Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

SVI  MESI─ćEVI  GRIJESI  (ULOMAK IZ KNJIGE)    (27.02.2011.)

U sije─Źnju 2006. godine ugostili smo prof. Zdravka Tomca i predstavili njegovu knjigu "Predsjednik protiv predsjednika". Knjiga je izdana 2005. godine, ali do danas nije izgubila na aktualnosti.

Naprotiv, pokazalo se da je profesor Tomac odli─Źan analiti─Źar i da je prili─Źno to─Źno predvidio razvoj politi─Źke situacije u Hrvatskoj. Kao potvrdu za tu tvrdnju izabrali smo jedan ulomak iz knjige koju, ukoliko vas zanima, mo┼żte kupiti u na┼íem izlogu knjiga (posjedujemo jo┼í samo dva primjerka).

Mesi─ç je u Haagu te┼íko optu┼żio Franju Tu─Ĺmana

Mislim da ima dovoljno argumenata na temelju kojih se politi─Źko djelovanje Stjepana Mesi─ça mora analizirati podijeljeno na dva razdoblja.

Prvo je razdoblje do 16. O┼żujka 1998., odnosno, do svjedo─Źenja Stjepana Mesi─ça u procesu protiv Tihomira Bla┼íki─ça pred Haa┼íkim sudom na strani Tu┼żiteljstva. To su svjedo─Źenje Tu┼żiteljstvo Haa┼íkog suda i Haa┼íki sud, pitanjima koja su postavljali Stjepanu Mesi─çu, pretvorili u svjedo─Źenje protiv dr. Franje Tu─Ĺmana i vojnog i dr┼żavnog vodstva Hrvatske, u kojemu je i Mesi─ç bio jedan od klju─Źnih ljudi.

To je svjedo─Źenje toliko bitno ne samo za ocjenu pro┼ílosti, za ocjenu Domovinskog rata i balkanskih ratova koji su se doga─Ĺali zadnjeg desetlje─ça pro┼ílog stolje─ça, nego i za hrvatsku budu─çnost, za politi─Źke procese koji ─çe se temeljiti, izme─Ĺu ostaloga i na Mesi─çevu svjedo─Źenju. Neosporno je da je to svjedo─Źenje bilo podloga, na kojoj je haa┼íko Tu┼żiteljstvo zasnivalo sve budu─çe optu┼żnice protiv Hrvata iz Hrvatske i Hrvata iz Bosne i Hercegovine te da je bilo temeljem optu┼żaba protiv Republike Hrvatgske za "etni─Źko ─Źi┼í─çenje Srba" i za "agresiju na Bosnu i Hercegovinu".

Mislim da je to svjedo─Źenje bitno odredilo i budu─çnost Stjepana Mesi─ça kao politi─Źara, omogu─çilo njegov novi uzlet u sam vrh hrvatske dr┼żave te da je bitno utjecalo na politiku koju vodi drugi hrvatski predsjednik Stjepan Mesi─ç, kako u prvom tako i u drugom predsjedni─Źkom mandatu. Kako smo ve─ç opisali ┼żivotno djelo Stjepana Mesi─ça, do toga prijelomnoga trenutka u njegovoj politi─Źkoj karijeri, ali i u ┼żivotu, ovdje ─çemo se pozabaviti upravo tim svjedo─Źenjem i posljedicama toga svjedo─Źenja na politiku koju je drugi hrvatski Predsjednik Stjepan Mesi─ç vodio u svome prvome predsjedni─Źkom mandatu i koju nastavlja nakon pobjede na izborima i u drugom predsjedni─Źkom mandatu, koji treba trajati do 2010. godine.

Evo najprije nekoliko neospornih ─Źinjenica o svjedo─Źenju Stjepana Mesi─ça u ulozi za┼íti─çenog svjedoka Tu┼żiteljstva u Haagu, protiv generala Tihomira Bla┼íki─ça:

Od 16. do 19. o┼żujka 1998. sada┼ínji predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesi─ç bio je tajnim svjedokom Tu┼żiteljstva Haa┼íkog suda u procesu protiv generala Tihomira Bla┼íki─ça. Kao svjedok optu┼żbe protiv generala Bla┼íki─ça svojim je iskazima dao podlogu za podizanje brojnih optu┼żnica u kojima se prvoga hrvatskoga predsjednika Franju Tu─Ĺmana optu┼żuje kao ratnog zlo─Źinca, kao navodnog vo─Ĺu dvostrukog zlo─Źina─Źkog pothvata i u kojima se Hrvatsku optu┼żuje za agresiju na Srbe u Hrvatskoj i za agresiju na Bosnu i Hercegovinu.


Mesi─ç je svjedo─Źio o postojanju prikrivene politike podjele Bosne i Hercegovine izme─Ĺu Hrvatske i Srbije. On je svjedo─Źio o sastanku Slobodana Milo┼íevi─ça i Franje Tu─Ĺmana iz 1991., u Kara─Ĺor─Ĺevu, i tvrdio da se ta "skrivena" politika predsjednika Tu─Ĺmana o podjeli Bosne i Hercegovine, nakon "dogovora" s Milo┼íevi─çem u Kara─Ĺor─Ĺevu, po─Źinje "ostvarivati". On je dr. Franju Tu─Ĺmana optu┼żio za delikt mi┼íljenja tvrde─çi da mu je Tu─Ĺman rekao kako bi bilo najbolje "da Bosna bude aneksirana Hrvatskoj", kako je Tu─Ĺman mislio da Hrvatska ima pravo obuhvatiti teritorij biv┼íe Banovine.


Mesi─ç je u Haagu trdio kako mu je Tu─Ĺman nakon Kara─Ĺor─Ĺeva rekao da je Milo┼íevi─ç bio velikodu┼ían, da Hrvatska mo┼że uzeti Cazin, Kladu┼íu, Biha─ç, odnosno, kako mu je Tu─Ĺman rekao da Bosna ne mo┼że pre┼żivjeti i da ─çe Hrvatska dobiti teritorij Banovine plus Kladu┼íu i Biha─ç. Mesi─ç je tvrdio da je Hrvatska Republika Herceg Bosna bila fakti─Źno pod upravom Hrvatske i Tu─Ĺmana. Mesi─ç se, na temelju navo─Ĺenja izjave jednog neimenovanog ─Źelnika HDZ-a iz Hrvatske, potvrdno izrazio o tome da su Hrvati vodili i proveli politiku enti─Źkog ─Źi┼í─çenja Muslimana.


Mesi─ç je svjedo─Źio, suprotno stvarnim ─Źinjenicama, da Muslimani u srednjoj Bosni nisu prvi napali Hrvate, odnosno, rekao je da je srednja Bosna u dogovoru Milo┼íevi─ça i Tu─Ĺmana bila tretirana kao dio Banovine Hrvatske, odnosno, budu─çe velike Hrvatske.


Na kraju Mesi─çeva svjedo─Źenja sudac Jorda je, izme─Ĺu ostaloga, rekao: "Bilo je to va┼żno i povijesno svjedo─Źenje. Bili ste na vrlo va┼żnom polo┼żaju i sud mora imati ┼íto potpunije vi─Ĺenje o onome ┼íto se zbivalo u smislu odgovornosti generala Bla┼íki─ça. Radi se o zapovjednoj odgovornosti".


Na pitanje Nobila, Bla┼íki─çeva branitelja: "Mo┼żemo li zaklju─Źiti da niste uvijek govorili istinu - ovisno o politi─Źkom stavovima stranke kojoj ste pripadali?", Stjepan Mesi─ç u svome stilu odgovara: "Jedino mi moja ┼żena vjeruje da uvijek govorim istinu."


Stjepan Mesi─ç, pritisnut pitanjima i argumentima sudaca Haa┼íkog suda i obrane Tihomira Bla┼íki─ça, koji su osporavali njegovo svjedo─Źenje, u kojima je tvrdio da su se Milo┼íevi─ç i Tu─Ĺman u Kara─Ĺor─Ĺevu dogovorili o zavr┼íetku rata i o podjeli Bosne i Hercegovine, i dalje je ostajao pri svojim tvrdnjama koje su ─Źinjenice osporavale. Tako, primjerice, kada mu je navedeno da njegovu izjavu o tome kako su se Milo┼íevi─ç i Tu─Ĺman dogovorili o zavr┼íetku rata i o podjeli Bosne i Hercegovine opovrgavaju ─Źinjenice, kao ┼íto su ┼żestoki napadi velikosrba, nakon navodnoga dogovora, na Vukovar i Dubrovnik, na Srednju Bosnu i Posavinu, Jajce i na druge brojne hrvatske gradove, Mesi─ç i dalje ostaje pri svojoj izjavi, unato─Ź ─Źinjenicama, te inzistira na toe da je dogovor u Kara─Ĺor─Ĺevu postignut onako kako je on rekao, a to ┼íto se rat nastavlja Mesi─ç lakonski obrazla┼że ovako: "To zna─Źi da se nisu dr┼żali sporazuma".


Na klju─Źno pitanje suca Rijada: "Tako vi mislite da je postupke odre─Ĺivala visoka vlast u Zagrebu i da su potom izvr┼íavani u La┼ívanskoj dolini u srednjoj Bosni", Stjepan Mesi─ç je, bez navo─Ĺenja konkretnih dokaza, posredno potvrdio tezu Tu┼żiteljstva da je Hrvatska agresor u srednjoj Bosni, jer lukavo, u svome stilu, na to pitanje odgovara: "Mate Boban, kao predsjednik HDZ-a Bosne i Hercegovine i predsjednik Hrvatske Republike u Bosni i Hercegovini, uvijek mi je govorio da on isklju─Źivo izvr┼íava politiku Zagreba, da nema vlastite politike, da nju vodi Zagreb, zna─Źi, vrh hrvatskoga vodstva za Bosnu i Hercegovinu."

Zatim je Stjepan Mesi─ç ustvrdio da je dolina La┼íve bila u granicama Banovine i da je Tu─Ĺman imao plan to pripojiti Hrvatskoj.
Dakle, nema sumnje da je svjedo─Źenje Stjepana Mesi─ça, kao ─Źovjeka koji je u vrijeme rata u Bosni i Hercegovini bio u samom vrhu HDZ-a i hrvatske dr┼żave, poslu┼żio kao krunski dokaz za sve kasnije optu┼żbe u kojima s Hrvatsku optu┼żuje da je provela agresiju na Bosnu i Hercegovinu i da je vodila zlo─Źina─Źku politiku s ciljem stvaranja etni─Źki ─Źiste velike Hrvatske.

Ameri─Źki znanstvenik opovrgava Mesi─ça

Iz dana┼ínje perspektive mnoge njegove izjave, na kojim se temelje haa┼íke optu┼żnice, jesu osporenen. Me─Ĺutim, to hrvatska javnost ne zna. Danas ve─ç postoje brojni dokazi i brojni kokumenti pa i brojna znanstvena djela koja osporavaju tvrdnje Stjepana Mesi─ça kao svjedoka na Haa┼íkom sudu, kao i optu┼żnice Tu┼żiteljstva Haa┼íkoga suda u kojima se Hrvatska optu┼żuje kao agresor u muslimansko-hrvatskom gra─Ĺanskom ratu u Srednjoj Bosni. Posebno je zna─Źajna knjiga, tj. svjedo─Źanstvo istaknutog ameri─Źkog znanstvenika Shradera koji je argumentirano opovrgnuo krivotvorine iz Haa┼íkih optu┼żnica protiv Hrvata iz Srednje Bosne
Knjiga Muslimansko-hrvatski gra─Ĺanski rat u srednjoj Bosni - vojna povijest 1992. - 1994. istaknutog ameri─Źkog znanstvenika, povjesni─Źara i vojnog stru─Źnjaka jedna je od najzna─Źajnijih knjiga napisanih o ratu u Bosni i Hercegovini, posebno o muslimansko-hrvatskom gra─Ĺanskom ratu u Srednjoj Bosni u razdoblju od 1992. do 1994.

Autor knjige Charles R. Shrader neupitno je vjerodostojan i objektivan vojni istra┼żiva─Ź i znanstvenik. Rije─Ź je o vojnom stru─Źnjaku i znanstveniku koji je svoju kompetentnost dokazao brojnim istra┼żiva─Źkim i znanstvenim radovima o ratu u Al┼żiru, Vijetnamu, Indoneziji i Gr─Źkoj te o autoru koji se bavio nekim suvremenim problemima ratovanja, pisao o prvom helikopterskom ratu i o problemu prijateljske vatre u suvremenom ratu. Zato je njegova navedena knjiga vjerodostojno svjedo─Źenje i opovrgavanje stereotipova, mitova i la┼żi o muslimansko-hrvatskom gra─Ĺanskom ratu u Srednjoj Bosni.
Autor se u knjizi koristi brojnim izvorima, s vi┼íe strana provjerava dokumente, razne izjave i izvje┼í─ça te ┼żeljeznom logikom argumenata opovrgava la┼żne optu┼żbe o agresiji Hrvatske na Bosnu i Hercegovinu i argumentima dokazuje ne samo da Hrvatska nije bila agresor u muslimansko-hrvatskom gra─Ĺanskom ratu u Srednjoj Bosni, nego da u taj rat nije bila ni umije┼íana.


Autor, tako─Ĺer argumentirano, osporava la┼żne optu┼żbe uklju─Źuju─çi i optu┼żnicu protiv generala Tihomira Bla┼íki─ça, da su Hrvati u Srednjoj Bosni napravili agresiju na Muslimane s ciljem trajnog enti─Źkog ─Źi┼í─çenja Muslimana i pripajanja tih dijelova Bosne i Hercegovine velikoj Hrvatskoj.
Autor dokazuje da Hrvati u Srednjoj Bosni nisu vodili agresivni rat s ciljem etni─Źkog ─Źi┼í─çenja Muslimana, nego da su vodili obrambeni rat sa strategijom aktivne obrane od 8 do 10 puta brojnijeg protivnika. Ob rana se vodila legalno, bez planiranja zlo─Źina, odnosno, po─Źinjeni zlo─Źini u Ahmiu─çima i drugdje nisu planirani u politi─Źkom vodstvu, nego su rezultat divljanja skupine ljudi koji za to trebaju odgovarati.
Knjiga potvr─Ĺuje da je u jesen 1992. godine muslimansko vodstvo, u nemogu─çnosti da se vojno suprostavi ja─Źim Srbima, donijelo odluku napadanju svojih dosada┼ínjih saveznika, Hrvate, i u La┼ívanskoj dolini osigura prostor za golem broj muslimanskih izbjeglica. Drugi razlog bila je ┼żelja muslimanskog vodstva da osvoji zna─Źajna postrojenja za proizvodnju oru┼żja u Srednjoj Bosni kao i va┼żne komunikacije.

l nove optu┼żnice temelje se na Mesi─çevom svjedo─Źenju

Pro┼ílo je sedam godina od svjedo─Źenja Stjepana Mesi─ça kao svjedoka optu┼żbe u procesu protiv Tihomira Bla┼íki─ça. U ┼żalbenom je postupku drakonska kazna Tihomiru Bla┼íki─çu smanjena s ─Źetrdeset pet godina na devet godina. Kako je Bla┼íki─ç vi┼íe od toga odle┼żao, pu┼íten je ku─çi. Me─Ĺutim, njegova "krivica" preba─Źena je, po zapovjednoj odgovornosti, na Darija Kordi─ça, zamjenika predsjednika HDZ-a Bosne i Hercegovine iz ratnog vremena, koji je dobio dvadeset pet godina zatvora, iako mu nije dokazana krivnja, iako ne postoje dokazi da je Dario Kordi─ç odgovoran na temelju neposredne zapovjedne odgovornosti, za razliku od generala Strugara koji je zapovijedao u napadu na Dubrovnik, kada su ubijeni deseci civila, i koji je za taj zlo─Źin dobio samo sedam godina zatvora.

U me─Ĺuvremenu su podignute i nove optu┼żnice, kojima se jo┼í neposrednije optu┼żuje Hrvatsku kao dvostrukog agresora, na ─Źelu s dr. Franjom Tu─Ĺmanom, koji postaje prvooptu┼żeni u optu┼żnicama protiv Hrvata iz Bosne i Hercegovine i protiv Marka─Źa i ─îermaka iz Hrvatske. Pro┼íli smo i aferu Bobetko, a na vrhuncu je afera Gotovina. Zbog svega toga bilo bi potrebno kona─Źno skinuti zabranu objavljivanja zapisnika svjedo─Źenja Stjepana Mesi─ça u Haagu od 16. do 19. o┼żujka 1988. godine.
I sam Stjepan Mesi─ç, kada bi bio dosljedan, dao bi objaviti istinu o svome svjedo─Źenju.

Podsje─çam da je Stjepan Mesi─ç, kao hrvatski predsjednik, selektivno objavljivao transkripte razgovora predsjednika Franje Tu─Ĺmana, bez obzira na ─Źinjenicu da su ti razgovori bili dr┼żavna tajna. Sada┼ínji predsjednik Stjepan Mesi─ç tvrdio je da hrvatski narod i gra─Ĺani Hrvatske imaju pravo saznati istinu o svim doga─Ĺanjima te da je u─Źinio dobro djelo time ┼íto je dao objaviti transkripte, bez obzira na to ┼íto su dr┼żavna tajna.

Zato, kada bi bio na─Źelan i kada bi i prema sebi postupao kao prema drugima, osobno bi inzistirao na objavljivanju transkripta njegova svjedo─Źenja, kako bi se gra─Ĺani mogli uvjeriti je li govorio istinu, odnosno, je li branio hrvatske nacionalne interese, kako on tvrdi, ili je govorio te┼íke neistine kojima je Hrvatsku i njezino dr┼żavno i vojno vodstvo la┼żno optu┼żio za provo─Ĺenje zlo─Źina─Źke politike etni─Źkog ─Źi┼í─çenja i prema Srbima u Hrvatskoj i prema Muslimanima u Bosni i Hercegovini, radi stvaranja etni─Źki ─Źiste velike Hrvatske.

Nema dvojbe da je svjedo─Źenje Stjepana Mesi─ça o vremenu i doga─Ĺajima kada je bio u samome vrhu hrvatske dr┼żave i HDZ-a, ustvari, kada je bio drugi ─Źovjek HDZ-a i Hrvatske, odmah iza Tu─Ĺmana, bilo krunski dokaz za sve optu┼żbe Haa┼íkoga tu┼żiteljstva u kojima se Hrvatska optu─çuje za agresiju na Bosnu i Hercegovinu i za etni─Źko ─Źi┼í─çenje Srba u Hrvatskoj, odnosno, u kojima se tada┼ínje hrvatsko dr┼żavno i vojno vodstvo, ─Źiji je klju─Źni ─Źlan bio i Stjepan Mesi─ç, na ─Źelu s Franjom Tu─Ĺmanom optu┼żuje za zlo─Źina─Źku politiku.
Zato nema nikakve dvojbe da treba objaviti zapisnik sa svjedo─Źenja Stjepana Mesi─ça na Haa┼íkome sudu i ra┼í─Źistiti je li on govorio neistine ili je doista istina da uzrok ratu nije velikosrpska agresija, nego dogovor Tu─Ĺmana i Milo┼íevi─ça radi komadanja Bosne i Hercegovine i stvaranja etni─Źki ─Źistih velike Srbije i velike Hrvatske.

To je potrebno tim vi┼íe ┼íto Stjepan Mesi─ç i politi─Źke stranke koje ga podr┼żavaju ve─ç provode politiku raspodjele krivnje i uzajamnog oprosta te se pripremaju za novu regionalnu zajednicu.


Prije ili kasnije, hrvatski ─çe narod morati ra┼í─Źistiti ┼íto je istina. Je li istina ono ┼íto tvrde Stjepan Mesi─ç i stranke koje ga podr┼żavaju ili je istina ono ┼íto je Hrvatski sabor utvrdio u Rezoluciji o Domovinskom ratu?

Mesi─ç je dvostruko obmanjivao hrvatsku javnost

Sada┼ínji predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesi─ç dugo je negirao svoju ulogu svjedoka optu┼żbe u slu─Źaju generala Bla┼íki─ça. Kada je istina izbila na vidjelo i kada su se po─Źeli objavljivati transkripti njegova svjedo─Źenja, dva je puta zabranjeno objavljivanje transkripata toga svjedo─Źenja, koje je bilo podloga na kojoj je Haa┼íko tu┼żiteljstvo zasnivalo sve optu┼żnice do sada protiv Hrvata u Hrvatskoj, Hrvata u Bosni i Hercegovini i Republike Hrvatske za etni─Źko ─Źi┼í─çenje Srba i za agresiju na Bosnu i Hercegovinu. Kad su se transkripti pojavili u javnosti pokazalo se da je aktualni hrvatski predsjednik dvostruko obmanjivao hrvatsku javnost - tvrde─çi da nije bio svjedok optu┼żbe protiv generala BIa┼íki─ça i govore─çi neistine o navodnoj agresiji Hrvata u ratu u Srednjoj Bosni.

Kako bi dokazao da je njegovo svjedo─Źenje protiv Hrvatske bilo istinito i utemeljeno na dokumentima, Stjepan Mesi─ç je, kao predsjednik Hrvatske, kr┼íio Ustav i zakone, odavao dr┼żavne tajne i odabrane transkripte davao medijima i Haa┼íkome sudu kako bi potkrijepio svoje optu┼żbe protiv Franje Tu─Ĺmana, hrvatskih generala, Hrvatske i Domovinskog rata.
Kao Predsjednik Republike Hrvatske, on je ne samo sudjelovao u nametanju povijesnih krivotvorina kojima se Hrvatsku optu┼żuje za dvostruku agresiju i kojima se Hrvatsku od ┼żrtve velikosrpske agresije pretvara u agresora prema Srbima i Muslimanima, nego je, kao predsjednik dr┼żave, nametao politiku pomirbe, raspodjele krivnje i oprosta, ne na istini nego na povijesnim krivotvorinama.

Njegova isprika u Beogradu po─Źetak je provo─Ĺenja te politike utemeljene na krivotvorinama. Srbija je bila agresor na Hrvatsku. Rat se vodio na teritoriju Republike Hrvatske. Hrvatska se branila. Hrvati nisu u─Źinili nikakvo zlo Srbima na teritoriju Republike Srbije. Zato Predsjednik Republike Hrvatske nije imao nikakva razloga ispri─Źati se u Beogradu i izjedna─Źavati krivnju agresora i ┼żrtve. (Eventualno se mogao ispri─Źati Srbima kao gra─Ĺanima Hrvatske u Hrvatskoj, za pojedina─Źne zlo─Źine koje su u osloba─Ĺanju Hrvatske po─Źinili Hrvati, a ne u Beogradu.)


Izjava Stjepana Mesi─ça da Crna Gora nije ratovala s Hrvatskom i da nije agresor na Hrvatsku nova je povijesna krivotvorina na ┼ítetu hrvatskoga naroda. Trideset tisu─ça crnogorskih vojnika napalo je, poharalo i spalilo Konavle. Cilj je napada bio promjena granice, jer je i Crna Gora ┼żeljela, u stvaranju velike Srbije, prigrabiti komad Hrvatske. To priznaju i Crnogorci i oni koji su po─Źinili agresiju na Hrvatsku to opisuju dokumentirano i detaljno.

Dakle, aktualni predsjednik Hrvatske Stjepan Mesi─ç ne samo ┼íto je, kao svjedok optu┼żbe, podupro krivotvorene optu┼żnice protiv Hrvatske i dr. Franje Tu─Ĺmana, nego je na temelju tih krivotvorina po─Źeo provoditi politiku izjedna─Źavanja krivnje izme─Ĺu agresora i ┼żrtve te stvarati pretpostavke za novu regionalnu zajednicu na ┼ítetu hrvatskoga naroda. U toj svojoj politici Stjepan Mesi─ç imao je sna┼żnu potporu "me─Ĺunarodne zajednice", ali i, unutar Hrvatske, od svih onih koji dr. Franji Tu─Ĺmanu nisu oprostili ┼íto je stvorio nacionalnu dr┼żavu i ┼íto je onemogu─çio obnovu bilo kakve jugoslavenske ili balkanske zajednice. Stjepan Mesi─ç, zajedno sa strankama koje ga podupiru, nositelj je politike detu─Ĺmanizacije i pretvaranja Domovinskog rata od na┼íeg ponosa u na┼íu sramotu. Oni poslu┼íno provode politiku "me─Ĺunarodne zajednice" i prijete hrvatskome narodu novom UDB-om - Udru┼żenim Dr┼żavama Balkana.

Hrvatski narod mora ponovno obraniti ono ┼íto je ve─ç obranio u Domovinskom ratu 1990., mora znati kako sprije─Źiti stvaranje nove UDB-e - Udru┼żenih Dr┼żava Balkana.

Stjepan Mesi─ç i biv┼ía vladaju─ça koalicija, koja ─Źvrsto stoji iza njega, sla┼żu se oko nekih bitnih strate┼íkih pitanja. Oni se ┼żele vratiti na vlast kako bi do kraja proveli detu─Ĺmanizaciju, koja zna─çi i napu┼ítanje koncepcije Hrvatske kao nacionalne dr┼żave hrvatskoga naroda. Spremni su pretvoriti Hrvatsku u gra─Ĺansku dr┼żavu, u kojoj ─çe nacionalno biti svedeno na folklor. Spremni su pretvoriti Hrvatsku u federalnu dr┼żavu regija, u kojoj ─çe jedna od federalnih jedinica biti srpska regija - neki oblik povratka na plan Z-4.

Spremni su ne samo prihvatiti, nego i provesti koncept regionalne suradnje na zapadnom Balkanu stvaranjem carinske unije i zone slobodne trgovine, uklju─Źuju─çi i zajedni─Źko tr┼żi┼íte radne snage, te obnoviti bratstvo i jedinstvo. Mesi─ç obe─çava da ─çe Hrvatska biti predvodnica u regij. Da bi to bilo mogu─çe potrebno je hrvatskome narodu nametnuti krivotvorine koje velikosrpsku agresiju pretvaraju u etni─Źke i nacionalne sukobe i gra─Ĺanski rat s podijeljenom krivnjom. Predsjednik Mesi─ç u toj koncepciji ima nezamjenjivu ulogu.

Predsjednik Mesi─ç govori da, kad se uspostavi novo zajedni┼ítvo, nije va┼żno s koje ─çe strane granice ┼żivjeti Hrvat, Srbin, Albanac ili Bo┼ínjak. Predsjednik Mesi─ç prihva─ça koncepciju individualizacije srpske krivnje za rat, ─Źime amnestira Slobodana Milo┼íevi─ça i njegovu ekipu za planirani i ostvareni genocidni rat s ciljem etni─Źkog ─Źi┼í─çenja i pripajanja hrvatskih i bosansko-hercegova─Źkih teritorija velikoj Srbiji.

Nisu Hrvatsku ni Bosnu i Hercegovinu napali neki pojedinci, individualci, koji sada trebaju individualno odgovarati za po─Źinjene zlo─Źine. Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu napale su Srbija, Crna Gora i JNA. Radilo se o planiranoj genocidnoj politici s ciljem stvaranja etni─Źki ─Źiste velike Srbije. Zato se krivnja za zlo─Źine ne mo┼że individualizirati, a kamoli izjedna─Źiti s krivnjom za pojedina─Źne zlo─Źine koji su u obrani po─Źinjeni s hrvatske i bo┼ínja─Źke strane.

Mesi─ç, iako zna istinu, provodi politiku utemeljenu na krivotvorinama

Postavlja se pitanje za┼íto to Stjepan Mesi─ç radi, odnosno, za┼íto to rade politi─Źke snage koje stoje iza njega. Nema dvojbe, jer je i sam sudjelovao u ratu i deblokadi Dubrovnika, da predsjednik Mesi─ç zna ┼íto se doga─Ĺalo u Konavlima i Dubrovniku, da nije mogao zaboraviti kako s u Crnogorci, kao agresori, palili i ru┼íili Konavle i Dubrovnik, kako su ubijali pripadnike hrvatskoga naroda, kako su plja─Źkali ┼żele─çi oteti komad hrvatskoga teritorija i pripojiti ga Crnoj Gori. Cmogorci priznaju agresiju i svoju krivnju, plja─Źku i ubojstva.

Postavlja se pitanje za┼íto ih hrvatski predsjednik amnestira. Stipe Mesi─ç zna ┼íto je uzrok rata, odnosno, da je to velikosrpska agresija, te se s pravom postavlja pitanje za┼íto sada ne samo prihva─ça nego i popularizira krivotvorine. Za┼íto u ime Hrvatske preuzima krivicu bez krivnje? On i politi─Źka ekipa koja ga podr┼żava idu i dalje od prihva─çanja krivotvorina i amnestiranja agresora. Oni tvrde da je Hrvatska dvostruki agresor - na Bosnu i Hercegovinu i na srpsku paradr┼żavnu tvorevinu u Hrvatskoj. Dakle. imamo paradoksalnu situaciju - da aktualni predsjednik Hrvatske i politi─Źka ekipa koja ga podr┼żava amnestiraju agresora, negiraju njegovu krivnju i izmi┼íljaju krivnju Hrvatske. U prihva─çanju krivnje koje nema bitna su tri doga─Ĺaja.

1. Proces optu┼żivanja Hrvatske da je napravila agresiju na Bosnu i Hercegovinu i na Srbe u Hrvatskoj te da se pritom slu┼żila zlo─Źina─Źkom politikom radi stvaranja etni─Źki ─Źiste velike Hrvatske po─Źeo je jo┼í 1993. izjavama Vesne Pusi─ç, Ive Banca i drugih o tome kako je uzrok rata dogovor Tu─Ĺmana i Milo┼íevi─ça radi komadanja Bosne i Hercegovine, a ne velikosrpska agresija.
Od tada su Vesna Pusi─ç i Ivo Banac ─Źvrsta politi─Źka podr┼íka Stjepanu Mesi─çu, a i mnogi drugi, te bezbroj puta ponavljaju krivotvorinu da uzrok rata nije velikosrpska agresija, nego dogovor Tu─Ĺmana i Milo┼íevi─ça, odnosno, ambicija srpskog i hrvatskog nacionalizma da komadaju Bosnu i Hercegovinu.

2. lako je Stjepan Mesi─ç do 1994. bio desna ruka Franji Tu─Ĺmanu i drugi ─Źovjek u HDZ-u, on nakon izlaska iz HDZ-a preuzima Pusi─Źkine i Ban─çeve teze. Optu┼żuje Franju Tu─Ĺmana i dr┼żavno i vojno vodstvo, ─Źiji je bio bitan dio, da su vodili zlo─Źna─Źku politiku etni─Źkog ─Źi┼í─çenja i stvaranja etni─Źki ─Źiste velike Hrvatske. Zato je njegovo svjedo─Źenje od 16. do 19. o┼żujka 1998. drugi bitan doga─Ĺaj u procesu samooptu┼żivanja Hrvatske i krivotvorenja istine o Domovinskom ratu.

3. Tre─çi krupni doga─Ĺaj koji je bitno odredio na┼íu sudbinu bilo je prihva─çanje Stjepana Mesi─ça i koalicije ┼íest stranaka, koja i sada stoji iza njega, da se, suprotno Ustavnome zakonu o suradnji s Haa┼íkim sudom, dopusti "istra┼żivati" Domovinski rat u cjelini, a ne samo po─Źinjeni zlo─Źini. Otvaraju se arhivi i dr┼żavne tajne ne samo Haa┼íkome sudu nego i novinarima.
Jo┼í se jednom potvr─Ĺuje da Haa┼íki sud ne zanimaju konkretni zlo─Źini ni ljudi koji su zlo─Źine po─Źinili, nego da Haa┼íki sud ┼żeli nametnuti krivotvorenu povijest. Zato sam smatrao svojom moralnom obvezom napisati knjigu Predsjednik, u kojoj sam argumentirano obrazlo─çio radi ─Źega se hrvatskome narodu name─çu krivotvorine i za┼íto su na udaru Domovinski rat i Tu─Ĺman, jer se mijenjanjem pro┼ílosti ┼żeli programirati budu─çnost koja nije u interesu hrvatskoga naroda.

HDZ ponovnim dolaskom na vlast prihva─ça Mesi─çevu politiku

Me─Ĺutim, kako se hrvatska politika nakon promjene vlasti iz 2004. i dolaska na vlast HDZ-a ne mijenja, kako jo┼í vi┼íe ja─Źaju pritisci na Hrvatsku da mora bespogovorno prihvatiti nametnutu krivnju i krivotvorine, kako nakon ponovne pobjede Stjepana Mesi─ça na predsjedni─Źkim izbrima treba o─Źekivati da ─çe se dosada┼ínja politika kriminalizacije ne samo prvoga hrvatskoga predsjednika dr. Franje Tu─Ĺmana nego i Domovinskog rata jo┼í odlu─Źnije nametati bez ikakva otpora dr┼żavnoga vrha, odlu─Źio sam napisati i drugi dio knjige Predsjednik koji sam naslovio Predsjednik protiv predsjednika i u kojoj, analizom odnosa Mesi─ça i Tu─Ĺmana i njihovih politika, ukazujem na nu┼żnost otpora sada┼ínjoj politici koja ugro┼żava ne samo istinu o na┼íoj pro┼ílosti, nego i na┼íu budu─çnost.

Predsjednik je Mesi─ç na neki na─Źin imao pravo kada je dramati─Źno upozoravao da se 16. sije─Źnja 2004. godine na predsjedni─Źkim izborima odlu─Źuje o tome kamo ─çe krenuti Hrvatska, u 21. stolje─çe ili u pro┼ílost. Jedino nije imao pravo ┼íto je sebe i svoju politi─Źku opciju prikazivao kao onu koja nas vodi u budu─çnost. Upravo je obrnuto - to je politi─Źka opcija koja ─çe poslu┼íno i pokorno, kao i do sada, provoditi politiku "me─Ĺunarodne zajednice", koja nam kao na┼íu sudbinu nudi zapadni Balkan. Postavlja se s pravom pitanje, s obzirom na to da je Stjepan Mesi─ç pobjedom na predsjedni─Źkim izborima dobio legitimitet za svoju dosada┼ínju politiku, postoje li zbiljske mogu─çnosti osporavanja politike obnove UDB-e koja je nanijela toliko zla hrvatskome narodu.
Ne radi se o staroj UDB-i, koja i danas djeluje, i to mnogo organiziranije i sveobuhvatnije nego ┼íto mi mislimo, nego o novoj UDB-i, koja mo┼że biti gora od stare i koja je kratica za Udru┼żene Dr┼żave Balkana.


U svom prvom predsjedni─Źkom mandatu Mesi─ç je bio klju─Źni ─Źovjek koji je Hrvatskoj nametnuo koncept zapadnog Balkana i posebnu koncepciju pridru┼żivanja zemalja zapadnog Balkana kroz sporazume o stabilizaciji i pridru┼żivanju.


U svom prvom predsjedni─Źkom mandatu Mesi─ç je ve─ç odradio dosta toga glede amnestiranja agresora, u svrhu prihva─çanja politike ravnomjerne raspodjele krivnje, s ciljem pomirbe s agresorom i opra┼ítanja onoga ┼íto je agresor u─Źinio, odnosno, u svrhu pretvaranja velikosrpske agresije, kao planiranog i provedenog genocida i zlo─Źina, u pojedina─Źnu odgovornost za pojedine zlo─Źine. Da bi se stvorile pretpostavke za novo regionalno zajedni┼ítvo, hrvatska politika, na ─Źelu sa Stjepanom Mesi─çem, prihvatila je bespogovornu suradnju s Haa┼íkim sudom, odnosno, prihvatila je krivotvorenje pro┼ílosti, prihvatila je optu┼żnice u kojima se Hrvatsku neistinito optu┼żuje za agresiju na Bosnu i Hercegovinu i na Srbe u Hrvatskoj.
Me─Ĺunarodna zajednica podr┼żala je Mesi─ça i pravila pritisak na Sanadera i HDZ kako bi vodili mlaku kampanju, tj. kako se ne bi osporila i onemogu─çila Mesi─çeva pobjeda. "Me─Ĺunarodna zajednica", razne "nevladine" udruge i mediji forsirali su Mesi─ça, jer je on pogodna osoba koja mo┼że do kraja realizirati jo┼í neke ciljeve koje pred Hrvatsku postavlja "me─Ĺunarodna zajednica". "Me─Ĺunarodnoj zajednici" trebaju oni hrvatski politi─Źari koji ─çe potpuno di─çi ruke od Hrvata u Bosni i Hercegovini, koji se ne─çe suprotstaviti politi─Źkom in┼żenjeringu promjena na ┼ítetu Hrvata i njihova pretvaranja u nacionalnu manjinu. Ponovno su Stjepan Mesi─ç i politi─Źke snage koje ga podr┼żavaju stvorile antihercegova─Źko raspolo┼żenje u Hrvatskoj. Sada, nakon predsjedni─Źkih izbora, treba o─Źekivati da ─çe se poja─Źati pritisak na Hrvatsku, posebno na obvezu regionalnog udru┼żivanja, odnosno, put u Europsku uniju bit ─çe uvjetovan ultimatumima, ne samo za uhi─çenjem Ante Gotovine. To su zona slobodne trgovine na zapadnom Balkanu, jedinstveno tr┼żi┼íte radne snage te dr┼żavne granice samo na papiru. Inzistirat ─çe se na obnovi bratstva i jedinstva i na stvaranju novog zajedni┼ítva.

Da bi to bilo moguće mora se Hrvatima nametnuti krivotvorena povijest i krivnja za ono za što nisu krivi. Mora se udariti na dostojanstvo naroda i njegov identitet, sasjeći naše korijene i stvoriti atmosferu u kojoj je domoljublje konzervativno i štetno. Taj je proces već znatno uznapredovao.

Predsjednik Stjepan Mesi─ç ponovno ima dvije mogu─çnosti. Navr┼íio je sedamdeset godina i te─çe mu zadnji predsjedni─Źki mandat, koji ─çe bitno odrediti njegovo mjesto u hrvatskoj povijesti. Kako je ─Źesto u ┼żivotu mijenjao pozicije, politi─Źku strategiju, stranke pa i mi┼íljenje, nije isklju─Źeno da ponovno bitno promijeni svoju strategiju i politiku. Mogu─çe je da ─çe se, u novim uvjetima, vratiti na neka svoja bitna stajali┼íta i na─Źela, koje je zastupao dok je, zajedno sa dr. Franjom Tu─Ĺmanom, kao njegov najbli┼żi suradnik, ru┼íio Jugoslaviju, branio i stvarao Hrvatsku kao nacionalnu dr─çavu hrvatskoga naroda. ─îak mislim da je to mogu─çe i da bi Stjepana Mesi─ça trebalo podr┼żati da se vrati hrvatskoj nacionalnoj politici. Najve─ça bi podr┼íka bila kada bi se formulirala nova nacionaina politika u uvjetima dvadeset i prvoga stolje─ça, koja bi Stjepanu Mesi─çu otvorila prostor u kojemu ne bi morao vra─Źati dugove lijevoj koaliciji u njezinoj strategiji da je pobjeda Stjepana Mesi─ça na predsjedni─Źkim izborima u taktici gem-set-me─Ź, samo dobiven gem.
Stjepan Mesi─ç ima previ┼íe godina i iskustva da bi prihvatio lukavost lijeve opozicije koja njegovu popularnost predsjednika dr┼żave ┼żeli iskoristiti najprije za dobivanje lokalnih izbora, a zatim parlamentarnih izbora, odnosno, za potpunu realizaciju strategije gem-set-me─Ź.

Pona┼íanje Stjepana Mesi─ça uvelike ─çe ovisiti i o pona┼íanju HDZ-a, koji se o─Źito nalazi u krizi identiteta. Hrvatski je narod na pro┼ílim parlamentarnim izborima izabrao HDZ, vratio ga na vlast, na ─Źelu s Ivom Sanaderom, na temelju onoga ┼íto su obe─çavali i govorili u predizbornoj kampanji. Izme─Ĺu ostaloga, mnogi su gra─Ĺani glasovali za povratak HDZ-a na vlast zato ┼íto su bili uvjereni da ─çe HDZ promijeniti politiku Stjepana Mesi─ça, Vesne Pusi─ç, Ive Banca i lijeve koalicije u odnosu na Domovinski rat, u odnosu na Haa┼íki sud i u obrani od pritisaka za stvaranje novih regionalnih integracija na Balkanu. Me─Ĺutim, to se nije dogodilo, a HDZ ni ne odgovara na javne izjave Vesne Pusi─ç o tome da ga ona podr┼żava zato ┼íto provodi njezinu politiku. Ako HDZ ┼żeli opstati na politi─Źkoj sceni morat ─çe ┼íto je mogu─çe prije formulirati svoju nacionalnu politiku i pokazati da nije provoditelj politike Vesne Pusi─ç i Stjepana Mesi─ça. Ako to ne u─Źini, izgubiti ─çe i sljede─çe lokalne izbore, a onda vrlo brzo i sljede─çe parlamentarne izbore.
Po─Źetak pregovora o ulasku Hrvatske u Europsku uniju samo trenutno di┼że rejting HDZ-u, jer je po─çetak pregovora manipulacijom prikazan kao "bye... bye Balkanu", ┼íto je daleko od istine.


Kada se poka┼że da ─çe Hrvatska ipak morati dijeliti sudbinu zapadnoga Balkana i Turske, da ─çe u pregovorima biti izlo┼żena jo┼í ve─çim pritiscima i neprincipijelnim ultimatumima - sve ─çe se vratiti na po─Źetak. Ponovno ─çe se brzo pove─çavati broj hrvatskih gra─Ĺana koji su protiv podani─Źke i pokorni─Źke politike Hrvatske, ponovno ─çe oja─Źati otpor politici apsolutne pokornosti stranim gospodarima.
Ponovno ce Ivo Sanader i HDZ biti su─Źeljeni sa zahtjevima da se vrate na obranu hrvatskih nacionalnih interesa, odnosno, da rehabilitiraju elemente hrvatske dr┼żavotvorne politike i da se suprotstave sotonizaciji i kriminalizaciji svoga utemeljitelja i obnovitelja hrvatske dr┼żave dr. Franje Tu─Ĺmana.

Zdravko Tomac
Predsjednik protiv predsjednika

 

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU