Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

SVE ZA EU, HRVATSKU BUDZA┼áTO!      (08.08.2011.)

Poglavar crkve, ─Źimbenika u domoljubnim te┼żnjama, u koju je narod uvijek imao najve─çe povjerenje, otpisao je domovinu

Ponedjeljak 1. kolovoza

Kad se neki hrvatski zna─Źalnici na─Ĺu pred dvojbom: kome i─çi na ruku - svjetskim sredi┼ítima mo─çi, svome nov─Źaniku ili svojoj karijeri na jednoj ili domovini na drugoj strani, rje┼íavaju je vrlo lako. Otpisuju domovinu.
U─Źinio je to i kardinal Josip Bozani─ç koji je kao ─Źlan tro─Źlane vatikanske komisije potpisao odluku da se samostan i samostansko zemlji┼íte u Dajli u Istri "vrati" talijanskim benediktincima iz Praglie. I pazite, u─Źinio je to prvi ─Źovjek Crkve u Hrvatskoj, Crkve koja je desetlje─çima bila i simbol, i uzdanlca, i jedan od presudnih ─Źimbenika u domoljubnim te┼żnjama i u borbi za samostalnu Hrvataku, Crkve u koju je narod uvijek imao najve─çe povjerenje.

Sje─çamo se kako je svojedobno imenovanje Bozani─ça kardinalom izazvalo iznena─Ĺenje i ┼íok, jer nitko na njega nije ra─Źunao, izvan svoje biskupije bio je anoniman, ni─Źim osobitim vjersku javnost nije bio zadu┼żio da bi postao njezinim prvim pastirom. Ali tko je on znalo se u Vatikanskoj hijerarhiji vrlo dobro, pa, kako sad vidimo, i to da ─çe iznevjeriti vlastitu domovinu kako ne bi iznevjerio tu hijerarhiju. Gdje je tu vjera, gdje je tu Bog, gdje je tu narod?
Kakva vjera, kakav Bog, kakav narod! Od vrha do dna te hijerarhije, od pape nani┼że, rije─Ź je o kalkulantima, o be┼í─çutnim interesima, te je puno lak┼íe baciti na koljena, u bankrot jednu siroma┼ínu hrvatsku biskupiju nego se zamjeriti talijanskim benediktincima, talijanskoj dr┼żavi i javnosti.

Zar su se druk─Źije od Bozani─ça pona┼íali Mate┼ía, Barbi─ç, ┼ákreb, ┼ákegro, Lukovi─ç, Prka, Rohatinski, Ra─Źan, Mesi─ç, Sanader, Jadranka Kosor i drugi kad su prodavali hrvatske banke, strate┼íke dr┼żavne tvrtke Plivu, Inu, Hrvatski telekom, kad su se odricali 25 tisu─ça ─Źetvomih kilometara ZERP-a...!? Svi su oni likovi iz iste veleizdajni─Źke pri─Źe, koja se, uz rasprodaju domovine, ┼íiri na bjesomu─Źan lov na generala Gotovinu, na potpuno ropski odnos prema Bruxellesu i Haagu, rije─Źju - na pretvaranje Hrvatske iz suverene dr┼żave u koloniju i iz ratne ┼żrtve i pobjednika u ratnog zlo─Źinca.

Jeste li, uostalom, vidjeil tko se najrezerviranije dr┼żi prema ovoj vatikansko-talijanskoj lopov┼ítini? Cjelokupni dr┼żavni vrh. On se ne ┼żeli zamjeriti papi i drugim svojim europskim gospodarima, upropastiti svoje mogu─çe karijere u hijerarhijama Europske unije ili izazvati jo┼í jedno usporavanje hrvatskoga puta u EU koje bi onda pokvarilo njihove povijesne zasluge.
Tu─Ĺmanovo na─Źelo - sve za Hrvatsku, Hrvatsku ni za ┼íto, preina─Źili su u svoje na─Źelo - sve za Europu, Hrvatsku budza┼íto! Na kraju - u kojeg to boga Bozani─ç vjeruje? U boga svoje izdaje i puzavosti.

Subota 30. srpnja
"Multikulturno" Sarajevo kao mit ili filmska fikcija

Ratovi na prostoru biv┼íe dr┼żave stvorili su mitologiju u kojoj su najve─ça ┼żrtva bili Bo┼ínjaci. Ali da je ┼żrtva ne┼íto nau─Źila, pokazuje primjer "multikulturnog" Sarajeva koje je sada jedna od etni─Źki naj─Źistijih europskih metropola. U glavnom gradu BiH osim Bo┼ínjaka drugih naroda gotovo i nema. Ta ─Źinjenica, kao i mnogi drugi primjeri bo┼ínja─Źkog politi─Źkog nasilja u Federaciji, nisu smetail Ivi Josipovi─çu da u Parlamentu BiH izrazi ┼żaljenje zbog uloge Hrvatske u ratnim doga─Ĺajima u toj zemlji. Kako se i ina─Źe Josipovi─ç za interese tamo┼ínjih Hrvata bori tako odlu─Źno da mu nagrade i priznanja dijele mahom Bo┼ínjaci i Srbi, zacijelo je tragom takve omiljenosti do┼íao i na filmski festival u Sarajevo. Da dade potporu "multinacionalnom" glavnom gradu u kojem se njegovim dolaskom broj Hrvata osjetno pove─çao!

Nedjelja 31. srpnja

Milas je s Tu─Ĺmanom razgovarao bez straha

Danas sam bio na pokopu politi─Źara Ivana Milasa u zajedni─Źkom nam rodnom selu Zmijavcima. U nadgrobnom govoru Luka se Bebi─ç prisjetio kako je Milas znao re─çi Tu─Ĺmanu ono ┼íto se drugi nisu usu─Ĺivali ni pomisliti. Ako je ugla─Ĺenost dijete grada, hrabrost je dijete sela. Iz ┼żivljenja sa zemljom i od zemlje stje─Źe se iskustvo prirodnoga i po┼ítenoga, pa tako i hrabrije uo─Źava ┼íto je neprirodno i nepo┼íteno. Milas je bio obdaren prirodnom bistrinom i odva┼żno┼í─ç, a kako bavljenje politikom nije shva─çao kao priliku za boga─Źenje, bio je netipi─Źan u HDZ-u i u vlasti, pa je bez tipi─Źnoga straha i razgovarao s Tu─Ĺmanom.
Mo┼że mu biti zahvalno nekoliko stotina tisu─ça Hrvata koji su po njegovoj zamisli za nevelik novac od nositelja stanarskog prava postali vlasnici stanova. A uvelike je pridonio i prora─Źunu markicama za cigarete koje su ga mogle kos┼íati i ┼żivota. Bio je odan Tu─Ĺmanu i jedan od rijetkih HDZ-ovih zna─Źajnika kojima je domovina bila pre─Źa od karijere, osobne materijalne koristi i potpore u svijetu koja se kupovala rasprodajom Hrvatske. Takvih u politici vi┼íe i nema: tko nije umre┼żen u interesne skupine i ropski odan europskim i svjetskim gospodarima Hrvatske, za politiku i nije.

Utorak 2. kolovoza
Haag Srbiju iskupljuje i osudama naših generala

Istekao je rok za ┼żalbe na presude Gotovini i Marka─Źu. ─îemu se mo┼żemo nadati? Prve su nas presude pou─Źile - najbole je ni─Źemu se ne nadati. To prije ┼íto je o─Źito da je Haa┼íki sud politi─Źki, a politika najmo─çnijh europskih sila ka┼że da pribli┼żavanje Srblje Europskoj uniji treba ┼íto vi┼íe ubrzati. Znatno smanjenje kazni Gotovini i Marka─Źu ne bi i┼ílo na ruku tom "udru┼żenom zlo─Źina─Źkom pothvatu" kojim se Srbiju nastoji ┼íto vi┼íe iskupiti a Hrvatsku ┼íto vi┼íe okriviti. ─îini se da s time mnogo vi┼íe nego prije ra─Źunaju i Gotovinini odvjetnici, pa vi┼íe ne ┼íire optimizam kao uo─Źi nepravomo─çnih presuda kojima je taj optimizam samo uve─çao ┼íokantnost.

Srijeda 3. kolovoza

Što je u Hrvatskoj crnje, u bankama je svjettije

Ba┼í sam se razveselio! Nema stranice u novinama (izuzmemo li one o turizmu) na kojoj nema neki deprimiraju─çi podatak o proizvodnji, izvozu, zadu┼żivanju dr┼żave, neisplati pla─ça. o o─Źaju ljudi koji su uzeli kredite u ┼ívicarskim francima... A onda pro─Źtam vedru vijest o dvije najve─çe "hrvatske" banke, Zabi i PBZ-u, koja po─Źinje re─Źenicom: "Dvije najve─çe banke u Hrvatskoj ostvarile su lijepi rast u prvom polugodi┼ítu 2011. godine." Pove─çanja prihoda i profita - stotine milijuna kuna! I onda sam sro─Źio pravilo koje proizlazi iz gospodarske i kreditne stvarnosti hrvatskih gra─Ĺana i poduze─ça: ┼íto je u Hrvatskoj stanje crnje, u bankama je svjetlije ba┼í zato ┼íto je u Hrvatskoj crnje! I dok Rohatinskog zbog tlh divota o─Źekuje nova europska nagrada, namjesnici europskih vladara Hrvatske Jadranke Kosor, Josipovi─ç, Milanovi─ç ... ni rije─Źi ne smiju zucnuti o financijskim porobljiva─Źima lijepe na┼íe. Bijedne na┼íe!

─îetvrtak, 4. kolovoza
"Segregirani" Pupovac i vodstva SDSS-a i SNV-a

Otkad je Ustavni sud ukinuo odredbu po kojoj SDSS ima osigurana tri mjesta u Saboru, Milorad Pupovac ne prestaje cviliti. Ta odluka daje jednaka prava svim srpskim strankama.pa su Srbi koje je sud, kako ka┼że Pupovac, "opet doveo u fazu segregacije", samo on i ostatak vodstva SDSS-a i SNV-a.
A "segregacija" bi zna─Źila da gube pravo na gotovo sav novac ┼íto se iz bud┼żeta izdvaja za politi─Źke skupine Srba u Hrvatsko. I manjini manjine treba novca i demokracije!

Petak 5. kolovoza
Slavlje bez pobjednika i zahvale najzaslu┼żnijima

Najve─çi su umrli ili su u zatvorima; Tu─Ĺman, ┼áu┼íak, Bobetko, Gotovina, Marka─Ź... Dan se pobjede i domovinske zahvalnosti slavi bez pobjednika i bez zahvalnosti onima koji je najvi┼íe zaslu┼żuju. Slave ga i oni - sve su bli┼że prvim redovima - koji su pobjednicima zahvaljivali progonom i bla─çenjem. Iz godine u godinu slavlje ─çe biti sve hladnije, mo┼żda ─çe ga sve vi┼íe prire─Ĺivati ljudi koji samostalnu Hrvatsku nikad nisu ni ┼żeljeli ili je od o─Źeva kao domovinu nisu ni ba┼ítinili. Djeca komunizma.

Milan Ivkošić, Tjedna inventura
Ve─Źernji list


 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU