Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

POVIJEST NE─ćE OPROSTITI AKO BAREM NE POKU┼áAMO      (06.02.2011.)

Komisija HBK-a "Justitia et pax" u svom nedavnom priopćenju apelira na Vladu i Sabor da u obrasce za popis stanovništva uvrste i pitanje:

Ima li u va┼íoj obitelji ┼żrtava komunizma?

Isti─Źe se da je to prva, ali zacijelo i posljednja prilika da se prvi put popi┼íu i ustanove pre┼íu─çene, zatajene i prezrene, silno brojne ┼żrtve komunisti─Źkog totalitarizma. O pote┼íko─çama s kojima se suo─Źavaju ljubitelji istine koja je pola stolje─ça skrivana te o otkrivanju nepoznatih grobi┼íta i procesu koji se vodi za ┼íirokobrije┼íke i druge franjevce koje su partizani i komunisti ubili govori fra Miljenko Stoji─ç, vicepostulator postupka mu─Źeni┼ítva "Fra Leo Petrovi─ç i 65 subra─çe", knji┼żevnik i novinar.

U Jasenovcu skupa fašitsi i antifašisti

- U skorom popisu pu─Źanstva Crkva se zauzima da se napravi i popis onih koji su pobijeni u vrijeme komunisti─Źkih progona i kojima se po─Źesto ni za grob ne zna. Isto tako, u duhu istine, tra┼żi se i popis grobi┼íta, a ne da se manipulira sa ┼żrtvama poput Jasenovca gdje se neki od fa┼íista vode na popisu kao antifa┼íisti, a umrli su i pokopani na nekom tre─çem mjestu, ┼íto ru┼íi znanstven vjerodostojnost. Je li mogu─çe napraviti taj popis i na koji na─Źin? Koliko mugu pomo─çi crkvane matice?

O. Stoji─ç: Zacijelo je taj popis mogu─çe napraviti i posljednji je ─Źas da se to u─Źini. Na┼żalost svi su izgledi da od toga ne─çe biti ni┼íta. Doma─çi pristalice propale komunisti─Źke ideologije, uz pomo─ç odre─Ĺenih inozemnih sila, sve ─Źine da se kota─Ź povijesti vrati natrag. Vidljivo je to po─Źelo onim balkanskim veleskupom u Zagrebu po─Źetkom ovoga stolje─ça, a nastavilo se tzv. Detu┼żmanizacijom i progonom branitelja. Hod u tom pravcu svakim danom kao da se zahuktava. Me─Ĺutim, svemu se mo┼że na─çi lijek ako ho─çemo i ako se usudimo. U komunisti─Źko vrijeme tako su postupili biskup Petar ─îule, provincijali, sve─çenici, franjevci... kad su u ti┼íini poticali ┼żupnike i ┼żupne vikare da popi┼íu ubijene na njihovu podru─Źju. Ima ih koji su to u─Źinili pa se ja od mladena─Źkih dana ─Źak sje─çam toga popisa koji je postavljen u crkvi u mojoj rodnoj ┼żupi. Ubijen je svaki deseti, ve─çinom u mladena─Źkoj dobi. Ne┼íto sli─Źno moglo bi se provesti i sada s obje strane granice. Ako hrvatska dr┼żava ne postupi kako bi trebala postupiti, neka se to u─Źini u okrilju Crkve po ┼żupama. Crkvene matice mogu ne┼íto pomo─çi ondje gdje su unato─Ź svemu takvi podaci ipak upisani. Uz pomo─ç njih i onih koji jo┼í dobro pamte to vrijeme ili su im u ku─çi o tome pri─Źali mo┼że se puno u─Źiniti. Znam da izgleda pateti─Źno, ali moram re─çi da nam povijest ne─çe oprostiti ako to barem ne poku┼íamo.

Hrvatsko pravosu─Ĺe ne ┼żeli istinu

- Dojam je da su se u Hrvatskoj prestale istra┼żivati ┼żrtve pora─ça izuzev┼íi neke pojedina─Źne ili slu─Źajne pronalaske. ┼átovi┼íe, jo┼í nismo u stanju osigurati dostojanstven pokop i prijevoz ve─ç identificiranim ┼żrtvama u Sloveniji. Koliko se to mo┼że povezivati s ideolo┼íko-politi─Źkim razlogom da se ne ┼żeli istina?

O. Stoji─ç: Ni┼íta se ne doga─Ĺa slu─Źajno. Nastoje nas ugurati u neka nova udru┼żivanja, a komunisti─Źka protunarodna ideologija izvrsno je sredstvo za to. Zbog svega toga nije uputno govoriti i istra┼żivati komunisti─Źka zlodjela, nego ona koja ─çe slu┼żiti razaranju hrvatskoga hoda u slobodu. Gledaju─çi sve to, neki govore o udru┼żenom zlo─Źina─Źkom pothvatu protiv hrvatske dr┼żave, aludiraju─çi na, malo je re─çi, sramotnu optu┼żbu Ha┼íkog suda hrvatske borbe za slobodu. Ipak, ne bi trebalo zanemariti da je sve po─Źelo i prije pojave spomenutog suda. Tako je npr. Pod okriljem hrvatske dr┼żave otkopana jedna od 13-ak jama u Macelju, ona gdje su komunisti─Źke ubojice zarpali pobijene sve─çenike, redovnike, bogoslove i sjemeni┼ítarce. Iako im se znalo za ime i moglo ih se lako identificirati pomo─çu DNK-analize, to nije u─Źinjeno. Kosti su im najprije skupno pova─Ĺene poput granja na cesti, umjesto da se pazilo da kosti jednog tijela budu zajedno, nakon toga su stavljene u vre─çe za sme─çe, dugo su stajale na tavanu bolnice, da bi tek zalaganjem Crkve bile dostojno pokopane u ─Éurmancu. Traljavo, slu─Źajno...? Sigurno je da to nije slu─Źajno! ┼áto uostalom re─çi za Jazovku, Hudu jamu, Tezno, Ko─Źevski rog, da spomenemo samo ona najve─ça strati┼íta gdje po─Źivaju kosti itekako mnogih Hrvata. Hrvatska dr┼żava trebala bi se brinuti za sve to, ali je dolaskom SDP-aa na vlast najprije zaustavljen rad Dr┼żavnog povjerenstva za istra┼żivanje ┼żrtava iz Drugog svjetskog rata i pora─ça, a nedugo nakon toga ono je i raspu┼íteno. Mo┼że i jedan drugi primjer. Podnese li se prijava protiv nekoga za koga se zna ili postoje ─Źvrste indicije da je kao komunist po─Źinio te┼íke zlo─Źine - a to se po zakonu mora u─Źiniti ┼żupanijskom dr┼żavnom odvjetni┼ítvu - nema zakonskog roka do kada ono mora odgovoriti. Niti se izvje┼í─çuje dokle se stiglo s izvidnim radnjama, nego ─Źim osumnji─Źeni umre, odmah sutradan po┼íalju obavijest da se daljnji postupak obustavlja. Kad bi barem odbacili prijavu, moglo bi se predmet predati ni┼żem sudu gdje postoje rokovi, odnosno gdje po─Źinje te─çi procedura. Nije potrebno previ┼íe pameti da bi se shvatilo ┼íto se doga─Ĺa.

Crkva se mora izboriti za istinu

- U Hercegovini ste potaknuli osnivanje povjerenstva za otkrivanje i iskapanje ┼żrtava po dosada neistra┼żenim grobi┼ítima i drugim strati┼ítima. Koliko su mjesne vlasti tome sklone i mo┼że li se to preslikati na Republiku Hrvatsku?

O. Stoji─ç: Osnivanje takvih povjerenstava ovisi o svijesti ljudi koje treba uklju─Źiti. U Hercegovini je takvo povjerenstvo najprije nastalo u op─çini ┼áiroki Brijeg gdje je objeru─Źke prihva─çeno i nakon tog dobrog iskustva nije bilo te┼íko pro┼íiriti ga na op─çine Ljubu┼íki, Neum i Posu┼íje. U tijeku je njegov ustroj i u jo┼í nekim drugim op─çinama. Ne┼íto sli─Źno je mogu─çe napraviti i u dr┼żavi Hrvatskoj, mo┼żda ne na istoj zakonoskoj odredbi na kojoj smo mi to napravili. Ipak, dr┼żave s obje strane granice jo┼í dugo to ne─çe u─Źiniti zbog politi─Źkih procesa koji prevladavaju u njima. Zato nam ne preostaje ni┼íta drugo nego uzeti stvar u svoje ruke. Jedna od najva┼żnijih zada─ça jest popisati sva ta strati┼íta i grobi┼íta na podru─Źju op─çine. ┼Żivih je svjedoka, naime, svakim danom sve manje. A onda se do─Ĺe do zanimljivih brojaka. Tako na podru─Źju "stra┼ínog usta┼íkog ┼áirogog Brijega" dosada imamo zabilje┼żeno 100-tinjak masovnih ili pojedina─Źnih grobi┼íta. Sva su nastala po─Źetkom velja─Źe u nekoliko dana kad su partizani osvojili to mjesto. Ne zaboravimo da dotada boji┼ínice ondje jednostavno nije bilo. U Ljubo┼íkom, pak, imamo masovne grobnice u kojima su poglavito uhi─çenici iz ljubu┼íkih tamnica. Pro┼ílo ljeto i na jednom i na drugom mjestu iskopali smo po 28 tijela civila, vojnika i vjerojatno nekoliko franjevaca. Vlastima u BiH-u prijavljujem ovom prilikom popisane masovne grobnice u tim op─çinama, a onima u dr┼żavi Hrvatskoj masovnu grobnicu u Vrgorcu s 40-ak i onu na Biokovu sa 60-ak pobijeni, me─Ĺu kojima je vjerojatno i skupina hercegova─Źkih franjevaca. Ho─çe li se ┼íto pokrenuti?

Narod ne misli kao politi─Źari

- Komunisti su u svomu programu imali nakanu uni┼ítenje vjere u narodu i Crkve kao organizacije naroda Bo┼żjega pa su tako usmrtili 66 hercegova─Źkih franjevaca. Znade li se za jihova grobi┼íta?

O. Stoji─ç: Dosada znamo za grobove njih 31. Od toga su 22 pokopana u samostanskoj crkvi na ┼áirokom Brijegu, 3 u Maclju, 3 u ─îitluku, 2 na Ko─Źerinu, 1 u Me─Ĺugorju. Ljudi dolaze na njihove grobove, mole se, a tijekom obljetnice ubojstva svih hercegova─Źkih franjevaca, 7. Velja─Źe, ispune prostranu ┼íirokobrije┼íku crkvu kazuju─çi time ┼íto o svemu tome misle. Posebno je dojmljlivo na ┼áirokom Brijegu vidjeti mlade┼ż koja prije ┼íkole svrati u crkvu i moli se. Od svojih su roditelja nau─Źili da su pobijeni fratri mu─Źenici za vjeru i dom i zato im se utje─Źu u zagovor. Zaklju─Źimo da se jo┼í ne zna za grobove njih 35. DNK analiza pokazat ─çe jesu li trojica od njih me─Ĺu ubijenim u masovnim grobnicama koje iskopasmo u posljednje vrijeme.

Pozivaju se svjedoci istine

- Vodite vicepostulaturu postupka mu─Źeni┼ítva pobijenih hercegova─Źkih franjevaca. U kojoj je fazi proces i kako je s prikupljanjima dokumenata i svjedoka? Zapravo, mo┼że li Hercegovina o─Źekivati uskoro svoje bla┼żenike?

O. Stoji─ç: Zadovoljan sam kako stvari idu naprijed, iako to ne zna─Źi da ─çemo uskoro nazo─Źiti sve─Źanom progla┼íenju njihova mu─Źeni┼ítva. Trenutno s prikupljaju svjedo─Źanstva jo┼í ┼żivu─çih svjedoka i potrebna gra─Ĺa za slu┼żbeni po─Źetak postupka. Mislim da je to pri kraju i da ─çemo u ne tako dugo vrijeme do─Źekati da budu progla┼íeni slugama Bo┼żjim, ┼íto je ustvari po─Źetak puta. Zahvaljujem ovom prilikom svima onima koji su nam pomogli i poma┼żu u svemu tome, naro─Źito svjedocima i crkvenom sudu koji ih ispituje. Svatko onaj tko misli da i sam mo┼że ne┼íto pridonijeti, neka stupi u doticaj s vicepostulaturom postupka mu─Źeni┼ítva "Fra Leo Petrovi─ç i 65 subra─çe" preko podataka koje mo┼że na─çi na portalu www.pobijeni.info. Ne mora to biti svjedo─Źenje iz prve ruke, mo┼że to biti svjedo─Źenje o onome ┼íto se ─Źulo od nekoga tko je to vidio ili tek podatak koji bi vicepostulaturi mogao pomo─çi ispuniti praznine u dosada┼ínjem tijeku postupka.

Postojeći, a ne proglašeni sveci

- Za┼íto franjevci na podru─Źju cijele Bosne i Hercegovine, unato─Ź golemim ┼żrtvama, nemaju nijednog bla┼żenika ni sveca?

O. Stoji─ç: To bi se pitanje moglo potegnuti i na ─Źitavu Crkvu u Hrvata. Unato─Ź mnogobrojnim svjedocima vjere, malo ih je progla┼íeno mu─Źenicima, odnosno bla┼żenicima i svetima. Jedan od odgovora za┼íto je to tako, zacijelo su i nepovoljne povijesne okolnosti. Dok se borimo za goli ┼żivot, te┼íko je misliti na ne┼íto drugo. U takvim trenucima skloni smo vjerovati da nije tako va┼żno je li ntko progla┼íen svetim, va┼żnije je da on to jest. U posljednje vrijeme puno se vi┼íe ─Źini na tom planu, pa je kona─Źno do┼ílo i do toga da se pri HBK-u ustrojava povjerenstvo, na ─Źelu s biskupom Milom Bogovi─çem, koje bi trebalo po─Źeti voditi sustavnu brigu o stradanju Crkve u rvata u Drugome svjetskom ratu i pora─çu. O njegovim namjerama i radu vjerujem da ─çe se uskoro puno toga ─Źuti. Zacijelo ─çe zahuktavanju rada pomo─çi i skoro progla┼íenje bla─çenima Drinskih mu─Źenica. Valjda ─çe nekom tada pasti na pamet i da po─Źne raditi na postupcima mu─Źeni┼ítva mnogobrojnih svjedoka vjere u tursko vrijeme. Nisu progoni po─Źeli tek u pro┼ílom stolje─çu. A vjernici obilaze njihove grobove, mole se i svjedo─Źe o zadobivenim milostima.

Providnosna uloga biskupa ─îule

- Koliko je vrijedan dokument biskupa Petra ─îule u kojem pi┼íe Svetoj Stolici o ubojstvu fratara na ┼áirokom Brijegu 7. Velja─Źe 1945. Kao i njegovo tra┼żenje da se ispitaju svjedoci? Kako je tada reagirala Ozna?

O. Stoji─ç: Biskup Petar ─îule odigrao je izvrsnu i rekao bih providnosnu ulogu u otkrivanju istine o ubojstvu hercegova─Źkih franjevaca na ┼áirokom Brijegu. Ne samo a je o tome pisao Svetoj Stolici, nego je, vjeujem, i najzaslu┼żniji da je to ubojstvo u┼ílo u tekst onoga glasovitog pastirskog pisma iz rujna 1945. A tada je sve to zna─Źilo staviti glavu na panj. Do─Ĺlo je, dakle, do toga da su s jedne strane komunisti ocrnili ubijene fratre da su se protiv njih borili s oru┼żjem u ruci, a s druge strane Crkva je jasno svjedo─Źila da su nevini. ─îim je po─Źelo ispitivanje prvih svjedoka, stvorila se Ozna i svu skupljenu gra─Ĺu zaplijenila. Zabranili su, podrazumijva se, da se nastavi u tome smjeru. Po─Źela su proganjanja i uhi─çenja. Tako se nastavilo sve dok komunizam nije pao. Me─Ĺutim, uvijek se na┼ílo onih koji se nisu bojali sve to istra┼żivati i bilje┼żiti tako da su do nas do┼íla i neka potpisana pismena svjedo─Źenja osoba koje su ondje bile i sve to vidjele. Ima i onih koja zbog straha nisu potpisana, ali su ┼żive osobe koje su pribilje┼żile svoja svjedo─Źenja tako da mogu zajam─Źiti njihovu vjerodostojnost. ─îesto zastanem i zavalim Bogu na na─Źinu kako stignu do vcepostulature ili kako saznam za osobu koja bi mogla svjedo─Źiti.

Nema razlike izme─Ĺu zlo─Źina komunizma i nacizma

- Koliko su susretljivi u svojim iskazima oni koji su po─Źinili zlo─Źine nad brojnim nevinim Hrvatima? Na koji na─Źin komuniciraju? Koliko se pravdaju: takav je bio zakon? Pa zar i Hitler nije radio po svom zakonu? Koja je razlika izme─Ĺu komunisti─Źkih i nacisti─Źkih zakona ili fa┼íisti─Źkih?

O. Stoji─ç: Oni koji su svojevoljno, bez obzia zavedeni ili ne, sudjelovali u ubojstvima vrlo se te┼íko otvaraju, ─Źak i onda kad postanu svjesni kakvo su zlo napravili. Jedan od razloga jesu njihovi sudrugovi u svemu tome. Unutar te skupine vladaju jednostavno mafija┼íki zakoni. Kad je hrvatska dr┼żava bila ja─Źa nego ┼íto je to danas, njihovo otvaranje bilo je puno lak┼íe. Osje─Źali su se za┼íti─çenima koliko-toliko ako progovore. Najvi┼íe govore oni koji su silom ne┼íto tako u─Źinili, nazo─Źili ne─Źemu takvom, slu─Źajno to vidjeli ili ─Źuli od nekoga tko se jednostavni nije mogao othrvati govoru savjesti. Takvi se ne pozivaju na zakon koji su morali provoditi. Oni to osu─Ĺuju i kaju se. Kad ─Źovjek sve to pogleda, prou─Źi povijesnu literaturu, shvati da izme─Ĺu komunisti─Źkih, nacionalisti─Źkih i fa┼íisti─Źkih zakona nema neke velike razlike. Zlo─Źij je u temelju svih tih ideologija, jer su uostalom i nastali iz istog korijena. Sjetimo se samo revolucionarnog sveu─Źili┼íta, hotela "Luks" u Moskvi gdje je i Josip Broz Tito, deseti na rang-listi zlo─Źinaca, pekao svoj zanat. Do┼ílo j kona─Źno vrijeme da se potpuno odbaci takva ideologija. Pozivam sve one koji ┼żele progovoriti da to u─Źine ┼íto prije. Ne mora to biti javno, ako to ne ┼żele. U vicepostulaturi je svako svjedo─Źenje pod prisegom i uz najvi┼íe mogu─çe ─Źovanje anonimnosti. Podaci se samo rabe za potrebe postupla mu─Źeni┼ítva pobijenih franjevaca, i ni za ┼íto drugo.

Lanac zla kona─Źno se mora raskinuti

- Mo┼że li se bez istine do pomirbe i opro┼ítenja, ali ne zaborava i potiskivanja? Koliko bi istina olak┼íala u vo─Ĺenju postupka istrage, a na drugoj strani i du┼íu progonitelja ili po─Źinitelja?
O. Stoji─ç: ┼Żelimo li dobro svojoj dr┼żavi i svome narodu, moramo u─Źiniti sve ┼íto je u na┼íoj mo─çi da ┼íto prije do─Ĺe do prave istine o doga─Ĺajima koji su obilje┼żili na┼íu suvremenu povijest. Ona ─çe pomo─çi ne samo da jo┼í ┼żivu─çi krivci do─Ĺu do potrebe za kajanjem ve─ç da i njihovi potomci progledaju i pokaju se za svoj dio hoda krivim stazama. To opet vodi opro┼ítenju onih koji su pogo─Ĺeni tim zlom, bilo jo┼í ┼żivu─çih ili njihovih potomaka. Lanac zla kona─Źno se mora raskinuti. Bilo se to po─Źelo doga─Ĺati u Domovinskom ratu. Djeca i partizana, i usta┼ía i domobrana i.... zajedno su se borili i stvarali novu duhovnost u dru┼ítvu. Na┼żalost, pripadnici politi─Źkih stranaka koje ba┼ítine propalu ideologiju, uz pomo─ç raznih saveznika, ─Źine sve da se podjele i nesporazumi u hrvatkom narodu nastave ┼íto vi┼íe. ┼Żelimo li dobru budu─çnost, moramo ┼íto prije do─çi do pomirbe, iako to ne zna─Źi zaustaviti istra┼żivanja i gumicom prebrisati ┼íto se dogodilo. Tada ─çe to, naime, postati samo povijest, a mi ─çemo, okupani oprostom, zajedni─Źki sna┼żno krenuti naprijed.

Istina obvezuje svakog vjernika

- Obvezuje li katolike da u svojoj molitvi i boli trpe i ┼íute o te┼íkim zlo─Źinima ili svojim glasom i svim legalnim sredstvima trebaju tra┼żiti i zagovarati istinu?

O. Stoji─ç: Ako je zada─ça vjernika katolika da bude slu┼żitelj istine, a jest, onda nema nikakvo pravo biti mazohist i trpjeti zlo umjesto da ga proka┼że i u─Źini sve da do njega vi┼íe ne do─Ĺe. Neki su o─Źito krivo shvatili nauk Drugoga vatikanskog sabora o pribli┼żavanju svijetu, miru, oprostu i sli─Źnome. Koncil nije rekao da pritom izgubimo svoju bit, ve─ç samo da prilagodimo na─Źin svoga govora da bi nas ovo suvremeno vrijeme moglo razumjeti. Uostalom, to je zada─ça za sva vremene. I Isus je govorio onda┼ínjim, a ne dana┼ínjim rje─Źnikom Stoga se katolici moraju ┼íto prije probuditi i prestati trpjeti da im kojekakvi skorojevi─çi oblikuju sutra┼ínjicu. Osobito bi se morali vi┼íe posvetiti razvoju javnih glasila u svome duhu, isto tako ┼íkolstva i kulture. Trebali bi se prestati neprestano oslanjati na crkvene strukture i ─Źekati da one to u─Źine. U krajnjem smislu, to i nije njihova zada─ça. Crkvene strukture moraju nam tuma─Źiti Bo┼żju rije─Ź, a na puku je Bo┼żjem zajedno s njima ostvarivati je u svakodnevnom ┼żivotu. Vjerujem da bi tada katoli┼ítvo procvjetalo jer bi jednostavno pokazalo svoje pravo lice. Pustimo, dakle, ─Źekanje i samosa┼żalijevanje, a uporabimo svoju glavu i darove koje nam je Bog dao, o─Źito ne da ih bacimu u zape─Źak. Bit ─çe nam tada svima bolje!

Kod nas kao da je vrijeme stalo

- U hrvatskoj je donesena deklaracija na europsku rezoluciju o osudi komunisti─Źkih zlo─Źina, dakle oni se samo sla┼żu. Kako j to u BiH-u?

O. Stoji─ç: BiH je jo┼í uvijek ─Źardak ni na nebu ni na zemlji, pa je tako i stim. Bilo kakav ozbiljniji dokument, posebno glede komunisti─Źkih zlo─Źina, nemogu─çe je donijeti na razini dr┼żave. A hrvatski narod nakon inozemnoga nasilnog ugasnu─ça Herceg-Bosne nema svog politi─Źkog okvira u kojem bi to barem za sebe u─Źinio. Kod nas kao da je vrijeme stalo. Partizanski filmovi i povratak u pro┼ílost postaju ne┼íto prirodno. Obnavljaju se partizanski spomenici, a samo koju stotinu metara dalje ti su isti ubili nevine franjevce i puk. Tupi s o antifa┼íizmu, a zaboravlja se istina da se ne mo┼że biti antifa┼íist ako u isto vrijeme nisi i antikomunist. I tako ┼żivot ide dalje, dok oni koji povla─Źe konce ne reknu da je svega toga dosta i da se treba ozbiljno pona┼íati, ili dok ne upale fitilj novih sukoba na ovim prostorima. Sve je mogu─çe. Pitanje je samo koji ─çe izbor prevladati u odre─Ĺenom trenutku. Bilo kako bilo, na nama je stvarti mir, a oni neka odgovaraju za svoja djela.

Vlado ─îutura

Glas koncila, 6. velja─Źe 2011.

Vezani ─Źlanak:

Stopama pobijenih

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU