Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

PRVI SVIBNJA I HRVATSKI RADNIK    (03.05.2011.)

Hrvatska bra─ço i sestre!

Proslavili smo, i trebali smo proslaviti, Deseti Travnja. Danas je Prvi Svibnja, ili, kako ga se sje─çamo iz vremena jugotamnice naroda, takozvani "prvi maj". Nije li on blagdan, nije li on sinonim pokojnoga marksisti─Źkog komunizma, njegove demagogije i razbijanja naroda na suprotstavljene klase? Nije li, za razliku od nacionalnoga Desetog Travnja, to ipak internacionalni, nadnacionalni i protunarodni dan, kojega se bolje ne prisje─çati?

 

Istina je da prvosbivanjske sve─Źanosti korijene u socijalisti─Źkom pokretu XIX stolje─ça. Nadnevkom se obilje┼żavaju krvavi radni─Źki prosvjedi iz Chicaga 1886, i isprva je uspomenu na ovu epizodu njegovao pokret me─Ĺunarodne ultraljevice.

Ali radnika se mo┼że ┼ítovati i ako ga se ne mistificira u nekakvu posebnu, progresivnu, po definiciji po┼ítenu klasu, koja ima povesti i dobiti rat protiv natra┼żnja─Źke i neljudske bur┼żoazije. Dapa─Źe, shvatimo li radni┼ítvo kao zbiljski stali┼í u cjelini narodnog organizma, koji valja ─Źuvati zajedno, a ne razbijati na rivalske frakcije, odat ─çemo i radniku primjereno mu ┼ítovanje.

Nije slu─Źajno da se socijalisti─Źki "prvi maj" ubrzo po─Źeo slaviti i u "bur┼żujskim" dr┼żavama liberalne demokracije, a jednako tako i u autoritarnim re┼żimima nacionalnoga zdravlja i spasa, ustrojima radikalne desnice kakvi su, u protimbi spram tiranskoga komunizma kao i dekadentnoga parlamentarizma, po─Źeli nicati diljem Europe dvadesetih godina pro┼íloga stolje─ça.


Prvi Svibnja obilje┼żavaju jednako Roosevelt i Churchill, Staljin i Tito i Mao Zedong, Mussolini i Hitler. Dan hrvatskoga radnika slavio se i u godinama Nezavisne Dr┼żave Hrvatske, koja je u najte┼żim uvjetima ┼ítitila radni─Źki stali┼í, gradila radni─Źka naselja, ┼ítovala dostojanstvo rada i radnika. U Usta┼íkim na─Źelima, usput re─Źeno, zapisana je i skoro marksisti─Źka tvrdnja kako je izvor sviju vrijednosti - rad. Prvi put blagdan je u Hrvatskoj proslavljen 1942. Poglavnik je toga dana primio izaslanstva hrvatskih radnika i seljaka i govorio im o dru┼ítvovnoj pravici u novostvorenoj Dr┼żavi. A niti nekoliko dana pred slom 1945 nije se zaboravilo na Dr┼żavni blagdan rada. Tom prigodom u zagreba─Źkoj Radni─Źkoj komori govorio je dr┼żavni savezni─Źar (vo─Ĺa sindikata) Ivan Or┼íani─ç, i zatra┼żio da se Dr┼żava mora u┼í─Źuvati pod svaku cijenu. Ta bilo je vrijeme druga─Źijih prioriteta.

Danas se "pod svaku cijenu" ru┼íi Dr┼żava potonu─çem u Euniji. Danas se "pod svaku cijenu" ru┼íe i dostojanstvo i prava hrvatskoga radnika. Va┼żno je da su se nakotile ve─ç skoro bezbrojne parazitske udruge sindikata, koje se bez ikakva uspjeha beskrajno nate┼żu sa svojim pajda┼íima iz vlasti, a bilo bi daleko bolje da se te sindikaliste ─Źasno pomete, da se sami po┼íteno maknu, te njihova izobilna, koliko i nezavrije─Ĺena beriva podijele - umjesto poni┼żavaju─çega maksimirskog graha, umjesto gladi ┼íto ju je ovaj nenarodni regiment namijenio svojim podanicima - da se podijele hrvatskom radniku, kojega su puna usta otu─Ĺenim sindikalistima jednako kao i vladaju─çim izrodima.


Danas, umjesto da svim silama skrbi za hrvatski radni─Źki stali┼í i cjelinu nacionalne zajednice, svojim usrljavanjem u Euniju izdajni─Źka nam klika stavlja u izgled slobodnu invaziju nepreglednih masa egzota, ─Źija ─çe jeftina radna snaga hrvatske radnike jo┼í jednom otjerati u pe─Źalbu, ovoga puta kona─Źno bez povratka. I malo treba onima neosvje┼ítenima - jer jo┼í uvijek nije nacionalna svijest obuzela ─Źitav narod, i mnogi se jo┼í nisu pomirili s propa┼í─çu voljene im titovine - malo im dakle treba da zavape, neka┼żnjeno, kako se i prili─Źi ovom liberalnom sme─çu od la┼żne dr┼żave, kako je u juzi bilo bolje.

Bilo je bolje nego u Hrvatskoj? Ma nemojte! Nekome je, u pone─Źemu, ─Źasomice, prividno, i bilo bolje negoli sada, u ovoj podgrijanoj posthrvatskoj minijugoslaviji. Da je doista Hrvatske Dr┼żave, ne bi nitko imao razloga predavati se nedostojnoj jugonostalgiji. Da je Hrvatska Dr┼żava uistinu nacionalna, ona bi bila i socijalna. Jer nacionalist nikada ne ─çe svojega brata ostaviti da gladuje, da prebire po sme─çu kako bi se prehranio, da besposlen trune prepu┼íten posvema┼ínjem uzalu─Ĺu i bezna─Ĺu, da bolestan umire pred bolnicom jer nema novaca platiti lije─Źnika.


Kada nema kruha, poku┼íava se cirkusom bez kruha. Ve─ç drugi put crna se kraljica Jaca srda─Źno ljubi s vojnikom Purdom, kojega se eto i dokraja instrumentaliziralo ne bi li bankrotirani Hadeze jo┼í jednom zasjeo na vlast. Zabavlja se narod navodnim spasonosnim pothvatima kojima ─çe Haa┼íki generali... ┼íto? Biti oslobo─Ĺeni? Biti osu─Ĺeni na bla┼że kazne? Zabavlja se, cjelodnevno, podani─Źku rulju spektakularnim vjen─Źanjem jednoga britanskoga kneza, kako bi stradalnici mogli na─Źas zaboraviti na nevolje ┼íto im ih je osigurala nenarodna vlast, i kako bi usred takozvane "republike Hrvatske" dali odu┼íka svojim zatomljenim monarhisti─Źkim instinktima.

Danas je slijedila i nova zabava: Svaka ─Źast velikomu papje┼żu Ivanu Pavlu II, svjetovno Karolu J├│zefu Wojty┼éi, koji je svojom karizmom markantno obilje┼żio razdoblje crkvene povijesti, i Crkvino je da ga ┼ítuje bla┼żenikom, sutra svecem. Doti─Źni je Papa, iako nije mogao, a zacijelo niti htio iz okvira zadanih problemati─Źnim Drugim Vaticanumom, vi┼íestruko zadu┼żio i Hrvatsku, koju je iskreno volio i ─Źiji je jezik, kao nadareni poliglot, tako─Ĺer nau─Źio. Ali se dobro sje─çamo i nespretne izjave pontifeksove sa zagreba─Źkoga Hipodroma, da ─çe se Sava opet morati ulijevati u Dunav. Ne, ne ─çe se ulijevati, ako Hrvat ho─çe opstanka. Nikada vi┼íe jugoslavije, a to zna─Źi i ove na manjem prostoru, koja nas danas izgladnjuje. A niti ne─Źega nalik juzi, ┼íto je u sada┼ínjemu ─Źasu svakako monstruozna "europska unija".


Pokojnoga se Papu slavi, novi nam Papa naskoro sti┼że u posjet. Pozdravimo ga, neko─ç uglednog konzervativnog teologa Josepha Ratzingera, koji je, na ─Źelu onoga ┼íto je ostalo od davne sv. Inkvizicije, naslijedio na┼íega kardinala Franju ┼áepera. Papa Benedikt XVI, dobro si do┼íao u Hrvatsku, ako to nije zato da bi pomogao utjerati nas u novo ropstvo, misle─çi da nam ─Źini┼í uslugu. A glede Titotrga, gdje ─çe u Kazali┼ítu imati neke susrete, mislim da je naivno od Pape o─Źekivati neki znak prosvjeda. Njegov je pred┼íasnik Pavao VI primio samoga Tita skupa s Jovankom, jo┼í gore dakle nego ┼íto je Trg, i nije ga nimalo smetalo. Niti ovaj Papa u toj ipak razmjerno marginalnoj stvari ne ─çe se mije┼íati u unutarnje poslove Erhazije. Titotrg neka mi─Źu Hrvati. Ali mirnim prosvjedima (opet jedan ovih dana slijedi) to zacijelo ne ─çe posti─çi.


I kada ve─ç povezah Prvi Svibnja s kr┼í─çanskim temama, podsje─çam i na dana┼ínji katoli─Źki blagdan sv. Josipa Radnika, tesara iz ku─çe Davidove, zaru─Źnika Bogorodi─Źina, kojega je 1687. Hrvatski sabor proglasio nebeskim za┼íitnikom Kraljevine Hrvatske.

┼Żivio hrvatski radnik, ┼żivio rad hrvatske nacije na svoje vlastito dobro, moralno i materijalno! Borba se nastavlja, nacionalna i socijalna!

Za Dom Spremni! - Naprijed u Boj!

Mladen Schwartz

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU