Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

SAMO ISTINA ─ćE NAS OSLOBODITI!    (02.05.2011.)

Hrvatska je društvo neznanja


Prvostupanjskom presudom trojici hrvatskih generala u Hagu zapo─Źeo je proces suo─Źavanja hrvatskih gra─Ĺana s cjelovitom istinom i dijelovima istine o hrvatskom dru┼ítvu i hrvatskoj dr┼żavi. Budu─çi je ta istina krivotvorena u iznimno velikim razmjerima i dimenzijama, suo─Źavanje s istinom bit ─çe iznimno slo┼żeno, dugotrajno, iznena─Ĺuju─çe i bolno. Na┼żalost, brojne ranije i manje bolne prigode za suo─Źavanje s istinom smo propustili, te smo do┼íli do ove te┼íke razine s koje tek po─Źinjemo. U tome smislu, pored svih golemih ┼íteta, mo┼że se tra┼żiti i tra─Źak korisnosti u prvostupanjskoj ha┼íkoj presudi.

Prastara je i op─çeva┼że─ça izreka: "Znanje je mo─ç". Ta se jednostavna istina temelji na dubokoj mudrosti teoretskih promi┼íljanja najve─çih umova ljudske civilizacije, kao i na mnogobrojnim prakti─Źnim iskustvima iz povijesti ljudske civilizacije. Sukladno tome nastala je i izreka koja ka┼że: "Najve─ça la┼ż je ona la┼ż koja se predstavlja kao istina."


Obje izreke je nu┼żno imati u vidu, ako se ┼żeli po─Źeti suo─Źavati sa sada┼ínjom situacijom u Hrvatskoj. Naime, hrvatsko dru┼ítvo se stolje─çima dr┼żalo u neznanju, s osnovnim ciljem da mo─ç u Hrvatskoj ostvaruju izvanhrvatski i protuhrvatski interesi.

Neznanje se nije u Hrvatsku samo uvozilo, nego je najopasnije što su i institucije u Hrvatskoj, protokom višestoljetnog vremena, sve više pristajale proizvoditi neznanje, nanoseći i reproducirajući pregoleme, dugotrajne i raznovrsne štete hrvatskome društvu.
Naslage neznanja u Hrvatskoj su vi┼íegeneracijske i vi┼íedimenzionalne. One su duboke, ┼íiroke i visoke, te me─Ĺusobno isprepletene i me─Ĺuovisne. Zbog toga je neznanje u Hrvatskoj duboko ukorijenjeno u duhu, umu, psihi, mentalitetu i emocijama mnogobrojnih pojedinaca, te gotovo svih organizacija i institucija.
Zbog svega nazna─Źenog je suprotstavljanje neznanju u Hrvatskoj iznimno, slo┼żeno, te┼íko i opasno, jer se sudara s veoma osmi┼íljenim i izgra─Ĺenim izvanhrvatskim interesima, te sa svim vrstama unutarhrvatskih otpora koji proizlaze iz naopake strukturiranosti institucija u Hrvatskoj i iz iracionalne prirode neznanja, predrasuda, stereotipa i zabluda.
Tko god je u Hrvatskoj poku┼íavao ili se poku┼íava suprotstaviti neznanju nailazio je i nailazi na sve vrste o─Źekivanih i velikih problema, koji su tipi─Źni za takove situacije, jer oni koji su konzervirali svoju mo─ç u Hrvatskoj nastoje je makijavelisti─Źki o─Źuvati - svim sredstvima.

Kompleks manje socijalne i nacionalne vrijednosti


Me─Ĺu najve─ça op─ça osnovna neznanja u Hrvatskoj svakako pripada stereotip kako je Hrvatska mala - po povr┼íini teritorija i broju stanovnika - pa zbog toga navodno nemo┼że biti samostalne hrvatske dr┼żave. Ili, ako Hrvatska ve─ç i mo┼że biti samostalna dr┼żava, onda to navodno nije nikako dobro, ni za Hrvatsku niti za cijeli svijet. O nerazumnosti ove besmislice - tj. kompleksu manje socijalne i nacionalne vrijednosti -moglo bi se naduga─Źko teoretizirati.
No, za ru┼íenje ovog stereotipa najsna┼żnija je ─Źinjenica da su i u starijoj i novijoj povijesti postojale, te da i danas postoje uspje┼íne dr┼żave koje su - po broju stanovnika i povr┼íini teritorija - sli─Źne ili znatno manje od Hrvatske. Za to je najbolji, te vremenski i prostorno najbli┼żi, primjer Republike Slovenije, koja je vi┼íe nego dvostruko stanovni┼ítvom malobrojnija i povr┼íinom manja od Republike Hrvatske (RH).
Uz to, Slovenija je prvi puta postala samostalna dr┼żava 1991. g., ┼íto je sigurno bio identitetski i politi─Źki nedostatak u odnosu na hrvatsku povijest. Slovenija je, kao i Hrvatska, iza┼íla iz istoga totalitarizma kao i Hrvatska, te su obje zbog toga naslijedila i mnoge sli─Źne probleme. Me─Ĺutim, Hrvatska je sada pred dru┼ítvenim, nacionalnim i dr┼żavnim rasulom, a Slovenija je veoma stabilna dr┼żava sa sve sna┼żnije konstituiranim dr┼żavnim i nacionalnim interesima.
Prvenstveni razlog te goleme razlike je u kakvo─çi upravlja─Źkih struktura u Sloveniji i u Hrvatskoj. Slovenske institucije su veoma samosvjesne, suverene, obrazovane, nacionalne i socijalne, a institucije u Hrvatskoj su potpuna suprotnost svemu tome. Tu dramati─Źnu razliku proteklih dvadesetak godina mo┼żemo svakodnevno prepoznavati u svim vrstama me─Ĺudr┼żavnih slovensko-hrvatskih odnosa: grani─Źnih, politi─Źkih, gospodarskih itd.

Osnovna hrvatska ha┼íka odre─Ĺenja


No, vratimo se hrvatskim ha┼íkim problemima. Nakon nedavne objave prvostupanjske presude i sve ┼że┼í─çeg i artikuliranijeg nezadovoljstva velike ve─çine hrvatskih gra─Ĺana, u upravlja─Źkim strukturama u RH se razvija sve ve─ça panika i raznovrsni bijeg od odgovornosti. Zajedni─Źko obilje┼żje ove panike i bijega jest ponavljanje ili proizvodnja jo┼í ve─çih koli─Źina neznanja.
Jednim smjerom neznanja se nastoji bitno umanjiti svijest o svekolikim katastrofama koje ─çe po hrvatsku budu─çnost imati ha┼íke presude (tim smjerom idu svi dijelovi Ha┼íke mre┼że). Drugim smjerom neznanja se ┼żeli o─Źuvati javna iluziju kako ─çe se svi problemi rije┼íiti u ┼żalbenom postupku (glavni zastupnik ovoga smjera je Vlada RH na ─Źelu s J. Kosor).

Tre─çim smjerom se odgovorne skupine i pojedinci me─Ĺusobno optu┼żuju, kako bi umanjili svoju odgovornost i prikrili svoje sudioni┼ítvo (najglasniji u ovom smjeru je S. Mesi─ç). ─îetvrtim smjerom se najvi┼íe vrije─Ĺa zdravu pamet hrvatskih gra─Ĺana jer se tvrdi kako su protupravnosti, la┼żi i veleizdaja bili navodna pravna i ─Źasna obveza svih dr┼żavnih du┼żnosnika i gra─Ĺana RH (glavni zastupnici ovoga smjera su I. Josipovi─ç i V. Pusi─ç).
Peti smjer je ┼íutnja i promjena fokusa, kao poseban oblik javnoga govora (u ovom smjeru je najve─ça gu┼żva; od M. Baji─ça do J. Perkovi─ça, J. Manoli─ça i ostalih znanih i neznanih pozadinaca).


U toj raznovrsnoj i sve zgusnutijoj halabuci nastoji se prikriti cjelovita istina i njeni dijelovi, te zamoriti javnost do iscrpljenosti u kojoj ─çe se odustajati od suo─Źavanja s istinom.


Kako bi se pridonijelo da taj plan ne uspije potrebno je sa┼żeto izre─çi nekoliko osnovnih neupitnih istina.


Prvo, u slu─Źaju "trojice" i "┼íestorice" stvarno se sudi hrvatskoj dr┼żavi pod optu┼żbom da je nastala na najgorim vrstama ratnih zlo─Źina. To zna─Źi da se sudi svim hrvatskim dr┼żavljanima i hrvatskoj budu─çnosti.
Drugo, u ┼żalbenom postupku pravnim se sredstvima nemo┼że i ne─çe biti uklonjena jedina temeljna to─Źka optu┼żnice, a to je da je Republika Hrvatska "udru┼żeni (ili "zajedni─Źki") zlo─Źina─Źki pothvat" (UZP ili ZZP). Za optu┼żene pojedince je va┼żna visina kazne, ali za RH je jedino va┼żno ┼íto ─çe se osu─Ĺuju─ça presuda (bez obzira na visinu kazne) temeljiti na "zajedni─Źkom zlo─Źina─Źkom pothvatu".
Tre─çe, bilo koju korist za RH ili pojedine optu┼żenike nesmije u─Źiniti ni jedan pojedinac ili sada┼ínje skupine u institucijama RH, koji su sudjelovali u gra─Ĺenju teze o "zajedni─Źkom zlo─Źina─Źkom pothvatu". Ako, kojim slu─Źajem, bilo tko od njih to i poku┼ía u─Źiniti, odmah ─çe zavr┼íiti prema pou─Źku detronizacije "Sanader", ili prema jo┼í gorim i ovdje vi─Ĺenim pou─Źcima. Naime, svi oni su "zapakirani" korupcijom ili drugim uobi─Źajenim na─Źinima.
I ─Źetvrto, najva┼żnije: sve klju─Źne hrvatske dr┼żavne institucije i klju─Źni pojedinci su bitno, sustavno i dugotrajno zajedni─Źki sudjelovali u izgradnji ha┼íke teze da je RH zapravo "zajedni─Źki zlo─Źina─Źki pothvat". Osim njih, u to su na razli─Źite na─Źine bile uklju─Źene ili uvu─Źene brojne ni┼że institucijske razine u RH i mnogobrojni pojedinci u njima. Zapitajmo se, tko je to u institucijama RH odustao od toga protupravnoga i prljavoga posla, te to javno izrekao i odbio izvr┼íiti veleizdajni─Źke naloge?

Klju─Źne institucije i pojedinci


Hrvatski je sabor, kao formalno najvi┼íe tijelo vlasti, donosio niz presudnih katastrofalno destruktivnih zakonodavnih odluka, i/ili je imenovanjima, ne─Źinjenjem i na druge na─Źine pokrivao sve ha┼íke i druge deformacije institucijskog sustava u RH. Izme─Ĺu ostalog, ve─ç krajem ljeta 1992. g. Sabor je donio prvi zakon o oprostu, a u prolje─çe 1996. g. je izglasan i klju─Źni protuustavni Ustavni zakon o suradnji s Ha┼íkim tribunalom, koji je otvorio sva kasnija ha┼íka i druga vrata svih veleizdaja i ru┼íenja suverenosti RH.

Sve Vlade RH, od 1996. g., su formalno i stvarno bile operativni nositelj tzv. suradnje s Ha┼íkim tribunalom, a za tehni─Źke poslove je osnovan i poseban Ured Vlade.


Od 2000. g. je po─Źelo najkriminalnije razdoblje suradnje, jer je od tada pripremljena i provo─Ĺena strategija suradnje s Ha┼íkim tu┼żiteljstvom a ne sa Sudom. Ta kriminalna djelatnost je ─Źak protivna i Ustavnom zakonu i osnovnim pravnim na─Źelima, jer je tu┼żiteljstvo stranka u sudskim postupcima.
S time je bila zape─Źa─çena sudbina svih optu┼żenika, ali i sudbina RH, jer je u toj strategiji dr┼żavni sustav RH postao izvr┼íitelj svih - istra┼żnih, procesnih, politi─Źkih, medijskih i drugih - naloga Ha┼íkog tu┼żiteljstva. Glavni ha┼íki tu┼żitelji i tu┼żiteljice su od tada imali status bo┼żanstva kod svih klju─Źnih pojedinaca u sustavu vlasti RH, jer je osobna karijera svih njih ovisila o volji i mi┼íljenju Ha┼íkog tu┼żiteljstva.


Vlada RH je ─Źak i sama proizvodila la┼żne dokaze kako bi pojedini Hrvati mogli biti osu─Ĺeni u Hagu, a najve─ça ┼żrtva tih krivotvorina je Dario Kordi─ç. Iako je ovaj skandal prema┼íio tra┼żenja Haga i naknadno je dokazan u Hagu, nije se promijenila ni sudbina D. Kordi─ça, niti se u Hrvatskoj itko od nadle┼żnih osvrtao na tu zastra┼íuju─çu ─Źinjenicu, ┼íto zorno svjedo─Źi o dubini duhovne i upravlja─Źke krize u kojoj se nalazimo.
Kriminalnu strategiju suradnje s Ha┼íkim tu┼żiteljstvom su pripremili i formalno usvojili Vlada RH i Hrvatski sabor, a glavni stru─Źni dio posla odradio je Ivo Josipovi─ç, koji je prijedlog strategija najprije poslao na uvid Ha┼íkom tu┼żiteljstvu, a tek potom Vladi i Saboru. Zbog tih i sli─Źnih poslova Ha┼íka mre┼ża je I. Josipovi─ça nagradila kandidaturom i pobjedom na predsjedni─Źkim izborima u RH, te sve njegov dosada┼ínje poteze treba razumijevati iz te ─Źinjenice.

Biv┼íi Predsjednik RH (S. Mesi─ç) je dva mandata na mjestu predsjednika RH "kupio" suradnjom s Ha┼íkim tu┼żiteljstvom, a u tome se posebno isti─Źe njegovo krivokletstvo, tj. la┼żno svjedo─Źenje u korist Ha┼íkog tu┼żiteljstva. O tome postoji i dokumentirana knjiga, no to u Hrvatskoj nije ni okrznulo mo─ç Ha┼íke mre┼że.
Dr┼żavni odvjetnik Mladen Baji─ç je postao jedan od klju─Źnih i najmo─çnijih operativaca Ha┼íkog tu┼żiteljstva i Ha┼íke mre┼że u RH. Nakon duge stagnacije, dogodio se prije desetak godina munjeviti skok karijere i (pre)dugi opstanak M. Baji─ça na iznimno mo─çnom mjestu Glavnog dr┼żavnog odvjetnika RH. Baji─ç je ulaznicu u Ha┼íku mre┼żu "kupio" vi┼íe nego sramotnim odra─Ĺivanjem slu─Źaja Lora.


Ha┼íka mre┼ża je u RH - prema ha┼íkim kriterijima - obu─Źila i instalirala dio dr┼żavnog odvjetni┼ítva i pravosudnog sustava za tzv. nacionalna su─Ĺenja za ratne zlo─Źine. U brojnim optu┼żnicama i presudama tog "hrvatskog" pravosudnog sustava izre─Źene su daleko besmislenije, sramotnije i te┼że inkriminacije na ra─Źun RH, nego ┼íto je to izrekla nedavna prvostupanjska presuda u Hagu.
Ako neko prvostupanjsko vije─çe u RH ne pristane sudjelovati u veleizdajni─Źkoj monta┼żi Ha┼íke mre┼że, tada na scenu stupa korumpirani Vrhovni sud RH, koji do besvijesti ponavlja su─Ĺenje dok se ne prona─Ĺe sudsko vije─çe koje ─çe ispuniti ┼żelju Ha┼íke mre┼że. Glede ovoga najupe─Źatljivije je su─Ĺenje u slu─Źaju Hrastov.


Ustavni sud RH je rekao sve o sebi ─Źinjenicom da ve─ç 15 godina ┼íuti o ustavnoj tu┼żbi koja je podnesena protiv Ustavnog zakona o suradnji s Hagom.
Posebno je te┼íko, ali i neophodno va┼żno, suo─Źiti se i sa ─Źinjenicom da je proces razaranja hrvatske dr┼żave zapo─Źeo - vremenski i sadr┼żajno - usporedo s procesom njezina nastajanja i obrane. O tome potpuno jasno svjedo─Źi i ova hrvatska ha┼íka dimenzija. Naime, nedvojbeno je da su velike koli─Źine dokumenata - uklju─Źuju─çi i klju─Źne dr┼żavne tajne - stizale u Hag i godinama prije 2000. godine, a dostavljali su ih mo─çni dijelovi strukture i mo─çni pojedinci iz politi─Źke i izvr┼íne vlasti te obavje┼ítajnih slu┼żbi RH.


O svemu tome uskoro ─çe - radi svojih potreba i interesa - javno konkretno i argumentirano progovoriti razli─Źiti dijelovi Ha┼íkoga tribunala.
Na koncu ovoga kolumnisti─Źkog pregleda treba istaknuti jo┼í jednu iznimno va┼żnu ─Źinjenicu. A ta je, da su veliki i klju─Źni dijelovi obrana optu┼żenih Hrvata bili dijelovi Ha┼íke mre┼że, te su tako─Ĺer radili na ┼ítetu svojih branjenika, a s time i na ┼ítetu RH. Ovu temu je osobito va┼żno otvoriti i s njome se suo─Źiti tijekom ┼żalbenog postupka, kako se u njemu ne bi nastavili vu─çi katastrofalni potezi obrana. Primjerice, i pravno i lai─Źki je znakovito, da su se obrane trojice bavile svim i sva─Źim samo ne ru┼íenjem jedine glavne to─Źke optu┼żnice, tj. "udru┼żenim zlo─Źina─Źkim pothvatom". To se nikako ne mo┼że tuma─Źiti njihovim neznanjem ili "naivno┼í─çu".


Prema svemu nazna─Źenom mo┼że se zaklju─Źiti da u institucijskom sustavu RH godinama zaista postoji golemi udru┼żeni zlo─Źina─Źki pothvat, koji sustavno djeluje protiv interesa dr┼żave Republike Hrvatske i hrvatskoga dru┼ítva. Hrvatski gra─Ĺani su odgovorni suo─Źiti se u punoj mjeri sa ovom ─Źinjenicom.
Suo─Źavanje s istinom obuhva─ça i rje┼íavanje problema, ili uskoro ne─çe biti ni hrvatske dr┼żave, a potom niti hrvatskoga dru┼ítva. Budimo svjesni biblijske mudrosti: "Samo istina ─çe nas osloboditi".

Josip Jur─Źevi─ç

kolumna dnevno.hr

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU