Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

MINISTARSTVO KULTURE RH PROTIV HRVATSKOG JEZIKA

─îinjenice su poznate: Ministarstvo kulture svojim je sufinanciranjem knjige Snje┼żane Kordi─ç "Jezik i nacionalizam" pokazalo da se stavlja na stranu protivnika zasebnosti hrvatskoga jezika. Na taj je na─Źin Ministarstvo RH zaokru┼żilo svoje ovoljetno protuhrvatsko i protuustavno djelovanje, koje je bilo zapo─Źelo financiranjem spomenika ─Źetni─Źkom pokolju hrvatskoga pu─Źanstva.

Hrvatsko kulturno vije─çe ─çe podi─çi sudsku tu┼żbu protiv Ministarstva kulture Republike Hrvatske i odgovornih osoba.

Vrlo je indikativno da Ministarstvo kulture RH u svim ovim godinama nije poklanjalo pozornost jeziku i jezikoslovlju, prebacuju─çi u┼żarenu loptu Ministarstvu znanosti, obrazovanja i ┼íporta, kao da hrvatski jezik nije bitna sastavnica hrvatske kulture. No za knjigu primitivne krivotvoriteljice povijesti hrvatskoga jezika, Ministarstvo kulture je odjednom pokazalo veliko zanimanje i potpomoglo njezino objavljivanje.

Snje┼żana Kordi─ç nije nepoznata hrvatskoj publici. Dok se u samoj Hrvatskoj ne mogu vi┼íe na─çi ozbiljniji jezikoslovci koji bi zastupali nepostoje─çi srpskohrvatski jezik, Snje┼żana Kordi─ç djeluje iz Njema─Źke i godinama provocira, predstavljaju─çi se kao "lingvistica" koja se, eto, iz daljina bori protiv hrvatskoga nacionalizma koji se o─Źituje posebno u jezi─Źnom "purizmu". Takva osoba nalazi pri┼żeljne i za sada uglavnom prikrivene simpatizere u Hrvatskoj, a nalazi ih i u knji┼żevnim ─Źasopisima, te sada u zagreba─Źkom nakladni─Źkom poduze─çu "Durieux" (N. Popovi─ç).

Bez obzira ┼íto se radi o o─Źitoj velikosrpskoj provokaciji, hrvatska kultura je dovoljno sna┼żna da podnese i takvu provalu nebulozne mr┼żnje, pa da je objavljivanje ostalo u okvirima privatnoga poduze─ça ili privatnoga izdanja nitko ne bi postavljao suvi┼ína pitanja jer nema te djelatnosti koja ne proizvodi i sme─çe. No, kada protuhrvatsku knjigu financira Ministarstvo kulture RH, onda treba i te kako reagirati, tra┼żiti smjene i ostavke, ali i podizati sudske tu┼żbe jer se ─Źa┼ía prelila.

Vjerojatno ─çe pozvaniji od mene, hrvatski jezikoslovci, stru─Źnom analizom sru┼íiti u prah i pepeo sve Kordi─çkine teze, no i oni ─çe to u─Źiniti preko volje jer im samo oduzima energiju, a sve ┼íto "lingvistica" zastupa ionako je odavno zavr┼íilo na otpadu. Ali ako je potrebno jo┼í jednom udariti glogovim kolcem u srce vampira koji se pojavljuje iz pro┼ílosti - za┼íto ne. I to mo┼że biti zabavno i pou─Źno, za sve osim za one koji ─çe se na─çi na sudu, kao ┼íto sam najavio.

Nasilno nametanje srpskohrvatskoga nije po─Źelo s prvom Jugoslavijom niti uvo─Ĺenjem diktature u Kraljevini Jugoslaviji. Po─Źelo je u Hrvatskoj u vrijeme Khuena Hedervaryja, u prvoj Jugoslaviji i njezinom drugom, komunisti─Źkom nastavku nasilje je legalizirano. Radilo se, zna─Źi, o stotinu godina terora nad hrvatskim jezikom (djelomice i pismom), pa ipak je hrvatski jezik, svjestan svoje posebnosti i jedinstvenosti, ne samo pre┼żivio nego se i razvijao u najte┼żim mogu─çim uvjetima, jer ako je hrvatski narod i─Źega potpuno svjestan, to je njegov hrvatski jezik koji nema drugoga imena do hrvatskoga narodnog. Hrvatski knji┼żevni jezik ima potpuno druk─Źiju povijest od srpskoga, hrvatski se jezi─Źno standard razvijao samostalno i originalno, te je danas ─Źvrst kao hrast i ni┼íta ga na ovome svijetu ne mo┼że pomaknuti, a kamoli provokacije jedne nedou─Źene glupa─Źe, to vi┼íe ┼íto cijela pri─Źa i ne spada u podru─Źje jezikoslovlja ili jezikoslovne provokacije, nego u podru─Źje politike koja je odnjihana u krilu militantnoga jugoslavenstva i velikosrpstva .

Ukratko: za S. Kordi─ç hrvatska je dr┼żava neonacisti─Źka tvorevina u kojoj je, kao i u Njema─Źkoj u doba nacizma, materinski jezik uzdignut na prijestolje kao bo┼żanstvo. U Hrvatskoj, veli ona u biti, Hrvatima dr┼żava name─çe hrvatski jezik, ─Źak i jadnoj djeci i studentima (kroatistika). Ti kroatisti onda "nare─Ĺuju" ljudima kako da govore (!). U nizanju posvema┼ínjih nonsensa o "etni─Źkom ─Źi┼í─çenju koje po─Źinje u glavama", S. Kordi─ç poentira na tisu─çu puta u hrvatskoj povijesti odba─Źenoj i ismijanoj tezi o zajedni─Źkom standardnom jeziku Hrvata, Srba, Bo┼ínjaka i Crnogoraca. "Lingvistica" se okomljuje i na hrvatski Ustav, tvrde─çi da je ustavno progla┼íavanje slu┼żbenoga jezika suvi┼íno.

Iz ovih teza sada je i onima koji nisu pratili cijeli slu─Źaj posve jasno o ─Źemu i o komu se radi. Jedna nesretnica bolesna od mr┼żnje doista ne bi trebala zaslu┼żivati pozornost, kako rekoh, da nije umije┼íano Ministarstvo kulture RH u kojemu ve─ç odavno sjede velikosrpski ┼íovinisti i da nije ┼íirega konteksta koji svjedo─Źi da je rije─Ź samo o jednom potpornom jezikoslovnom balvanu u temeljima zgrade koja se rekonstruira, upravo kao spomenik u Srbu. Naime, u istom pravcu idu mnogi europski lingvisti koji su odgojeni na falsifikatima i zabludama svojih prethodnika, u istom pravcu idu poku┼íaji da se nepostoje─çi "zajedni─Źki" jezik nametne Hrvatskoj u Europskoj uniji, u istom pravcu idu (uglavnom lijevi) mediji u Hrvatskoj koji se dr┼że ne samo novosadskoga trupla nego i "interpretacija" hrvatskoga jezika koji vi┼íe nalikuje srpskom, u istom pravcu ide i mo─çni inozemni lobi koji vlada, primjerice, i Haa┼íkim sudom, a koji je sud zaklju─Źio i presudio da ne postoje razli─Źiti jezici hrvatski, srpski, itd. Hrvatska pak slu┼żbena politika, bijedna kakva jest, umjesto da udari ┼íakom po stolu kada je u pitanju samostalnost, suverenost i posebnost hrvatskoga jezika, i na tom podru─Źju ide na idiotske kompromise i ┼íutnju. Potez Ministarstva kulture u svezi s knjigom S. Kordi─ç, posve je dovoljan razlog za izvanrednu sjednicu Vlade, jer se radi ne samo o protuustavnom ─Źinu jednoga ministarstva, nego i o suprotstavljanju Ministarstva kulture drugom ministarstvu, onom znanosti i obrazovanja, budu─çi da S. Kordi─ç ovo drugo proziva ┼íto "financira projekte hrvatskih purista".

Kati─Źi─ç ili o bitnome

Cijelo ovo Bo┼żje ljeto, prije tragikomi─Źne afere sa Snje┼żanom i sedam jugoslavenskih patuljaka, vrtim u glavi razgovor ┼íto ga je Andrija Tunji─ç vodio u "Vijencu" s Radoslavom Kati─Źi─çem. Akademik Kati─Źi─ç doista je fenomen, ne samo jedan od divova hrvatskoga jezikoslovlja, nego i ─Źovjek iznimne strasti, inteligencije i lucidnosti, ┼íto ga nutka da ne spava na lovorikama, nego uvijek ponovno iznena─Ĺuje i one kojima je "sve jasno" i koji "sve znaju".

Pa je tako i mene iznenadio tvrdnjom da srpski jezik nije štokavski, budući da sam i ja ne razmišljajući, kao i mnogi drugi, desetljećima nasjedao na floskulu koja je toliko integrirana u svijest našega naraštaja da nismo imali potrebe o njoj razmišljati.

Evo ┼íto ka┼że Kati─Źi─ç:

"Srpski se ne mo┼że govoriti ─Źakavski ni kajkavski, pa se onda ne mo┼że govoriti ni ┼ítokavski. ┼átokavski je ┼ítokavski u odnosnu na ─Źakavski i kajkavski. Ako ─Źakavskog i kajkavskog nema, a Srbima jest tako, onda i ono ┼íto oni govore nije ┼ítokavski. Ako pitaju ┼í t o ne zna─Źi da su ┼ítokavci. I Makedonci pitaju ┼í t o, i Bugari i Rusi, pa nisu ┼ítokavci."

Eto, kako jednostavno i kako to─Źno. I va┼żno, jer nakon ┼íto je pokazano, dokazano i znanstveno neprijeporno da se hrvatski i srpski jezik (hrvatski knji┼żevni ili standardni i srpski knji┼żevni ili standardni) razlikuju ama ba┼í u svemu, od fonetike, morfologije do sintakse, patuljcima je bila ostala kao jedina nada ta vajna ┼ítokav┼ítina, kao "dokaz" da se radi o zajedni─Źkom jeziku. Ne ufaju─çi se, kao daleka S. Kordi─ç, usred Hrvatske nazivati jezik srpskohrvatskim, smislili su dosko─Źicu o "┼ítokavskim jezicima", pa su pod tom firmom dijelili i knji┼żevne nagrade. Na tom tragu jugoslavenski provokator koji djeluje u Zagrebu (Miljenko Jergovi─ç) govori o "na┼íim jezicima", a sve hrvatsko oko sebe progla┼íava usta┼íama, ┼íto "prolazi", a ne "nacistima" kao udaljena S. Kordi─ç koja djeluje u Njema─Źkoj, a Njema─Źka je kao ┼íto je poznato bila na strani saveznika. No, ni ondje ba┼í nema previ┼íe prista┼ía, a jedan od njezinih protivnika upravo iz germanskoga podru─Źja napisao je sjajnu knjigu u obranu hrvatskoga jezika. Za prijevod te knjige trebalo je muku mu─Źiti, jer hrvatska dr┼żavna vlast (alias ministarstvo) nije nikako mogla na─çi novaca kako bi ju se objelodanilo.

Jo┼í o Kati─Źi─çevu intervjuu "Vijencu", o tome razgovoru koji bi trebalo tiskati u stotinama tisu─ça primjeraka i dijeliti ljudima na ulici: na pitanje o Bartulu Ka┼íi─çu odgovara: "Nevolja je s Ka┼íi─çem u tome da ako postoji srpskohrvatski jezik, onda je gramatika Bartula Ka┼íi─ça, isusovca, prva gramatika toga jezika. To─Źka. To ni jedan Srbin ne mo┼że podnijeti."

I na kraju, o isto tako bitnome: "Mislim da se hrvatski jezik, to mi je nedavno postalo jasno, mo┼że definirati i na razini narje─Źja, a to zna─Źi da je skup svih onih govora koji su pod utjecajem hrvatskoga knji┼żevnog jezika, makar samo nedjeljom s oltara i propovjedaonice. To u velikoj mjeri oblikuje jezi─Źnu osjetljivost naroda."

Srbi svuda ili u tre─çoj Jugoslaviji

Jedan je jedini pothvat koji doista mo┼że nositi naziv zajedni─Źkoga zlo─Źina─Źkog pothvata, a to je uporni i neumrli pothvat u nastojanju oko zajedni─Źkog jezika koji bi nosio srpskohrvatsko ime. Zato svaki Hrvat mora odmah i munjevito reagirati na bilo kakav znak da pojedinac ili organizirana skupina rade na tom planu, jer je jezi─Źna agresija uvijek prethodnica zbiljske, vojne agresije na Hrvatsku, jer vodi ne pribli┼żavanju nego sukobu naroda i ra─Ĺa trajnim nevoljama. Hrvatska jezi─Źna osjetljivost o kojoj govori Kati─Źi─ç, lavlji je dio hrvatske narodne osjetljivosti i onaj tko to zaboravlja ─Źini zlo prirodnom stanju stvari ali i sebi samome, kako nas u─Źi povijest.

Nova podmetanja oko jezika dio su, naravno, geostrate┼íkoga plana koji ┼żudi za povratkom jedinstva kompaktnog ju┼żnoslavenskog dr┼żavnog teritorija , kojim se mo┼że lak┼íe vladati ako postoji istost jezika. Opet Kati─Źi─ç, i s tim ─çu zavr┼íiti: "Ako pogledate na kartu i vidite da Beograd le┼żi tamo gdje se spajaju Dunav, Sava , Tisa i Morava, odmah ─çete uo─Źiti koji je to geostrate┼íki polo┼żaj. Tko je onda lud da izme─Ĺu Beograda i Zagreba odabere Zagreb. A lak┼íe je imati i Beograd i Zagreb ako se tamo govori isti jezik."

Hrvoje Hitrec, Hrvatsko kulturno vije─çe

15.09.2010.

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU