionalnih inleresa. Drugo, Mesi─ç je svoju politiku definirao kao misiju pred Tribunalom u Haagu. Tre─çe i za spomenuti problem klju─Źno, Mesi─ç je naglasio kako alternative njegovim naporima za individualizaciju zlo─Źina jednostavno nije bilo, jer u slu─Źaju da njegovi napori izostanu, ne bi bio skinut krimen s lica cjelokupne nacije.

'Izvla─Źio zemlju iz izolacije'


Kako proizlazi iz svega navedenoga, Mesi─ç priznaje da je njegova misija pred Tribunalom u Haagu u hrvatskoj javnosti bila izuzetno nepopularna, djelomi─Źno i zbog same ─Źinjenice, barem kako ju on vidi, da joj nije bilo alternative.
Upravo zbog teze da nije bilo alternative njegovoj misiji, Mesi─ç svoju politiku nije predstavljao kao svoj vlastit program s jasnim ciljem, ve─ç ga je pred hrvatskom javno┼í─çu definirao kao nu┼żnost nametnutu od 'stranih centara mo─çi'. Na taj na─Źin, mogu─çe ┼ítetne posljedice njegove politike bile su unaprijed definirane kao svojevrsna kolateralna ┼íteta unutar procesa na koji ni on sam nije mogao u potpunosti utjecati. Drugim rije─Źima, te┼żom o nu┼żnosti takve politike poku┼íalo se s Mesi─ça skinuti svu odgovornost te ju prebaciti na nedefinirane strane faktore obuhva─çene sintagmom 'me─Ĺunarodna zajednica'.

Premda je sam pojam 'me─Ĺunarodne zajednice' ne samo krajnje neprecizan nego i logi─Źno potpuno neto─Źan - zato ┼íto vanjski faktori (tj. suverene dr┼żave) nikada nisu bile jedinstvene u svojim interesima - Mesi─ç je tim pojmom ┼żelio poru─Źiti hrvatskoj javnosti kako njegova politika ima podr┼íku stranih dr┼żava, ┼ítovi┼íe i da je krojena prema njihovu 'diktatu'. Dakako, navedena teza u krugu suverenih dr┼żava bila je shva─çena tek kao unutarnji problem hrvatske politike. Drugim rije─Źima, me─Ĺu predstavnicima stranih dr┼żava Mesi─çeva poruka hrvatskoj javnosti prema kojoj je njegova politika 'jedina mogu─ça', shva─çena je tek kao na─Źin samolegitimacije. (U svijetu suverenih - poglavito anglosaksonskih - dr┼żava, pompozan politi─Źki stil dio je svakodnevnoga politi─Źkoga govora te, kao takav, ne┼íto posve uobi─Źajeno.)

Bit Mesi─çeve poruke o nepostojanju alternative njegovoj politici temeljila se na tezi kako ─çe njegova politika, za razliku od politike njegova prethodnika Tu─Ĺmana, Hrvatsku 'izvu─çi iz izolacije' i 'pribli┼żiti svijetu'. Pod tom retorikom Mesi─ç je podrazumijevao ulazak u Europsku Uniju i NATO. S obzirom na ─Źinjenicu da ni nakon njegova desetogodi┼ínjega predsjedni─Źkog mandata Hrvatska nije postala ─Źlanicom Europske Unije, mo┼że se zaklju─Źiti kako u toj domeni njegova politika i nije bila pretjerano uspje┼ína. Tako─Ĺer, primanje Hrvatske u NATO rezultat je vanjskopoliti─Źkih ciljeva vode─çe ─Źlanice toga saveza - Sjedinjenih Ameri─Źkih Drz┼żva - a ne Mesi─çeve diplomatske vje┼ítine. Naime, Mesi─çeva kritika ameri─Źke vanjske politike u pogledu napada na Irak te njegov posjet ameri─Źkome dugogodi┼ínjem politi─Źkom protivniku Fidelu Castru zasigurno nisu bili primljeni u Washingtonu kao znak politi─Źkoga prijateljstva. Na osnovu toga, mo┼że se zaklju─Źiti kako je Hrvatska primljena u NATO usprkos a ne zbog Mesi─çeve vanjske - ili unutarnje - politike.

S obzirom na utvr─Ĺenu neto─Źnost Mesi─çevih teza, nu┼żno je razjasniti kakav je Mesi─çev politi─Źki program - ─Źiji je nezaobilazni dio i njegova misija pred Tribunalom u Haagu. Citirani zapis u kojemu Mesi─ç progovara o svojoj misiji objavljen je kao predgovor u knjizi Cirila Ribi─Źi─ça, autora 'ekspertize o formiranju i djelovanju Hrvatske Zajednice (Republike) Herceg Bosne'. Ribi─Źi─ç koji se jo┼í u prolje─çe 1991. zalagao 'za obnovljenu jugoslavensku zajednicu naroda, koja bi bila asimetri─Źna konfederacija sa Sarajevom kao glavnim gradom', hrvatskoj javnosti je poznat kao koautor triju knjiga napisanih zajedno sa dr. Zdravkom Tomcem, profesorom Fakulteta politi─Źkih znanosti Sveu─Źilista u Zagrebu. Vjerojatno i zbog njegove suradnje s dr. Tomcem, Tom─Źeva knjiga Zlo─Źin bez kazne (objavljena u Zagrebu 1999.) Ribi─Źi─çu je glavni izvor za tezu da su 'HDZ i dr. Tu─Ĺman na nastojanja za stvaranjem Velike Srbije odgovorili nastojanjem za stvaranjem Velike Hrvatske.' Glede pozicije samoga Tomca, vrijedi navesti da je svoju tezu iz 1999. ponovio i 2004.: 'Mi u Vladi demokratskoga jedinstva bili smo u dosta te┼íkome polo┼żaju jer nismo znali ┼íto se tajno dogovara u vrhu HDZ-a Hrvatske i u vrhu HDZ-a Bosne i Hercegovine, ali znali smo da postoji dvostruka tajna crta provo─Ĺenja paralelne politike s kojom se nismo slagali.'

Iz spomenutih zapisa mogu─çe je poku┼íati rekonstruirati skupinu zagovornika 'individualizacije krivnje'. Rije─Ź je o Cirilu Ribi─Źi─çu, slovenskome pravniku i intelektualcu koji je (neuspje┼íno) poku┼íao rekonstruirati Jugoslaviju, odnosno suprotstaviti svoju ina─Źicu Jugoslavije Milo┼íevi─çevoj, zatim o Zdravku Tomcu, ─Źlanu ratne hrvatske vlade koji je (neuspje┼íno) poku┼íao identificirati dvostruku tajnu crtu, te o Stjepanu Mesi─çu, drugome predsjedniku Republike Hrvatske koji je (neuspje┼íne) poku┼íaje Ribi─Źi─ça i (nedore─Źene) zaklju─Źke Tomca objedinio u svoj politi─Źki program temelje─çi ga, me─Ĺu ostalim, i na svojoj misiji na Tribunalu u Haagu. Mesi─ç je svoj politi─Źki program, kako sam navodi, poku┼íao legitimirati stavom Haa┼íkoga tu┼żiteljstva (temeljenom na Tom─Źevoj analizi Tu─Ĺmanove politike): 'I knjiga Cirila Ribi─Źi─ça sjajan je prilog turbulentnim zbivanjima jednoga burnoga desetlje─ça na ovim prostorima, ─Źije su crne stranice i njihovi protagonisti, vjerujemo, definitivno iza nas. I izvan politi─Źke scene u budu─çnosti koju valja o─Źekivati boljom, pravednijom, civiliziranijom, europskijom. Da bismo i stvarno svi s ovih prostora postali dio svijeta kome tako dugo i ┼żeljno te┼żimo.'

Nije to─Źno da je svatko du┼żan svjedo─Źiti

Promatraju─çi politi─Źka kretanja sli─Źno Ribi─Źi─çu, Mesi─ç desetlje─çe u kojem je samostalna Republika Hrvatska izborila me─Ĺunarodno priznanje i teritorijalnu cjelokupnost smatra crnim razdobljem a njezine protagoniste osu─Ĺuje i poku┼íava isklju─Źiti iz politi─Źkoga ┼żivota. Dosljedno tome, Mesi─ç se zala┼że da stvarno svi s ovih prostora - pod ─Źime o─Źito podrazumijeva prostor Ribi─Źi─çeve asimetri─Źne konfederacije - postanu dio svijeta kome te┼że (nejasno je misli li pri tome na povezivanje s 'bratskim zemIjama' Kubom i Libijom). U tom kontekstu, vojno-redarstvena operacija Oluja doista jest 'udru┼żeni zlo─Źina─Źki pothvat' a njezini protagonisti jesu zlo─Źinci. Vezano uz to, vrijedi navesti Mesi─çevu interpretaciju vlastite uloge tijekom toga crnoga razdoblja: 'Nije bilo jednostavno ni lako suprotstaviti se zahuktalome planu uspostavljanja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i svim posljedicama koje je taj plan nosio. Osobito to nije bilo lako na po─Źetku devedesetih godina s obzirom na op─çu politi─Źku klimu, na jake nacionalne pa i nacionalisti─Źke tenzije unutar cjelokupnoga hrvatskoga korpusa, uklju─Źiv┼íi i sna┼żan utjecaj hrvatske dijaspore.'
Osim implikacije vezane uz povezanost uspje┼íne provedbe Oluje s prisutno┼í─çu hrvatskih oru┼żanih snaga na teritoriju BiH, Mesi─çeva kritika nacionalnih tenzija unutar cjelokupnoga hrvatskoga korpusa mogla bi se shvatiti kao priznanje da se on ne osje─ça njegovim sastavnim dijelom (┼íto se ako se promatraju njegove ostale izjave i postupci ─Źini sasvim logi─Źnim).

Nadalje, s obzirom na Mesi─çevu izjavu da je njegova politika 'jedina mogu─ça' i da kao takva 'nema alternative', potrebno je razjasniti na koji je na─Źin provo─Ĺena. Drugim rije─Źima, nu┼żn je definirati zna─Źenje fraze misija pred Tribunalom u Haagu. Fraza o misiji pred Tribunalom u Haagu svjesno je poop─çena semanti─Źka konstrukcija koja je trebala (barem kratkoro─Źno) ┼íto vi┼íe prikriti ─Źinjenicu da je pred Tribunal u Haagu i┼íao kao svjedok optu┼żbe, odnosno kao svjedok na strani Haa┼íkoga tu┼żiteljstva. ─îinjenica da je Mesi─ç svjedo─Źio na strani Haa┼íkog tu┼żiteljstva dijametralno je suprotna njegovoj tvrdnji prema kojoj je 'svatko du┼żan svjedo─Źiti pred Tribunalom u Haagu'.
Tvrdnja o 'du┼żnosti svjedo─Źenja u Haagu' me─Ĺu ostalim, i logi─Źki je besmislena jer da je doista 'svatko du─çan svjedo─Źiti' tada bi uistinu 'svatko', a ne samo Mesi─ç, mogao biti u misiji pred Tribunalom u Haagu. Drugim rije─Źima, tada bi se radilo o obvezi a ne o misiji. Nasuprot Mesi─çevim tvrdnjama, ─Źinjenice glede svjedo─Źenja u Haagu vrlo su jasne: 'Ni Haa┼íko tu┼żiteljstvo ni obrana ne mogu nikoga prisiliti da svjedo─çi pred Haa┼íkim sudom. Potencijalni svjedoci moraju se odazvati jedino pozivu samoga Suda i tada svjedo─çe kao svjedoci Suda. No i tu je praksa neujedna─Źcena. Neke su zemlje svojim du┼żnosnicima ili ─Źasnicima zabranile svjedo─Źiti na Haa┼íkome sudu. Druge su, pak, dopustile svjedo─Źiti samo o to─Źno odre─Ĺenim pitanjima, poput zadnjega ameri─Źkoga veleposlanika u SFRJ Warrena Zimmermanna.' Razlika izme─Ĺu Haa┼íkoga suda i Haa┼íkoga tu┼żiteljstva o─Źitovala se na ovome primjeru: 'Kada je 1997. Haa┼íko tu┼żiteljstvo od Hrvatske zatra┼żilo stotinjak dokumenata, Republika Hrvatska i┼íla je u spor s Tu┼żiteljstvom jer je Tu┼żiteljstvo samo jedna od strana u pravnome sporu, te je tra┼żila od Haa┼íkoga suda da presudi mo┼że li Tu┼żiteljstvo tra┼żiti tako veliki broj dokumenata? Hrvatska je spor dobila.'

Dakle Mesi─çeva izjava o njegovoj misiji pred Tribunalom u Haagu ukazuje da je on svojevoljno izabrao jednu od strana u postupku pred Tribunalom u Haagu. Prema tome, Mesi─çeva spomenuta misija prije nego ┼íto je postao predsjednik Republike Hrvatske sastojala se upravo u svjedo─Źenju (tj. izno┼íenju podataka) protiv Republike Hrvatske i njezina vojno-politi─Źkoga vrha. Zaklju─Źno re─Źeno, u slu─Źaju Mesi─çeva svjedo─Źenja nije se radilo ni o kakvoj obvezi, nego o misiji, odnosno o sastavnome dijelu cjelovite strategije za uklanjanje protagonista crnog razdoblja izjavnoga ┼żivota. 'Individualizacija krivnje' bila je i ostala smi┼íljena neistina formulirana kako bi se prikrila njezina bit: krimmalizacija Domovinskoga rata i dovo─Ĺenje u pitanje hrvatske nacionalne dr┼żave.

Vladimir Šumanović

Hrvatski list, 5. svibnja 2011.

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU