Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

RAZGOVOR S KARDINALOM  VINKOM PULJI─ćEM     (svibanj 2005.)

periicweb.jpg

Uzoriti kardinal i vrhbosanski nadbiskup, monsignor Vinko Pulji─ç, posjetio je 19. do 20.02.2005. Hrvatsku katoli─Źku misiju St Gallen. Tim povodom je u katedrali Uznesenja Bla┼żene Djevice Marije 19.02.2005. udijelio krizmanicima sakrament sv. Potvrde. Dan kasnije u Joni kardinal je nazo─Źio i misnom slavlju u ─Źast dvadesetpetogodisnjeg sve─çeni─Źkog jubileja voditelja misije, fra Vlade Ere┼ía. Fra Ere┼í uskoro napu┼íta Misiju St Gallen i odlazi na novu pastoralnu du┼żnost.
Iskoristili smo ovu rijetku prigodu i sa kardinalom obavili kra─çi razgovor.

Uzoriti, Vi ste kardinal i nadbiskup vrhbosanski. Odgovorni ste za puk Va┼í katoli─Źki u Bosni i Hercegovini. Mo┼żete li nam ne┼íto re─çi o trenuta─Źnom stanju u toj zemlji?

Iskoristit ─çu ovo pitanje da malo pojasnim odkud poti─Źe ono "vrhbosanski" u nazivu biskupije. Naime prije turskih osvajanja sredi┼íte biskupije bilo je u mjestu Vrhbosna, koje je naziv dobilo po toponimu vrhu rijeke Bosne. Katedrala u tom mjestu posve─çena je sv. Petru i Pavlu, a sagra─Ĺena je 1244. godine. Poslije osvajanja Bosne i Hercegovine Turci katedralu do temelja ru┼íe, tako da na njenom mjestu preostaje samo oltarni kamen. Taj se relikt danas ─Źuva u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.


Interesantna je jedna anegdota iz tog vremena, koja zorno pokazuje kakav je bio polo┼żaj katolika pod turskom vladavinom. Naime u Fojnici se nalazi samostan iz koga bi franjevci prolje─çem odlazili me─Ĺu narod i ne bi se vra─çali do kasne jeseni. U samostanu bi ostao samo gvardijan, kao lokalni predstavnik katoli─Źkog puka u poslovima sa novim vlastima. Jedne godine vrate se sve─çenici u samostan i zateknu gvardijana posve sijedog. "Pa ┼íto se to dogodi s Tobom gvardijane?", pitahu ga zabrinuti franjevci. "Sve nazor smiju─çi se s njima", odgovori on.


Prije ovog stra┼ínog rata u BiH je ┼żivjelo po na┼íim podacima oko 800'000 katolika. To su velikom ve─çinom Hrvati, iako ima ne┼íto malo Poljaka, ─îeha, Slovaka, Ukrajinaca i Talijana. Za rata je do┼ílo do jednog stra┼ínog izgona i raseljavanja. Danas u BiH ┼żivi ne┼íto vi┼íe od 460'000 katolika. Podijeljeni smo u 4 biskupije. sarajevsku, banjalu─Źku, trebinjsku i mostarsku.
U Sarajevskoj biskupiji smo prije rata imali 528'000 vjernika katolika u 144 ┼żupe, a danas ih imamo tek ne┼íto vi┼íe od 218'000.
U vrhbosanskoj nadbiskupiji, koja se prote┼że na sjeveru do Save, na istoku do Drine, na jugu do Ivanplanine i na zapadu do Kupresa, sru┼íeno je 600 crkvenih objekata, a u cijeloj BiH njih oko 1'000.
Danas je Bosna i Hercegovina podijeljena zemlja. Podijeljena je izme─Ĺu Srba i Muslimana-Bo┼ínjaka. Dayton je zaustavio rat, ali je ozakonio nepravdu. Mi se jedva borimo za povrat ili za ono ┼íto nazivamo "pravo na povrat". Mi svakim danom iznova ┼żivimo izazov. Pitaju me eto kao i Vi: "Kako je u Sarajevu?" A ja velim: "Svakako nije dosadno". Eto tako, iz na┼íeg kuta gledano danas izgleda ta zemlja Bosna.

Kako te─Źe povratak izbjeglica na podru─Źja na kojima su ┼żivjeli prije ratnih djelovanja i kako ih Crkva na tom putu prati?

Na┼ía zalaganja za povratak ljudi na njihova ognji┼íta su stalna. Na┼żalost put nam ote┼żavaju ─Źesto politi─Źki ─Źimbenici iz tzv. Me─Ĺunarodne zajednice, koja prema Hrvatima povratnicima ima druga─Źije kriterije nego ┼íto je to slu─Źaj primjerice sa povratkom muslimanskog i srpskog pu─Źanstva na podru─Źja sa kojih su protjerani. To ima nesagledive i te┼íke posljedice za na┼í narod. Iritirani smo nepravdom i ukazujemo na ─Źinjenice, da se o povratku Hrvata ne skrbi dovoljno, da se ┼żelja za njihovim povratom namjerno krivo interpretira u svjetskim centrima mo─çi. Ima primjera, da se na terenu posve otvoreno od strane te i takove Me─Ĺunarodne zajednice opstruira povratak Hrvata njihovim ku─çama.


Mi me─Ĺutim zazivamo Boga da nam pomogne u na┼íim nastojanjima, poti─Źemo ljude da se vra─çaju na svoja ognji┼íta, pa i onda kada su im ku─çe ru┼íevine. Hrabrimo ih da po─Źnu obnovu, da rade i "─Źeprkaju" na svojoj zemlji, jer zemlja ostaje. Nju se ne smije napustiti i time prepustiti drugima. Mi se za na┼ía prava moramo izboriti sami. Tu nam definitivo nitko ne─çe pomo─çi. Na ┼żalost legitimna politika Hrvata kao konstitutivnog naroda u BiH to sada ─Źesto puta nije u mogu─çnosti.

Dosta je tu na┼íih internih slabosti, ali ima i objektivnih razloga. Tako se primjerice one, koji djeluju u interesu na┼íeg naroda, ako se to kosi sa interesima tzv. Me─Ĺunarodne zajednice namjerno i sustavno kriminalizira, neke se kupi ili ucjenjuje, pa za ne┼íto novaca "pjevaju" sve ┼íto od njih zatra┼że. Svjedoci smo, da se dio politi─Źara jednostavno smijeni, a na njihovo mjesto dovede one, koji nemaju legitimitet u narodu.


Zato mi radimo dodatnom snagom. Sve─çenici se vra─çaju i zadr┼żavaju narod. Na Kristovom putu obnavljamo ono ┼íto nam je najvrijednije, a to su ┼íkole i sjemeni┼íta. ┼ákole vode sve─çenici, a za njih je zadu┼żen pomo─çni biskup dr. Pero Sudar. Za sada smo otvorili 6 ┼íkolskih centara. Prvi je otvoren 1994. u Sarajevu i sadr┼żi osnovnu i medicinsku ┼íkolu te gimnaziju. Danas imamo preko 1200 ─Ĺaka na tim ┼íkolama. Bitno je re─çi, da su te ┼íkole otvorene svima. Mi tamo odgajamo ljude neovisno kojoj naciji pripadaju. Oni, koji zavr┼íe ove ┼íkole sigurno nam ne─çe biti neprijatelji.


Druga je ┼íkola otvorena u Zenici. Tu imamo osnovnu ┼íkolu i gimnaziju sa ca. 800 ─Ĺaka. U Tuzli smo osnovali tre─çu ┼íkolu. Predvi─Ĺene su osnovna i gimnazija. Tu imamo nekih pote┼íko─ça, jer su nam u upravi grada dozvolu za rad dali, pa onda uzeli. U Travniku je vra─çena jedna tre─çina ─Źuvene travni─Źke gimnazije. U potkrovlju smo, dakle na tavanu organizirali sjemeni┼íte za sve─çenike. Uredili smo ─Źetrdesetak soba za one u─Źenike kojima je daleko do ku─çe. Tu borave i rade preko tjedna, a vikendom odu doma. Ukupan broj polaznika je oko 900. U ┼Żep─çu je uz pomo─ç Selezijanaca otvoren zanatski centar na kome se u─Źe 5 zanata, a u Konjicu podru─Źna ┼íkola. Na ┼żalost u Konjicu vi┼íe nema naroda, pa nam je ┼íkola gotovo prazna.


┼áto zbog prevelikih potreba, ┼íto zbog objektivne situacije, mi nemamo dovoljno novaca da bismo svugdje zapo─çeli graditi ili obnavljati crkve. Ono malo ┼íto se prikupi na lokalnoj razini ─Źesto nije dovoljno niti za podmirenje temeljnih potreba. Zato smo upu─çeni na pomo─ç drugih. Do sada je na┼í opstanak najvi┼íe pomagala austrijska katoli─Źka Crkva, a poslije rata na ovamo nam najvi┼íe poma┼że talijanska katoli─Źka Crkva. Mi tu pomo─ç sa du┼żnom zahvalno┼í─çu prihva─çamo.

─îini nam se, da Hrvati kao narod nemaju trenuta─Źno onu potrebitu intelektualnu "kriti─Źnu masu," koja bi na jednom mjestu, neovisno o strana─Źkim i politi─Źkim usmjerenjima, radila na artikuliranju bitnih strate┼íkih ciljeva Hrvata u BiH. Ima nekih naznaka i poku┼íaja u okviru "HKD Napredak", ali su oni, ─Źini nam se, nedovoljni. Postoji li opasnost, da se hrvatski identitet na temelju vlastitih slabosti i neorganiziranosti dokine u dr┼żavi u kojoj su Hrvati konstitutivni narod?

Poglavito u zadnje vrijeme ime poku┼íaja, da se deficit glede postojanja konzistentne nacionalne politike na strate┼íkoj razini popravi. Nekoliko grupacija intelektualaca radi na ovom planu. Mi se, koliko je to u na┼íoj mo─çi, borimo za ravnopravnost hrvatskog naroda. Tu prije svega mislimo na ravnopravnost hrvatskog jezika. ┼Żalosno je, da se mi kao konstitutivan narod moramo boriti za ostvarenje temeljnih ljudskih prava, kao ┼íto je pravo na ┼íkolovanje ili pravo na informativni program na vlastitom jeziku. U mnogim europskim zemljama manjine u┼żivaju ta prava za koja se mi ovdje tek moramo izboriti. No zada─ça je civilnog dru┼ítva i hrvatske politike boriti se u institucijama sustava za ta prava.
Mi pripoma┼żemo na na┼í na─Źin. U tom kontekstu pokrenuli smo, tako re─çi iz ni─Źega "Katoli─Źki tjednik", sa ciljem da pove┼żemo hrvatski narod, sa─Źuvamo na┼í jezik, vjeru i kulturu. Tjednik nastavlja tradiciju "Propovjednika u ku─çi", kasnijeg "Kri┼ża", novina koje su sa kra─çim prekidima izlazile izme─Ĺu dva rata. Utemeljio ih je nadbiskup vrhbosanski ┼áari─ç, a radi sukoba sa onda┼ínjom centralnom vla┼í─çu bile su nekoliko puta zabranjivane.

Mi koji smo zainteresirani za op─çu situaciju u BiH pratimo Vas i Va┼íe istupe. ─îesto sti─Źemo dojam da M─Ĺunarodna zajednica radi izravno na ┼ítetu hrvatske zajednice u BiH. Ovaj dojam je racinalno jako te┼íko objasniti. Mo┼żete li nam re─çi ne┼íto vi┼íe o tome?

To je kompleksno pitanje, a odgovor nije jednostavan. Iako ima indicija, da se neki ─Źimbenici u Me─Ĺunarodnoj zajednici sustavno pona┼íaju na ┼ítetu Hrvata, ja sam mi┼íljenja da oni na na┼í problem gledaju prakti─Źno i pragmati─Źno. U krajnjoj liniji oni te┼że jednostavnijem, tako re─çi prakti─Źnijem rje┼íenju problema, koji optere─çuje ovu zemlju. Tako smo mi i definitivo moneta za potkusurivanje velikih sila i ┼żrtva Daytonskog sporazuma, koji je, kako sam ve─ç rekao, ozakonio nepravdu, a Hrvate doveo u krajnje neravnopravan polo┼żaj u usporedbi sa druga dva naroda u BiH.
Jo┼í ne┼íto zaslu┼żuje da bude spomenuto. Radi se o masonima ili slobodnim zidarima. Njih se ─Źesto mistificira i o njima se puno govori na pomalo misti─Źan na─Źin. No oni su aktivni i nama su stvarni problem. Jo┼í su 1994. godine obznanili: "Smeta nas Katoli─Źka crkva u Iraca, Poljaka i Hrvata." I na tom mjestu treba tra┼żiti odgovore na neka postavljena i nepostavljena pitanja.


Kako na sve to gleda Republika Hrvatska?

Bojim se da je dana┼ínja hrvatska politika, koju personificira gospodin Sanader kao predsjednik vlade i gospodin Mesi─ç kao predsjednik Republike, nesvjesna va┼żnosti povijesnog momenta u kome se nalazi hrvatski narod u BiH. Ili su dezorijentirani, ili nemaju nikakav koncept glede hrvatskog pitanja u BiH.
To je situacija, koja nas ispunjava ┼żalo┼í─çu, jer bitni obna┼íatelji vlasti nemaju vizije niti hrabrosti zastupati legitimne hrvatske interese na na─Źin na koji to ─Źini svaka odgovorna politika. Neskriven je interes Me─Ĺunarodne zajednice da tomu ostane tako.
Dapa─Źe. Nakon predsjedni─Źkih izbora, ina─Źe ru┼żna i dobrim dijelom iskrivljena slika o Hrvatima u BiH jo┼í se vi┼íe zatamnila. Mislim da Hrvatska ima paranoi─Źan odnos prema Hrvatima u BiH i usudio bih se re─çi, ima problem vlastitog identiteta, koji je neraskidivo povezan sa identiteom Hrvata u BiH. Treba se javno upitati, tko su nositelji te hu┼íka─Źke i po interese hrvatskog naroda ┼ítetne politike.

Molim Vas zaklju─Źite sami:
Od ─Źetiri miliona Hrvata, 1 milion su podrijetlom iz BiH. Najvi┼íe kadrova koji su se opredijelili za duhovna zvanja u Republici Hrvatskoj potje─Źe iz BiH. Tako je gotovo 70 % svih ─Źasnih sestara, koje danas djeluju u Hrvatskoj, ro─Ĺeno u BiH. Hrvati iz BiH su se ┼żrtvovali i ginuli za dana┼ínju Hrvatsku. Pa kako se mo┼że┼í bojati nekoga tko za tebe ┼żivot daje!?
Ja sam protiv podjela. Jedan smo narod. Ako se dugoro─Źno ┼żeli sa─Źuvati hrvatska dr┼żava, mora se na svake na─Źine boriti za opstanak Hrvata u BiH. Sve ostalo je kratkovidno politiziranje.

Ima i onih u BiH, koji na sli─Źan na─Źin kao i mediji u Hrvatskoj gledaju na probleme "hrvatskog jedinstva". Tu mislimo primjerice na "Svjetlo rije─Źi", koje anga┼żiranjem najlju─çih kriti─Źara, kao ┼íto su Ivan Lovrenovi─ç, Ivo Banac i sl. na ─Źudan na─Źin "brane" hrvatske interese.

Da, imate pravo. No, u pluralisti─Źkom dru┼ítvu kakvom te┼żimo svi imaju prava re─çi ┼íto misle. Ja sam tu pastir, koji nastoji sa─Źuvati sve "ovce u toru". Ako mi pokoja jedno vrijeme i zaluta, nadam se da ─çe vremenom na─çi put natrag, svom narodu i svom pastiru.

Svjedoci smo jednog agresivnog nastupa islama na europskom tlu. Radi se o koordiniranom, dobro smi┼íljenom prodoru na zapad, koji ima za cilj ┼íirenje islama na zemlje tradicionalno kr┼í─çanske civilizacije. Taj prodor financiraju neke bogate zemlje bliskog i dalekog istoka. Apsurdno je, da mi kao katoli─Źka Crkva u BiH nemamo ─Źvr┼í─çu podr┼íku kr┼í─çanske Europe. Kako to komentirate?

Ne smijemo se bojati niti osu─Ĺivati islam zbog njegove potrebe da se ┼íiri. U naravi je svake religije i ┼żelja za ┼íirenjem. Stvarni problem je u nama. Pitajmo se, koliko smo mi u─Źinili da u─Źvrstimo i oja─Źamu na┼íu Vjeru. Koliko smo sve─çenika i sestara darovali svom narodu da za njega skrbi i da ga vodi Kristovim putem?
Nedavno mi je istambulski biskup rekao da ono ┼íto mi do┼żivljavamo danas, to su oni do┼żivljavali prije stotinu godina. Tada je pozivao Europu u pomo─ç, nije se odazvala. Ne vjerujem da se tu ne┼íto dade promjeniti. Sami smo, iako katkad nejaki u svojim nastojanjima, odgovorni za vlastitu sudbinu.

Ima li hrvatski narod i prijatelja u Me─Ĺunarodnoj zjednici?

Da, Sveti Otac Papa primjerice. On je na našoj strani.


Ali to je malo!


Za neke je malo, a neki vele: "Kud ćeš više!"

Hvala Vam lijepa na ovom razgovoru. Na kraju bih Vas zamolio da uputite par rije─Źi ─Źlanovima Hrvatske kuturne zajednice i Hrvatima u ┼ávicarskoj.

Neka ─Źuvaju slogu, neka ┼żive svoj tradicionalni sustav vrijednosti, brinu se za obitelj, i neka vjeruju u Bo┼żju providnost.

Razgovor vodio: Ljupko Perić, dopredsjednik HKZ Švicarske
Jona 20.02.2005.

Izvor: Društvene obavijesti broj 96, svibanj 2005.

 

004-2005

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU