Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

"SRBOBRAN" (NOVOSTI) SAMO VRH SANTE LEDA

Mo┼żda ste opazili, po┼ítovani ─Źitatelji ovih stranica, da Hrvatsko kulturno vije─çe u zadnje vrijeme gotovo i nema posebnih priop─çenja. Za┼íto? Jer se radi o uzaludnom poslu, jer ne postoji dostojna adresa, a priop─çenja ne dolaze do ┼íire hrvatske javnosti budu─çi da ih mediji ignoriraju te jo┼í jedino Hina dobro obavlja svoju temeljnu zada─çu. Komu poslati priop─çenje? Hrvatskom saboru koji vrvi anonimcima i diletantima, hrvatskoj Vladi koja ─çe mo┼żda odgovoriti kratkim pismom koje ne zna─Źi ama ba┼í ni┼íta niti daje nade da ─çe bilo ┼íto biti poduzeto? Ministarstvu kulture, koje je potpuno dezorijentirano i u kojemu djeluju velikosrpski provokatori?

Jo┼í je jedan razlog za┼íto ne pi┼íemo priop─çenja, barem ne u tolikom broju kao do sada. Naime, sat otkucava i bli┼żi se vrijeme kada ─çe se na politi─Źkoj sceni pojaviti pokret koji ─çe na parlamentarnim izborima smijeniti nesposobne stranke, odgovorne za propadanje Hrvatske. Kada to bude, a bit ─çe jer drugoga izlaza nema (osim nemira i kaosa), onda HKV i ne ─çe imati potrebu pisati priop─çenja.

Jedno takvo nenapisano priop─çenje u drugim bi okolnostima svakako zaslu┼żivala najnovija drskost Pupov─Źevih "Novosti" koje su od po─Źetka sna┼żno krenule putem onoga "Srbobrana" na prijelazu 19. u 20. stolje─çe - putem o─Źitog i neskrivanog protuhrvatstva, s bezo─Źnim napadima na hrvatske institucije, hrvatsku dr┼żavu i naravno Oru┼żane snage Republike Hrvatske, stvorene u doba unutarnje i vanjske srpske agresija na RH.

No komu poslati priop─çenje ? Hrvatskom saboru koji svjesno podupire srpski ekskluzivizam, oduzimaju─çi u Saboru mjesta Hrvatima koji ┼żive izvan domovine, i daju─çi mjesta Srbima kao izdvojenoj manjini nad manjinama? Hrvatskoj Vladi koja ┼żeli o┼żivjeti "zajednice srpskih op─çina" da bi valjda stvorila zakonske mogu─çnosti za autonomije ili nove krajinske organizme? Ministarstvu kulture koje se otvoreno stavlja na stranu velikosprskih pretenzija i financira knjigu poput one "Jezik i nacionalizam" u kojoj se Hrvatima odri─Źe pravo da svoj jezik nazivaju svojim, narodnim imenom?

Svi oni ne zaslu┼żuju da im se ┼íalje priop─çenje, ┼ítovi┼íe, proigrali su priliku da se s njima razgovara jer su se nakon svakoga na┼íeg upozorenja i opomene povla─Źili u svoj autisti─Źni kut, sli─Źno ve─çini medija koji guraju glavu u pijesak i do beskona─Źnosti (u odnosu na HKV, ali ne samo na HKV) ponavljaju "Ignorabimus!". Podsje─ça me to vrlo slikovito na situaciju svr┼íetkom osamdesetih godina pro┼íloga stolje─ça, a znamo i kako je ignoriranje zavr┼íilo i ┼íto se potom doga─Ĺalo.

Oni moraju oti─çi.

Njih trebaju zamijeniti ljudi kojima povijest nije nepoznata, kojima sada┼ínja situacija nije nesavladiva i kojima budu─çnost nije neprozirna. Ljudi koji su svjesni klopke liberalizma u koju je upala Hrvatska i srozala se gospodarski i duhovno, preuzimaju─çi vrijednosti i vrjednote protivne onim nacionalnim (a ujedno i univerzalnim) vrijednostima na kojima je po─Źivalo hrvatsko dru┼ítvo. Ljudi koji znaju ┼íto je suverena dr┼żava i kako se ona pona┼ía u svakoj prilici.

Tada se ne ─çe mo─çi dogoditi ni jedna od pojava kojima smo sada svjedoci: da nekad nacionalno svjesna hrvatska stranka uzme u koaliciju srpsku stranku provi─Ĺenu kadrovima koji su bili u neprijateljskim redovima, ne ─çe se mo─çi dogoditi da samoprogla┼íeni vo─Ĺa nekakvog Srpsko narodnog vije─ça usmjeruje hrvatsku politiku i voda sa sobom hrvatskoga predsjednika kao medvjeda, ne ─çe se mo─çi dogoditi da usred Zagreba izlazi srpski list koji vrije─Ĺa hrvatske osje─çaje i (naravno) Hrvatsku vojsku i Hrvatski domovinski rat, da hrvatske vojnike, hrvatske branitelje prikazuje kao vampire, da se raduje padu hrvatskih zrakoplova u stilu zlurade osvete onima koji su zaslu┼żni za obranu i opstanak hrvatske dr┼żave - one dr┼żave koja je nastala ne samo na te┼żnji Hrvata da imaju vlastitu dr┼żavu, nego i prije svega na te┼żnji da budu slobodni, da imaju okvir za svoju kulturu, da u miru ja─Źaju i rastu i da im vi┼íe nikada nitko ne bude gospodarom, da ih nitko neka┼żnjeno ne vrije─Ĺa u njihovoj zemlji, da im ne name─çe svoj jezik i svoju (ne)kulturu. A ti koji su to ─Źinili kroz cijelo dvadeseto stolje─çe bili su upravo Srbi. Ne Finci, ne Korejci, nego Srbi, koji su se (dio njih, a ostali uglavnom ┼íutjeli i dr┼żali fige) napokon pu┼íkom i no┼żem okomili na Hrvate i - do┼żivjeli poraz.

Jesu li? Privremeno. U Hrvatskoj su izgubili rat, ali su u Bosni i Hercegovini, staroj hrvatskoj postojbini, pro┼íirili srpske granice i uzeli pola Bosne. To ┼íto je njihovo genocidno osvajanje blagoslovljeno u Daytonu, jedna je od najve─çih sramota suvremene civilizacije. No bilo je to ujedno i sokoljenje Srba iz Hrvatske koji su, premda vojno prega┼żeni u Oluji, imali ra┼íta da se uzdaju u privremenost poraza i na tomu zdu┼íno radili, to vi┼íe kada su nakon Tu─Ĺmanove smrti vidjeli da imaju posla s politi─Źkim idiotima, te da prolaze kao kroz maslac sa svojim subverzivnim idejama, odnosno novim srpskim nasiljem nad hrvatskim pu─Źanstvom. ┼átovi┼íe, zahvaljuju─çi ┼żalosnom profilu hrvatskih "elita" bili su pozvani, objeru─Źke prihvatili da u─Ĺu u koaliciju i neo─Źekivano se na┼íli na vlasti. Deset godina nakon ┼íto su se prvi hrvatski prognanici po─Źeli vra─çati u Vukovar! Sli─Źno kao da su 1955. SAD svoju nemalu japansku manjinu pripustile da participira u vlasti i dale joj mjesto potpredsjednika.

No takvo razmi┼íljanje je potpuno nepoznato jo┼í i dalje neprirodno ideologiziranoj hrvatskoj politici koja zadr┼í─çe pri samom spomenu imena Srba, priznaju─çi tako da je optere─çena nepostoje─çim hipotekama i daju─çi do znanja da im je spremna beskona─Źno popu┼ítati, kao ┼íto popu┼íta i u drugim, "europskim" podru─Źjima. Takav na─Źin pona┼íanja hrvatske dr┼żavne vlasti ne izaziva zahvalnost ili barem pristojno pona┼íanje Srba (to jest njihovih politi─Źara i medijskih promotora), nego nova zahtijevanja i nove otvorene drskosti koje ovih dana kulminiraju, sna┼żno uznemiruju hrvatsku javnost i vrije─Ĺaju uspomenu na ┼íesnaest tisu─ça poginulih hrvatskih branitelja i isto toliko ranjenih, na tisu─çe i tisu─çe ubijenih civila i stotine i stotine djece koja nam sada nedostaju.

Ka┼żem, sat otkucava. Ubrzo ─çe stvari do─çi na svoje mjesto, a i Srbi ─çe do─çi na mjesto koje im pripada kao manjini, za┼íti─çenoj postoje─çim ustavnim zakonom. Citirat ─çu za kraj ─Źovjeka koji je bio odan ju┼żnoslavenskoj ideji, ali ne i fanatik. Zove se Strossmayer. On je rekao: "Ja mnijem da Srbima ne treba prostiti gdje nemaju pravo, jerbo upravo tim bivaju smjeliji i drzovitiji."

Hrvoje Hitrec

Hrvatsko kulturno vije─çe

09.10.2010.

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU