Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

KAKO JE PROPALA PLIVA - TU┼ŻNA HRVATSKA PRI─îA      (06.03.2011.)

Povijest "nastajanja" Plivaša

Povijest Plive zapo─Źinje otvaranjem vrata dioni─Źarskog dru┼ítva i tvornice "Ka┼ítel" u Karlovcu 1921. g. Prvi je predsjednik odbora Dioni─Źarskog dru┬Ütva "Ka┼ítel" prof. dr. Gustav Jana─Źek, koji je u suradnji s dr. Eugenom Ladanyem, pokrenuo proizvodnju farmaceutskih preparata i galenskih pripravaka, te su na taj na─Źin utrli put suvremenoj proizvodnji lijekova na ovim prostorima.

1928. "Ka┼ítel" seli u Zagreb, na dana┼ínju lokaciju Prilaz baruna Filipovi─ça. Dr. Eugen Ladany povezuje se s dr. Vladimirom Prelogom, te zajedno postavljaju kratkoro─Źne i dugoro─Źne ciljeve razvoja "Ka┼ítela". Prvi kratkoro─Źan cilj, bio je usvajanje postupaka za proizvodnju ve─ç poznatih lijekova, tra┼żenih na tr┼żi┼ítu (danas bi rekli generika), dok je dugoro─Źan cilj bio pronala┼żenje originalnih, bilo┼íko aktivnih spojeva. Vrlo brzo pokazalo se da su njihovi ciljevi bili realno postavljeni.

Ve─ç 1936 . "Ka┼ítel" plasira na tr┼żi┼íte sulfanilamid (aktivna ljekovita supstanca bakteriostatskog djelovanja), pod imenom Streptazol, kojeg patentno za┼íti─çuje. Streptazol posti┼że golem uspjeh na tr┼żi┼ítu. Na taj na─Źin "Ka┼ítel" postaje jedan od prvih proizvo─Ĺa─Źa sulfonamida u svijetu.
Uspjesi se nastavljaju. Ljubo Trinajsti─ç i Ernest Rajner dvojica in┬×enjera, koji su zajedno s prof. Prelogom sudjelovali u proizvodnji i uspje┬Ünom lansiranju streptazola, svoje znanje i iskustvo ugradila su u temelje nove tvornice. Sa uvo─Ĺenjem u proizvodnju pentametilen tetrazola, zapo─Źinje u Zagrebu tzv. sintetska proizvodnja kemijskih supstanci - zapravo sintetskih lijekova za terapiju kod razli─Źitih bolesti.

Prof. dr. Ivan ┼átivi─ç 1942. obavio je integraciju Dr┼żavnog zavoda za Proizvodnju Lijekova i Vakcina- PLIVA i "Ka┼ítel". Ubrzo nakon integracije farmaceutska tehnologija po─Źinje se naglo razvijati.
Pliva nakon 2. svjetskog rata ima veliku ┬Üpodr┼íku vlasti u obnovi i izgradnji. Ponovno izgra─Ĺene, u ratu ┬Üporu┼íene proizvodne hale, omogu─çile su materijalnu osnovu za novi zamah stvarala─Źkog duha.

Prof. dr. sc. V. Prelog 1941. odlazi u Z┼▒rich, me─Ĺutim njegovi suradnici ostaju u Plivi i postaju nositelji tog stvarala─Źkog duha.

1952. osnovan je Plivin ┬×istra┼żiva─Źki institut. Prvi direktor i organizator rada po namjenskim laboratorijima, bio je dr. Rativoj Seiwerth. Nastavio je suradnju sa prof. Prelogom. U desetak njegovih godina na ─Źelu Instituta u redovnu proizvodnju uvedeno je mno┼ítvo organskih spojeva, najvipe lijekova. Takvo kontinuirano poticanje znanstveno-istra┼żiva─Źkog duha u cilju vlastitog razvoja novih proizvoda uzdizalo je polako Plivu u svjetski prepoznatljivu farmaceutsku tvrtku.

1953. Stipe Splivalo dolazi u Plivu za generalnog direktora, na kojoj funkciji ─çe ostati do 1966. ┼żelio je stvoriti veliku Plivu i zato je za svoje suradnike uvijek birao vrhunske stru─Źnjake. Za njegova upravljanja, broj zaposlenih porastao je sa 700 na 2500. Do┼ílo je do prave eksplozije uzapo┼íljavanju visoko-obrazovanih ljudi. Izvoz je pove─çan sa 250.000 na 10 mil. U$. Splivalo je organizirao prvu izlo┼żbu Plivinih proizvoda u Londonu 1966. g. Potaknuo je organiziranje Konjukturne slu┼żbe, prvotni organizacijski oblikistra┼żivanja tr┼żi┼íta, za─Źetak onoga ┼íto se danas podrazumijeva pod marketingom. Godine 1955. inicirao je izradu Pravilnika o premiranju, bila je to osnova za unapre─Ĺivanje i stimuliranje temeljnih na─Źela poslovanja: proizvodnosti, ekonomi─Źnosti i rentabilnosti, te svih vrsta inovacija. U Plivi se tada strogo vodi ra─Źuna o gospodarenju resursima. Stvorena je plansko-analiti─Źka slu┬×ba, na ─Źelu sa Ivanom Kara─Źi─çem, koja ─çe razvijati podru─Źje financija, ra─Źunovodstva, financijske analize, financijskog planiranja, i to dovesti do razine kakva je uglavnom bila do devedesetih godina.

1953. zapo─Źela je proizvodnja vitamina C, prema vlastitoj patentiranoj tehnologiji.

1955. Analiti─Źki laboratorij se izdvaja iz sastava ┬×Istra┼żiva─Źkog instituta i spaja s Kontrolnim uredom, pa tako nastaje Kontrolno-analiti─Źki laboratorij. Mr. Radovan Dama┼íka za─Źetnik je fizikalne metodologije u neovisnoj ocjeni kvalitete lijekova.

1959. zapo─Źela je redovna proizvodnja oksitetraciklina u ─Źemu su klju─Źnu ulogu odigrali bra─Źni par Zrinka i Gavra Tambura┼íev, koji su u Plivu do┼íli iz Galenike na poziv generalnog direktora Stipe Splivala. Iste godine zapo─Źela je i proizvodnja vitamina B-6.

─îitava plejada velikih stru─Źnjaka utkala je svoj rad, svoju kreativnost i svoje srce u razvoj Plive. Spomenimo samo prof. dr. Dragutina Kolbacha, in┼ż. Milenku Jaeger, in┼ż. Eugena Gu┼ítaka, mr. Drage Veblea, dr. Alberta Veronu, in┼ż. Karlo Heimann, in┼ż. Klement Crn─Źi─ça, dr. Branimir Ga┼ípert, itd. itd. Lista je neiscrpna.

1966. na ─Źelo kompanije dolazi Juraj Razmili─ç. Za vrijeme njegova upravljanja, Pliva otvara novu stranicu svoga svestranog i brzog razvoja.

Nekako u to doba, kad su ro─Ĺeni mnogi Plivini poslovni uspjesi, ro─Ĺen je i termin - pliva - ┬Üto je bilo mnogo vi┼íe od pukog zaposlenja. Tome je svakako pridonijelo uvo─Ĺenje i razvoja samoupravljanja u tvornicu. Uposleni po─Źinju "osje─çati" Plivu kao vlastitu tvornicu. Radnici nisu u tvornici samo da poslu┼żuju strojeve, oni participiraju u upravljanju, donose odluke na svim poslovnim podru─Źjima, organizirano se ┬Ü┼íkoluju, stipendiraju, ┬Üdo┼íkoluju kroz cijeli svoj radni vijek. Jasna im je ┬ämisija i vizija´┐Ż razvoja svoje tvrtke. Odnos vrlo sli─Źan ┬Üdana┼ínjem TQM (potpuno upravljanje kvalitetom) u Japanu.

Od 1967. do 1980. integrirano je 7 radnih organizacija i podignuto na razinu Plivina standarda. Organizirani su bili u 5 osnovnih Plivinih programa: farmaceutski, sirovinski, prehrambeni, veterinarsko-agrarni i kozmeti─Źko-higijenski. Posebno mjesto zauzima zajedni─Źko ulaganje Plive i Ciba-Geigyja iz ┼ávicarske. Pliva se rasprostrla na 9 lokacija, a do 1980. g. ostvaren je natprosje─Źan rast proizvodnje.

Do 1985. ukupni asortiman iznosi 2500 proizvoda, a broj vlastitih farmaceutskih sirovina i kemikalija pove─çao se dva i pol puta. Do 1985. sagra─Ĺeno je vi┼íe od 100 ve─çih ili velikih proizvodnih, energetskih, ┬Üskladi┼ínih, infrastrukturnih i drugih objekata. Izvoz u Zapadne zemlje i USA prema┼íuje 100 mil U$, dok se isto toliko izvozi i u Isto─Źne zemlje na ─Źelu s SSSR.

Vodila se briga i o dru┼ítvenom standardu - sagra─Ĺeno je 1400 stanova, 11 restorana dru┼ítvene prehrane, dogra─Ĺen veliki hotelski kompleks u Supetru i manji u Novom Vinodolskom. Sve su te investicije financirane uglavnom vlastitim sredstvima, iz vlastite akumulacije.
Razvoj Plive bazirao se na razvoju znanja i sposobnosti njezinih stru─Źnjaka, ali i svih uposlenih, ─Źiji je broj do 1985. narastao na 6400. Velika su sredstva ulagana u kadrove, znanstveni i stru─Źni rad. Svaki radnik se cijenio, vodilo se ra─Źuna o zadovoljstvu radnika na poslu, ali i izvan njega (odmarali┼íta po povoljnoj cijeni, dodatni organizirani preventivni odmor radnika pod lije─Źni─Źkim nadzorom i sl.), da bi se radna sposobnost pobolj┼íala.

Od 1976. do 1986. uvedena su u proizvodnju 132 nova lijeka, od kojih 58 na osnovi vlastite farmaceutske sirovine ili recepture. Zahvaljuju─çi istra┼żiva─Źkom radu, 90 se posto svih proizvoda radilo po vlastitim tehnologijama.

Godine 1979. Pliva je patentirala originalni semi-sintetski makrolidni antibiotik azitromicin, te postupak za njegovo dobivanje. Tri dame autorice su izuma : Dr. Zrinka Tambura┼íev, Mr. Gabrijela Vazdar-Kobrehel i Mr. Gorjana Radobolja-Lazarevski, na ─Źelu sa tada┼íjim direktorom Istra┼żiva─Źkog instituta dr. Slobodanom ─Éoki─çem. Na taj na─Źin Pliva je uvrstila tada┼ínju Jugoslaviju u jednu od samo 9 zemalja ┼íirom svijeta koje se mogu podi─Źiti vlastitim izumom (antibiotske) supstance.

1986. Pliva je potpisala licencni ugovor sa Pfizerom, prema kojem je ta tvrtka dobila ekskluzivno pravo na prodaju gotovog lijeka (Zitromaxa, kod nas poznatog kao Sumamed) u regiji Zapadne Europe i USA.

Godine1986. Zdravko Tomi─Źi─ç postaje generalnim direktorom Plive i na toj funkciji ostaje do 1993. Godine su te┬Üke, ekonomska situacija u zemlji karakterizirana je krizom koja ─çe dovesti do rata. Rat izme─Ĺu 6 republika, poga─Ĺa najvi┼íe industriju dimenzioniranu na 20 mil stanovnika Jugoslavije. Tr┼żi┼íte postaje zatvoreno unutar republi─Źkih granica, ┬Üto proizvodnju reducira na jednu ┼íestinu instaliranog kapaciteta -´┐Ż neodr┼żivo! Pliva nastoji pove─çati svoje poslove sa inozemstvom, a ima i azitromicin kao sigurni izvor prihoda iz inozemstva. I uspijeva konsolidirati poslove. Broj zaposlenih je oko 7500!

„Ubijanje Plivaša

(prikaz prema vlastitom sje─çanju)

1991. g u Hrvatskoj je rat. Više od 20 % Plivinih radnika sudjeluje u domovinskom ratu. Ostatak ima radnu obavezu u Plivi, jer proizvodnja nije obustavljena.

1993. Pliva, kao i 1921. Ka┼ítel u Karlovcu, opet postaje dioni─Źko dru┼ítvo, Hrvatska dr┼żava je nacionalizira. Dionice Plive prelaze u vlasni┼ítvo dr┼żavnih fondova, koji je onda ┬äprivatiziraju - ─Źitaj rasprodaju. Oko 20 % dionica mogli su KUPITI radnici Plive. Od ┬äsvoje´┐Ż tvornice! Pliva dotada u svojoj povijesti NIJE rasla na kredit. Rasla je temeljem profita nastalog, ne od pogodnosti na tr┼żi┼ítu (tada je cijena lijeka bila jedna petina cijene lijeka na svjetskom tr┼żi┼ítu), ve─ç zbog izvrsnog poslovanja. Radnici su se svjesno odricali tog profita (o tome su postojali zapisi sa Zborova radnih ljudi ili RS) i umjesto u potro┼ínju, glasali su da se profit utro┼íi u pro┼íirenje proizvodnje. Sada im je sva ┬äu┼íte─Ĺevina nacionalizirana, a samo mali dio vlastite u┼íte─Ĺevine ponu─Ĺen i PRODAN kroz dionice. I to bi trebalo biti to? Dok su radnici na rati┼ítu??

Za direktora Plive postavljen je ┼Żeljko ─îovi─ç.

1996. Plivine dionice izlistane su na Londonskoj i Zagreba─Źkoj burzi.

Od 1997. do 2002. godine Pliva je provela akviziciju Polfe Krakow, poljske firme, europskih firmi Farmacom, Mixis Genetics Ltd, Lacheme - ─Źe┼íke firme, Dominiona - engleske firme, AWD Pharma iz Njema─Źke. Slijedi akvizicija Sidmaka, ameri─Źke firme. Kompanije koje su akvirirane, nisu bile uspje┼íne u svojim mati─Źnim zemljama. Pliva im nije dodala vrijednost!
Ali ulagala je u njih (npr. Polfe Krakow) i prenijela tamo sve svoje uspje┼íne lijekove. Zato jer je Poljska vlada diktirala uvjete kupovine svojih dobara. Sa─Źuvali su tzv. Zlatnu dionicu za slu─Źaj da Pliva ne bi ulagala u Poljsku tvornicu ili ne bi donijela novu grupu lijekova. Zna─Źaj te dionice je bio takav da bi Poljska vlada oduzela tvornicu Plivi i ne bi joj vratila ni┼íta od onoga ┼íto je do tada bilo investirano u slu─Źaju nepo┼ítovanja odredbi ugovora. Vrlo efikasno sredstvo ─Źuvanja vlastite imovine.

U Hrvatskoj su otvoreni pogoni: azitromicina u Savskom Marofu (investicija oko 100 mil US) i suhih oralnih oblika u Zagreb (investicija oko 150 mil US). Otvorena je i nova zgrada Istra┼żiva─Źkog instituta u Zagrebu (investicija oko 200 mil US). Od cca 3 mld U$ prihoda samo od azitromicina, jedva je 450 mil. ulo┼żeno u Hrvatskoj.
Kupljena je zgrada u Vukovarskoj ulici za navodno potrebe Uprave. Šest katova, koje se imalo ponovno urediti, jer zgrada nije valjala. Neproduktivno osoblje zapunjavalo je zgradu. Nisi im mogao pogoditi funkcije ni mjesto u organizaciji, a kamo li ovlasti i odgovornosti (osim ovlasti da trošii).

U Plivi u Hrvatskoj (izvan Vukovarske) uslijedilo je:

- zatvaranje sintetske proizvodnje vitamina B-6, te bio-sintetske i sintetske proizvodnje C- vitamina i oksitetraciklina, a s vremenom i svih ostalih pogona bazne kemije. Podsjetimo se, aktivne farmaceutske supstance od 1966. izvozile su se uglavnom u USA i Zapadnu Evropu. Ra─Ĺene su bile po svjetskom standardu, ─Źiju primjenu je svakih 2 godine nadzirala ameri─Źka FDA. Njenu inspekciju je Pliva svaki put uspje┼íno prolazila.
Mjesta gdje su se odvijale proizvodnje i fizi─Źki se ra┼í─Źi┼í─çavaju, te pretvaraju u parkirali┼íta za nekoliko stotina skupih slu┼żbenih automobila (do 1990-tih u Plivi je postojao samo jedan slu┼żbeni automobil - stari mercedes generalnog direktora).

- prodani su Pogon Kozmetike u ─îakovcu i Kozmeti─Źki program Plive sa sjedi┼ítem u Zagrebu, Neva-Tu┼íkanova,

- Prodan je Prehrambeni program Plive (dje─Źja hrana konkurenciji Hippo, koja je proizvodnju odmah zatvorila, a ostatak je prodan individualnom poduzetniku);

- rasprodani su odmarališta i restorani, više se i ne zna kada se to zbilo;

- prodan je dio Istra┼żiva─Źkog instituta (onaj isti u koji je investirano 200 mil U$)

- prodan je i Veterinarski program;

- sve prate─çe slu┼żbe (Odr┼żavanje, In┼żenjering, Op─çi poslovi itd), pomalo su reducirane i vi┼íe ne mogu biti u potpunoj funkciji.

Broj zaposlenih u Hrvatskoj reduciran je na ispod 3000 sa tendencijom daljeg smanjenja, dok cjelokupna Pliva i dalje ima oko 6000 uklju─Źivo i zaposlene po svijetu.

Za to "sjajno´┐Ż vrijeme", ┬ästari´┐Ż radnici postali su smetnja - pamtili su valjda ┬äbolja vremena. Forsiralo se dovo─Ĺenje sasvim mladih ┼íkolovanih ljudi, koji su bez ikakvog iskustva, nakon ┬äskra─çenih te─Źajeva (od po par dana) za upravlja─Źke i komunikacijske vje┼ítine, postavljani na managerske pozicije kao ┬ävrhunski´┐Ż stru─Źnjaci. Ljudi su se ┼żalili da ne smije┼í dje─Źicu ┼íetati ispred Plive u Vukovarskoj, jer ti Pliva odmah ┬äotme dijete i postavi ga za managera.

Gore od mladih ljudi bili su neki, koji su se, rekli bi stari Pliva┼íi -┬ädobro zvali. Imali su prava imena sa porijeklom ZNA SE odakle. Za ┼íiroki brijeg su znali, ali ni nakon vi┼íe godina nisu bili u stanju niti izgovoriti (ponoviti) imena proizvoda u odjelima ─Źiji su bili veliki (─Źitaj skupi a ni┼íkoristi) direktori. Kao da tada ve─ç nije bilo poznato: ─Źovjek koji NIJE radio posao - NE MO┼ŻE njime rukovoditi!

Dovo─Ĺeni su ┬ästru─Źnjaci iz stranih zemalja, sa minornim znanjem u odnosu na Plivine stru─Źnjake u Plivi. Pla─çalo ih se vrhunski, postavljani su na top-pozicije u firmi, za pla─çe ve─çe od onih koji bi takvi ┬ästru─Źnjaci´┐Ż mogli zaraditi u svojim zemljama.

A sve ┼íto su radili ti stranci´┐Ż zapravo su, uz odobravanje upravlja─Źke strukture, plja─Źkali firmu, demonstriraju─çi tako "nove vrijednosti" na koje se stari pliva┼í imao ugledati. A za te "nove vrijednosti´┐Ż" slu┼íao je stari pliva┼í u kuloarima, vi─Ĺao fakture u dokumentima. Vi┼íe nitko mu se i tako nije obra─çao, osim kad mu je predlagao da ode iz firme. A pri─Źe su bile npr:

- Jednom od takvih "stru─Źnjaka" se pla─çao psihijatar u Njema─Źkoj uklju─Źivo sve tro┼íkove, bar jednom mjese─Źno.
- Drugi je doveo svoju intimnu prijateljicu u firmu na poziciju na kojoj je mjese─Źno dobivala 11'000 Eura (┬×┼żena i troje djece ostali su toj moralnoj vertikali u domicilnoj zemlji), pa su proputovali cijeli svijet na ra─Źun Plive. Zadnje, prije nego li su ipak izba─Źeni iz firme, jer postalo je pre o─Źito i pre bahato, provodili su "inspekciju" u Veneciji za Novu godinu;
- tre─çem se dovozila trava za konja iz Irske ili ┼ákotske - svejedno - nekoliko tisu─ça funti mjese─Źno;
- ─Źetvrtom kojeg su na┼íli u dje─Źjem vrti─çu u Australiji , a doveli ga kao va┼żnog stru─Źnjaka za formulacije, cijela je ┼íira familija zbrinuta Plivinim novcem, a njegov glavni uradak bio je tzv. nova formulacija Plivadona (kao da Bayer ide promijeniti svoj aspirin - za┼ítitni znak firme!!) U kotlu je, na temelju njegove "recepture" nastala jedna velika "┬ätableta" od nekih stotinu kila, koja se iz kotla morala vaditi razbijanjem ─Źeki─çima.
- Petom se u inostranstvu pla─çao hotel A kategorije da bi dovla─Źio tu─Ĺe nedora─Ĺene fileove za lijekove, pritom taj isti nije smio u svoju zemlju, jer su ga tu┼żili za prijevaru na tom istom polju, itd. itd.

Pritom nitko nije znao ┼íto bi ti ljudi zapravo imali raditi u Plivi i koja su im zadu┼żenja. Ali zato se naglo u tvornicu uvela OBAVEZA govora engleskim jezikom, ─Źim se jedna od tih kreatura uka┼że na sastanku. Za VSS kadar jo┼í kako tako, ali SSS kadar nije imao propisano u svojim kompetencijama znanje stranog jezika. Kao da je znanje engleskog jezika jedina i su┼ítinska kompetencija za napredak firme.

A neki od tih i takvih stranaca javno su pitali zove li se na┼í jezik mo┼żda ─Źe┼íki? Ili nekako druga─Źije? Znali su "pogodit´┐Ż" gdje je Hrvatska, znali su odnositi iz nje vi┼íe od 15'000 Eura svaki mjesec u cashu, jer za tro┼íkove u njoj imali su posebni bud┼żet, ali kako se zove jezik te zemlje, e to je za te probisvijete bila misaona imenica.

┬äStarim radnicima efikasno se i uporno na sve na─Źine izbijao duh koji je ─Źinio Plivu velikom firmom. Pomalo su prestajali ┼żeljeti BITI PLIVA┼áI. Nisu se mogli identificirati sa tim "novim" vrijednostima, koje su naprasno ┼żeljele biti inaugurirane u MISIJU I VIZIJU Plive. Na engleskom!!! I odlazili su milom ili silom, uz otpremnine ili bez njih. Sa gorkim okusom u ustima. Rezignirani u nevjerici da se tako ┼íto mo┼że dopu┼ítati u ┬änjihovoj firmi´┐Ż.

A dr┼żava je dopu┼ítala. ─îak i nagra─Ĺivala. Zlatne lisice, najbolja firma, ┼íto li sve ne. A morali su ─Źitati bilance, zavr┼íne ra─Źune - najmanje svaku godinu. I morali su znati! Bar cca 3 mld U$ moralo se primijetiti da nema. I MORALI SU INTERVENIRATI!!!!

Osnovni posao tvornice (koji je preostao) je sada, pakiranje tableta, dra┼żeja i ampula, bazirano isklju─Źivo na preuzimanju supstanci i tehnologija od drugih. I to u pogonu koji NIJE PRIMJEREN svrsi. Svojevremeno su dovu─Źeni skupi projektanti iz Belgije da naprave pogon tableta, odmah me─Ĺu radnicima prozvan MONIKOM (u ´┐Ż─Źast Monike Lewinski). Monika bi bila divni pogon da se u njemu radi dvadesetak vrsti tableta. Ali Pliva je radila preko 300, ┬Üto je zna─Źilo da je pogon vi┼íe vremena proveo u pranju, nego li proizvode─çi. Za Plivin asortiman to nije bio primjeren pogon. Svi su to znali, doma─çi stru─Źnjaci su to govorili, ali jednostavno ih se nije uva┼żavalo, dapa─Źe isklju─Źilo ih se iz projekta.

Pravi zna─Źaj ┬änove´┐Ż orijentacije, postajao je sve vi┼íe jasan PLIVA┼áIMA´┐Ż pisano velikim slovima i to po─Źev┼íi od nacionalizacije, pa privatizacije firme tokom rata, pa zatim rasprodaje i brutalnog uni┼ítavanja svega ┼íto je Plivu ─Źinilo velikom firmom. Nova orijentacija vezana za novog direktora! Do isteka patenta za azitromicin 2006., dok se imalo ┼íto ┬äjamiti´┐Ż!! Pliva┼íima je postajalo jasno, a dr┼żavi i politici NIJE? Ili jest? Moralo je - ako nigdje onda u Veroni na "┬äoperaboxu s tenorima"´┐Ż.

Jer tada je zavr┼íno dogovorena prodaja Barru. Jednoj opskurnoj firmici iz New Jerseya/USA. Mala tabletara sa malo vi┼íe od 1000 zaposlenih ima potencijal kupiti Plivu. Zar to nije panika? Ili samo zavr┼íno pranje novca? I do┼íli na┼íi prijatelji iz Amerike, kauboji kakvi ve─ç jesu i nastavi┼íe po utabanim stazama. ┼áto god nije Ameri─Źko - ne valja. Uklju─Źivo na┼í ┬älokalni jezik, koji ne slu┼żi nikome, kako su to javno izjavili na skupu svih istra┼żiva─ça.

I naravno nisu dugo izdr┼żali - samo do godi┼ínjeg obra─Źuna i izno┼íenja dividendi iz zemlje.

A onda je do┼íla Teva. Uredno platili, uredno posluju. Sve ┼íto valja ┬ä─Źupaju´┐Ż i odnose u druge svoje pogone. Tko je to gradio, a tko im je prodao - to se ne pitaju i nije ih briga. ─îupaju SVOJE !! A pliva┼íi to osje─çaju kao ─Źupanje vlastite ko┼że. I ne mogu vjerovati. Cijele grane poslovanja se ukidaju (biotehnologija npr.). Ne treba vi┼íe niti studije zadr┼żavati. Ljudi pla─Źu, 800 ih odjednom ostaje bez posla plus njihove familije, o─Źajni bez nade da se zaposle igdje u Hrvatskoj. I sve uz dva letka.

Letak prvi :
"Gubitak radnog mjesta otvara niz dilema i pitanja na koja mo┼żda nemate odgovore" - obratite se informativnom centru gdje mo┼żete dobiti informacije koje vam u ovom trenutku mogu biti od koristi.
Gdje: ul. grada Vukovara 49, prizemlje, soba 21
Kada: radnim danom od 9,30-16,30
Tko: psiholozi i pravnici iz Kadrovskih poslova, a po potrebi i drugi stru─Źnjaci

Letak drugi:
CREIVA´┐Ż- posjetite radionicu "Prevladati gubitak posla i upravljati svojim ┼żivotom"´┐Ż

Sarkazam? Ma ne!!!! Teva samo sankcionira zate─Źeno stanje. VI┼áE NEMA POSLA u razorenoj Plivi ZA VI┼áE od 2000 ljudi (niti za toliko).

I tko je sada kriv???
Ma nije nam kriva politika za ovo, nije niti ┼Żeljko ─îovi─ç, a definitivno nije kriv Barr ili Teva - KRIVI SMO MI, JER SMO IH PUSTILI !!!

Budemo li ih pu┼ítali i dalje, za gra─Ĺane Hrvatske dr┼żave u me─Ĺunarodnoj podjeli rada ostat ─çe samo poslova za KONOBARE I KURVE u vlastitoj zemlji. I to za mla─Ĺahne gra─Ĺane. A onda, kad prva mladost pro─Ĺe, svi na kontejnere, naravno ako strani turisti i golferi budu milostivi pa ne┼íto uvezene hrane i bace u sme─çe.

Doroteja Kirhmajer-Vuj─Źi─ç

(Za prikaz su korišteni podaci iz Povjesnice Plive, Zagreb 1996.)

Nastavak ovdje!

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: