Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

HRVAT IZ DUBROVNIKA - RUGIER BO┼áKOVI─ć - EUROPSKI ZNANSTVENIK     (18.05.2011.)

Uz 300-tu obljetnicu ro─Ĺenja u Dubrovniku, 18. svibnja - Milano 15. velja─Źe 1787.

Kad pi┼íemo o hrvatskim velikanima treba predstaviti njihovu radnu biografiju i hrvatsku naciju, ali i odnos nasljednih pokoljenja prema njemu, napose tu─Ĺinskih, koji ga prisvajaju, da bi u svoj mozaik ugradili jedan ukradeni svjetli kamen─Źi─ç. Upravo takova pohlepna otima─Źina prati jednog od najve─çih mislilaca i znanstvenika svih istaknutih dimenzija i dometa, Hrvata iz Dubrovnika Rugiera Josipa Bo┼íkovi─ça.

─îlanak, koji slijedi u znak 300. obljetnice ro─Ĺenaja Rugiera Josipa Bo┼íkovi─ça, u Dubrovniku sastavljen je iz osobnog znanja ─Źlankopisca, iz stranih i iz hrvatskih izvora, prete┼żito iz: Vladimir Bazala, Hrvatska znanstvena ba┼ítina, Nakladni Zavod MH Zagreb 1978. i Hrvatski latinisti, Pet stolje─ça hrvatske knji┼żevnosti (II, 3), Zora Zagreb, 1970.

 

O Hrvatu iz Dubrovnika Rugieru Josipu Boškoviću se ovdje piše iz više motiva kao na primjer:

1. Radi uspomene na uzornog hrvatskog, europskog i svjetskog znanstvenika u znak u 300-te obljetnice ro─Ĺenja.

2. Da ga branimo od posizanja Talijana, na dubrova─Źkog Hrvata, vrhunskog interdisci-plinarnog znanstvenika, k tome katoli─Źkog redovnika Isusova─Źkog reda.

3. Da pobijamo srbsko pohlepno i la┼żno potvaranje Srbima sve istaknute dubrova─Źke Hrvate po─Źev od Marina Dr┼żi─ça i Cvijete Zuzori─ç preko Ivana Gunduli─ça do Ive Vojnovi─ça... uklju─Źuju─çi i Rugiera Josipa Bo┼íkovi─ça.

Takve ogavne la┼żi ┼íiri ne samo dr┼żavna velikosrbska ideologija, nego poglavito Srpska akademija nauka i umetnosti SANU u Beogradu, Srpsko knji┼żevno dru┼ítrvo, Srpska pravoslavna crkva i Matica srpska...

Hrvatski prosvjedi nisu dovoljni

Hrvatsko knji┼żevno dru┼ítvo je ulo┼żilo pismeni prosvijed protiv ovih srpskih pohlepa i la┼żi, ali to nije dosta. S tom srbskom kra─Ĺom i la┼żima treba se pozabaviti Hrvatsko pravosu─Ĺe i Pravosu─Ĺe Europe.

 

Rugier Josip Bošković - Rogerius Josephus Boscovich

Hrvat Rugier Bo┼íkovi─ç ide u red najistaknutijih znanstvenika Europe, 18. stolje─ça. Po paleti svojih djelatnosti Bo┼íkovi─ç je vrhunski znanstveni poyhistor u punini zna─Źenja toga izraza: matemati─Źar, fizi─Źar, astronom, geodet, arheolog, diplomat, latinski pjesnik, ali u prvom redu filozof i teorijski fizi─Źar.

Rugier Josip Bo┼íkovi─ç rodio se 18. svibnja 1711. u Dubrovniku od otca Nikole, podrijetlom hercegova─Źkog Hrvata iz Orahovog dola, i majke Pavle, k─çeri Bara Bettere, uglednog dubrova─Źkog gra─Ĺanina i hrvatskog pjesnika.

Iako je gotovo ─Źitav svoj vijek, osim prve mladosti, proveo izvan Dubrovnika, ostao je Rugier s njim povezan najvi┼íe preko starijeg brata Bara i sestre Anice, s kojom se je mnogo dopisivao. Iz tih pisama se vidi, da mu je dobrobit rodnog grada bila uvijek na srcu.

Nakon ┼íkolovanja u Isusova─Źkom kolegiju u Dubrovniku, kad mu je bilo blizu 15 godina, stariji brat Baro - Isusovac povede ga u Rim na Collegium Romanum, glavno u─Źili┼íte njegovoga reda. Tu je mladi Bo┼íkovi─ç zavr┼íio srednje i visoko ┼íkolovanje i ve─ç 1733. postao profesor filozofije, matematike, fizike i astronomije u Rimu, Paviji i Milanu, kasnije i u Parisu. U Breri je Bo┼íkovi─ç osnovao astronomski observatorij.

Godine 1759. odlazi profesor Bo┼íkovi─ç u Francusku i Englesku, gdje nastupa njegovo najplodnije razdoblje znanstvene djelatnosti. Napisao je 40 razprava i pripremio svoje ┼żivotno djelo o prirodnoj filozofiji.

Osnova njegova zanimanja su prirodoslovne i matemati─Źke znanosti pa i kao filozof on se najvi┼íe bavi pitanjima filozofije prirode, pitanjima o gra─Ĺi materije, o gibanju, prostoru i vremenu. Polaze─çi od posebne atomisti─Źke teorije, koja zami┼ílja tvar gra─Ĺenu diskontinuirano od neprote┼żenih sredi┼íta sila (materijalnih to─Źaka), on je u nizu djela izgradio ─Źitav znanstveni sustav o fizikalnoj prirodi, tuma─Źe─çi jedinstveno i suvislo sve njezine fenomene (gravitaciju, koheziju, elasticitet itd.) kao odraze jednog vrhovnog zakona o izmjeni odbojne i privla─Źne sile prema razlici izme─Ĺu atoma.

U teoriji spoznaje kriti─Źki je realist, prista┼ía nazora o subjektivnosti tzv. sekundarnih kvaliteta. Osjetni kvaliteti pripadaju samo svijetu duhovnih jedinica, dok im u fizikalnoj prirodi odgovaraju samo kvantitativni, prostorni odnosi nastali gibanjem materijalnih jedinica.

U psihologiji i teodiceji pridr┼żavao se uglavnom skolasti─Źkih pogleda, ─Źuvaju─çi prema temeljnim naukama vjere uvijek ortodoksni stav, ali se u svojim radovima ipak kriti─Źki osvr─çe i na razli─Źite filozofske poglede novijih mislilaca kao ┼íto su Descartes, Locke, Leibniz i drugi tako da je njegov stav kriti─Źki objektivno odmjeren prema nastojanjima filozofije njegova doba.
Od starijih predstavnika filozofije u Hrvata on je jedan od onih rijedkih znanstvenih djelatnika, kojemu su djela svestrano prou─Źena i o kojemu i u doma─çoj i stranoj knji┼żevnosti postoji ve─çi broj ob┼íirnih studija.

Glavno Boškovićevo djelo je Theoria philosophiae naturalis redacta ad unicam legem virium in natura existentium (Viennae 1758., pretisak 1759., 2. izdanje Venezia 1763.) - Teorija filozofije prirode svedena na jedan jedini zakon sila koje postoje u prirodi.
Divot-izdanje ovog djela s usporednim englezkim prijevodom izi┼ílo je godine 1922. u Londonu, a ameri─Źko izdanje godine 1966. Latinski original prema venecijanskom izdanju iz godine 1763. i usporedni hrvatski prijevod Jakoba Stipi┼íi─ça izi┼íao je u nakladi "Liber" i "Sveu─Źili┼ínoj nakladi" u Zagrebu 1974. godine, istaknutom zaslugom Prof. Dr. Vladimira Filipovi─ça i ┼Żarka Dadi─ça.

Od mnogobrojnih ostalih djela Rugiera Josipa Boškovića treba spomenuti još:
Disertatio de cometis (1746.) - Razprava o kometima
De maris aestu (1747.) - O strujanju mora
De solis ac lunae defectibus - O pomr─Źinama Sunca i Mjeseca, objavljeno u Londonu godine 1760. i posve─çeno Royal Societi u Londonu, koje ga je primilo za ─Źlana.
Opera partinentia ad opticam et astronomiam - Djela koja se odnose na optiku i astronoimiji, obuhva─çaju 5 svezaka. Sadr┼żavaju obse┼żna iztra┼żivanja o astronomskim objektima, razprave iz teorijske i prakti─Źne astronomije i drugo.

Godine 1750. dok je Bo┼íkovi─ç jo┼í bio profesor matematike na Isusova─Źkom Collegium Romanum, prihvati se on s englezkim isusovcem Christophom Maire izmjeriti dva meridijanska stupnja u Papinskoj dr┼żavi izme─Ĺu Rima i Riminija. Tim mjerenjem trebalo je pridonijeti rje┼íavanju problema veli─Źine i oblika Zemlje.
Bo┼íkovi─ç je u tu svrhu usavr┼íio neke metode mjerenja. O tome astronomsko-geodetskom podhvatu on govori u djelu:De litteraria expeditione per Pontificiam ditionem ad dimentiendos duos merdiani cradus et corrigendum mappam geographicam - O znanstvenom putovanju po Papinskoj dr┼żavi da bi se izmjerila dva stupnja meridijana i popravila zemljovidna karta, objavljeno u Rimu 1755.

Kad se jer Bo┼íkovi─ç nakon boravka u Be─Źu vratio 1758. godine u Rim, opazio je da ve─çina u Isusova─Źkom kolegiju ne odobrava osnovne misli njegovog ┼żivotnog djela pa je odlu─Źio napustiti mjesto profesora u tom zavodu. Osim toga nije se slagao s tamo┼ínjim sistemom nastave pa napu┼íta Rim i odlazi u Paris, gdje je imao dosta znanaca, jer je od 1748. bio dopisni ─Źlan Francuzke akademije.

Namjeravao je Bo┼íkovi─ç oti─çi u Carigrad radi promatranja prolaza Venere izpred Sunca. Plovidbu kod otoka Tenede prekinula je oluja i pogodila ga je bolest, od koje je odle┼żao 7 mjeseci pa nije uop─çe dospio u Carigrad. Tu priliku izkoristio je Bo┼íkovi─ç za razgledanje i prou─Źavanje ru┼íevina Troje. Kad je ozdravio uputio se je Bo┼íkovi─ç preko Bugarske i Moldavije u Poljsku. U Var┼íavi je bio vrlo srda─Źno do─Źekan. O tome putovanju i boravku u Poljskoj objavio je Bo┼íkovi─ç na talijanskome jeziku zanimljiv dnevnik pod naslovom: Giornale di un viaggio da Constantinopoli in Polonia, Bassano 1784.

Mijenjajući boravak i djelovanje na znanstvenim projektima u raznim gradovima, godine 1770. došao je u Milano, gdje je preuzeo katedru za astronomiju i optiku, ali već nakon godinu dana, dok se je spremao na put za Dubrovnik, pozvali su ga njegovi prijatelji i štovatelji u Paris, gdje su mu pribavili dobro plaćeno mjesto direktora optike za francuzku mornaricu.
U Parisu, gdje je nakon ukinu─ça Isusova─Źkog reda dobio francuzko dr┼żavljanstvo, ipak nije primljen kao dobro do┼íao. Naprotiv, pao je u sukob s astronomima: La Placeom i Rochonom, koji su ga uvelike ozlojedili. Nesklon mu je bio i D'Alambert. Zbog svega toga i radi atmosferske klime, napu┼íta Bo┼íkovi─ç ve─ç 1780. Paris i definitivno 1782. se vra─ça u Italiju.

Nakon te┼żih ┼żiv─Źanih oboljenja, umro je Rugier Josip Bo┼íkovi─ç od gu┼íenja plu─çnim katarom, u Breri, 13. velja─Źe, 1787. godine. Sahranjen je u milanskoj crkvi svete Marije Podone. U dubrova─Źkoj katedrali zavi─Źajni Dubrovnik postavio mu je spomen-plo─Źu. Posmrtni ostatci Rugiera Josipa Bo┼íkovi─ça ni do danas nisu prenijeti u njegovu domovinu Hrvatsku.

Da je Rugier Josip Bo┼íkovi─ç, kojim slu─Źajem bio politi─Źar, njegove kosti bile bi dopremljene u Dubrovnik, ali znanstvenik? Ima li koga u Hrvatskoj da sa zastavicom znanstvenika mo┼że stati ispred politi─Źkih steto─Źina i parazita?!

Bošković pjesnik

Rugier Josip Bo┼íkovi─ç nije bio samo vrhunski i svestrani znanstvenik, nego i latinski pjesnik. Njegova pjesni─Źka sposobnost jasno dolazi do izra┼żaja u djelu: De Solis ac Lunae defectibus - O pomr─Źinama Sunca i Mjeseca. U tom djelu Bo┼íkovi─ç s lako─çom elegantnim hexametrima pjesni─Źki oblikuje abstraktne astronomske teorije.

Uz brojne europske akademije bio je i ─Źlan Rimske Arkadije, koja je u svojim edicijama objavljivala njegove pjesme. Spjevao je i nekolioko latinskih prigodnica, na primjer u ─Źast poljskog kralja Stanislava I (1753.), carice Marije Terezije (1756.) i prigodom ro─Ĺenja francuzkog prijestolonasljednika (1781.).

Zaklju─Źno:

Iako je Josip Rugier Bo┼íkovi─ç ve─ç za ┼żivota u┼żivao veliki ugled u europskim i svjetskim znanstvenim krugovima, ipak je istom u novije doda utvr─Ĺeno da se je on u mnogo─Źemu izdizao nad svoje vrijeme i da je prete─Źa novih znanstvenih dostignu─ça. Uz sna┼żan intelekt, marljivost i upornost posjedovao je i ┼żivu fantaziju i prodornu intuiciju.

Njegova ostvarenja i druge vrijednosti prepoznali su suvremeni hrvatski znanstvenici pa su Zavod za teorijsku fiziku u Zagrebu, nazvali Institutom "Ru─Ĺer Bo┼íkovi─ç". Ulaz u Institut udostojanstvenili su Me┼ítrovi─çevim spomenikom velikome hrvatskome i svjetskome znanstveniku. Kao ┼íto re─Źe Heisenberg, znanost nema domovinu, no znanstvenici ju imaju. ...

Friedrich Nietzsche je u Bo┼íkovi─çevoj sili koja je "dematerijalizirala" prirodu poku┼íao opravdati vlastiti voluntarizam. Hrvatskog znanstvenika je smatrao, uz Poljaka Kopernika, najzna─Źajnijim protivnikom privida, najve─çim pobjednikom nad osjetilno┼í─çu. Dok nas je Kopernik privolio prestati vjerovati da Zemlja stoji ─Źvrsto, Nietzsche tvrdi u svojem djelu S onu stranu dobra i zla, Bo┼íkovi─ç je poljuljao naivnu realisti─Źku vjeru u posljednje ┼íto je od te Zemlje ostalo "─Źvrsto": u si─çu┼íni materijalni atom.

Hrvatski i svjetski znanstvenik Rugier Josip Bo┼íkovi─ç nadahnjuje mlada pokoljenja, koja su za ┼żivot odabrala njega za uzor.


Mr. sci. Dragan Hazler

Basel, 18. svibnja 2011.

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU