Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

SPA┼áAVANJE POVIJESTI      (06.02.2011.)

Pi┼íem ovo u nekom strahu da ─çu me─Ĺu ljude koji o─Źekuju istinu o na┼íoj pro┼ílosti jo┼í vi┼íe pro┼íiriti osje─çaj nemo─çi.

Naime, nadali smo se da ─çemo nakon pada komunisti─Źkog sustava mo─çi razobli─Źiti sve krivotvorine koje je on proizvodio na na┼íu ┼ítetu i da ─çemo kona─Źno dobiti sliku na┼íe povijesti onakvom kakva je ona bila. Ta slika ne samo da nije dobivena nego joj se svakim danom stvaraju uvijek nove te┼íko─çe. Ovaj put ne─çu govoriti o "novim prilozima" za iskrivljavanje na┼íe povijesti, nego o te┼íko─çama pred kojima se nalazi dana┼ínji povjesni─Źar kada ┼żeli pisati o vremenu komunisti─Źke vladavine na na┼íim prostorima.

POVIJEST NA UDBINIM IZVORIMA

Na┼íi arhivi puni su izvornog materijala koji je nastao da se prija┼ínji sustav opravda, odr┼żi i drugima nametne. To uklju─Źuje i sustavno bla─çenje onih koji su druk─Źije mislili.

Na┼íe knji┼żnice pune su literature o tom vremenu. Ona nije smjela odskakati od slu┼żbene vlasti i ideologije. Nije se smjelo objaviti ni┼íta ┼íto bi bilo protiv postoje─çeg vladaju─çeg sustava.

Onome koji danas ┼żeli pisati znanstvenu povijest nude se ti izvori i ta literatura. Mnogi koji su znali kako je bilo, nisu smjeli pisati. Kriti─Źka mi┼íljenja o vlasti i ideologiji bila su fakti─Źki ka┼żnjiva. Zato su mnogi ┼íutjeli pa njihovo mi┼íljenje nije sa─Źuvano, mnogi se nisu usudili ni┼íta napisati da ne napi┼íu sebi optu┼żnicu. Neki su napisano zakapali da sebe i svoje ne ugroze. Sestre u jednom samostanu znaju da su negdje zazidale arhivsku gra─Ĺu, ali nijedna ne zna to─Źno gdje. Vidio sam da su u mnogim ┼żupnim spomenicama istrgane su ili izrezane sve stranice koje se odnose na drugi svjetski rat i pora─çe.

Ne tako davno ─Źitao sam jedan stru─Źni rad o tzv. kri┼żarima poslije rata. Imao sam slu─Źajno uvid u neki udba┼íki materijal i uo─Źio kako se i dana┼ínji povjesni─Źar slu┼żi tim materijalom kao mjerodavnom izvornom gra─Ĺom. Ne postavlja u pitanje temeljne zada─çe Udbinih agenata. Jedino ┼íto je u tim materijalima zabilje┼żeno o nekim ljudima i doga─Ĺajima jest to ┼íto je Udba ostavila u svojim arhivima, tj. za┼íto ih je pratila, ometala u radu i osudila.

Jedan me arhivski djelatnik razveselio kada mi je dostavio sudski dosje na┼íeg ubijenog sve─çenika. Doznao sam dosta o tom sve─çeniku iz razgovora s njegovim kolegama pa sam mogao donekle shvatiti kakav je bio. U sudskom dosjeu pak sve je tako slo┼żeno kao da je ─Źudno ┼íto ga i prije netko nije ubio. Ima dosta ubijenih ljudi o kojima nam je sa─Źuvano samo ono ┼íto je u arhivima Udbe i partizanskih sudi┼íta. To ┼íto je sa─Źuvano pisano je mnogo puta tako da ostane neko obrazlo┼żenje za ubojstvo. Dobar dio gra─Ĺe koja je otkrivala pravu istinu sustavno je uni┼ítavan. Na┼żalost i nakon uspostave samostalne hrvatske dr┼żave!

UDBINI SURADNICI

U na┼íem tisku objavljena su imena Udbinih suradnika. Tko zna kako su ti ljudi do┼íli na popis suradnika?! Neki je na taj popis stavljen samo zato da mu se napakosti jer nije htio sura─Ĺivati kako se od njega o─Źekivalo. Za┼íto nije objavljena struktura Udbe i njezini nositelji da vidimo s kime su to suradnici morali sura─Ĺivati i kako se ta "suradnja" odvijala?

Tako na┼íem povjesni─Źaru s stoje na raspolaganju brojni izvori i velika literatura koji veli─Źaju vrijeme komunisti─Źke vladavine i sotoniziraju one koji se s njome nisu slagali. Izvori i literatura koji bi tu vladavinu postavljali u pitanje ili nisu napisani ili su uni┼íteni.

Kako onda spasiti povijesnu istinu?

Krajnje je vrijeme da se ispitaju jo┼í ┼żivu─çi svjedoci. I u njih se uvukao strah pod ko┼żu pa se boje re─çi i ono za ┼íto nemaju razloga. Pitao sam jednu ┼żenu, koja je bila zajedno u zatvoru s popom Franom Bini─Źkim, kako su s njima postupali u gospi─çkom zatvoru 1945. godine. Odgovorila mi je da se o tome ne smije govoriti. Bilo je to 1996. godine, godinu dana nakon "Oluje". ┼Żena je ro─Ĺena 1900. godine (imala je dakle 96 godina!). Bila je na pragu vje─Źnosti, ali strah od "narodnog suda" jo┼í je nije bio napustio.

KAKO SPASITI POVIJEST...

Na pitanje kako spasiti povijest moglo bi se odgovoriti da je potrebno u─Źiniti dvije stvari.

Prvo, treba saslu┼íati ┼íto prije jo┼í pre┼żivjele svjedoke doga─Ĺaja. Njih svakim danom ima sve manje, a i sje─çanja sve vi┼íe slabe. Time bi se moglo ─Źuti i "drugo zvono", pored onog Udbinog i partizanskih sudova. Ne┼íto je spasilo iseljeni┼ítvo svojim pisanjem, ali i tu treba biti oprezan jer su vijesti ─Źesto dolazile iz nepouzdanih izvora i preko lo┼íe obavije┼ítenih prenositelja. Ne bi valjalo tako─Ĺer ako se sve iz postoje─çih arhiva i literature skroz zanemari.

Drugo, potrebno je uspostaviti jedan institut koji bi izradio jasne smjernice za pisanje povijesti komunisti─Źke vladavine u nas. To je dobar zadatak i kongresa na┼íih povjesni─Źara. Pojedinac sam ne mo┼że savladati tako velik zadatak. Bez sumnje da je svakom istra┼żiva─Źu povijesti 20. stolje─ça na na┼íim prostorima potrebna uputa da znade kako su djelovali sudovi u komunizmu, kako je usmjeravano ┼íkolstvo, koja je bila glavna uloga vojske i policije, i dr. Tek kada se formuliraju jasni kriteriji po kojima je usmjeravana i pisana povijest u vrijeme komunisti─Źke vladavine, mo─çi ─çe se procijeniti za┼íto je pojedina od spomenutih grana onako funkcionirala. Ne bi, naime, bilo korisno pobijati sustavno svaki krivi podatak u prija┼ínjim izvorima i literaturi. To ta vrsta pisanja ne zaslu┼żuje. U mnogim slu─Źajevima to bi bilo nemogu─çe zbog nedostatka podataka. Potrebno je dati jasne smjernice za ─Źitanje. Svakako bi svim znanstvenim djelatnicima trebalo biti jasno da se spomenutim izvorima i literaturi treba pristupiti veoma oprezno i s jakom dozom kriti─Źnosti.

... DA I NAS NE OKRIVE BUDU─ćI NARA┼áTAJI

Nara┼ítaj prije nas nije imao priliku napisati objektivnu povijest svoga vremena. Ima za to i ispriku jer je u tome bio trajno sprje─Źavan. Na dana┼ínjem nara┼ítaju jest da spasi povijest od ideolo┼íki fabriciranih neistina na┼íe pro┼ílosti. Bit ─çe pri tom i danas velikih pote┼íko─ça, ali nemamo opravdanja da tu zada─çu i za sebe i za idu─çe generacije ne prihvatimo i obavimo. Treba spa┼íavati povijest (povijesnu istinu) jer je ona dugo vremena iskrivljavana. Dana┼ínji nara┼ítaj to treba u─Źiniti u onoj mjeri u kojoj mu se pru┼żaju mogu─çnosti. To nam se postavlja kao va┼żan zadatak koji trebamo u─Źiniti da nas ne okrive oni koji ─çe nakon nas do─çi ┼íto nismo u─Źinili ono ┼íto smo mogli, odnosno ┼íto smo bili du┼żni u─Źiniti. Rekao je to svojim suvremenicima modru┼íki biskup ┼áimun Ko┼żi─Źi─ç Benja. To jednako vrijedi i za dana┼ínji nara┼ítaj.

Na kraju treba re─çi da ne ┼żelim obezvrijediti sve izvore i svu povijesnu literaturu nastalu u vrijeme komunisti─Źke vladavine. Htio sam samo re─çi da brojne izvore i povijesnu literaturu iz vremena komunisti─Źke vladavine treba uzimati s velikom dozom opreza i kriti─Źnosti i da je ostalo mnogo praznina koje jo┼í uvijek bar djelomi─Źno mo┼żemo popuniti. Drugim rije─Źima, du┼żnost nam je spasiti povijesnu istinu. Ona je u mnogim segmentima bila iskrivljavana. Ta tendencija nije ni danas nestala pa je zadatak na┼íeg nara┼ítaja jo┼í ve─çi.

Dr. Mile Bogovi─ç

(List "MI" br. 6/2008.)

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU