Društvene obavijesti broj 103 su u tisku. Pogledajte u međuvremenu primjerak u pdf-formatu

UDRUGA OBOLJELIH BRANITELJA ISTOČNE SLAVONIJE VELALUŠKA 1, 31000 OSIJEK

Zamolba ==>>

ZAMOLBA ZA PODRŠKU PREDSJEDNIČKOJ KAMPANJI PROF.DR. MIROSLAVA TUĐMANA

=====>>>

Poštovani urednici portala Hrvatske kulturne zajednice,

zahvaljujemo vam na potpori koju ste pružili kandidaturi dr. Miroslava Tuđmana na predstojećim predsjedničkim izborima, postavljanjem
bannera na vašu web stranicu.
Kao podržavatelja vas obavještavam da su u izradi NOVI banneri za potporu dr. Miroslavu Tuđmanu, pa vas molim da nam dostavite dimenzije bannera koje vam odgovaraju.

Isto tako, molimo vas da, ukoliko ste u mogućnosti, na vašoj web stranici objavite anketu sa pitanjem:

"Da su danas predsjednički izbori za koga biste glasali?"

Odgovori:
a) Ivo Josipović
b) Josip Jurčević
c) Ljubo Jurčić
d) Damir Kajin
e) Denis Latin
f) Dragan Primorac
g) Vesna Pusić
h) Ivo Sanader
i) Miroslav Tuđman
j) Nadan Vidošević

Pismo Saboru ===>>

Prof. Ivan Matarić, predsjednik HKZ, zaželio je u subotu, 06. lipnja 2009. dobrodošlicu gostima iz Hrvatske, prof. dr. Miroslavu Tuđmanu i dr. sc. Miroslavu Međimorcu, te se zahvalio prisutnim Hrvatima i Hrvaticama na interesu i dolasku. Nakon nekoliko uvodnih riječi o knjizi, g. Osvin Gaupp je predao riječ gostima. U nekoliko nastavaka donosimo izlaganje g. Međimorca, g. Tuđmana, te pitanja iz publike i odgovore na njih. Izlaganje dr. Miroslava Međimorca

Cijeli tekstk i fotografije ====>>>>

Internacionalni karate turnir 6. i 7. lipnj 2009 god. – Sardinia- Italija
Pavo Ćošković osvojio brončanu medalju

Pavo Ćošković sa ostalim karate sportašima Kofukan kluba iz Briga je sudjelovao na internacionalnom karate turniru 6. i 7. lipnja 2009 god. u Italiji-Sardinija. Na turniru su sudjelovali karate sportaši iz Italije, Španije, Maroka i Švicarske. Pavo se borio u grupi Kumite, u kategoriji do 66 kg i osvojio treće mjesto. Pavo je nastupao dva puta u grupi Kumite pojedninačno i za njegov tim kao grupu i oba puta osvojio brončanu medalju za sebe, klub Kofukan iz Briga i naravno za Švicarsku.. I ovog puta što možemo reći, nego da čestitamo Pavi na uspjehu i želimo mu još puno dobrih rezultata u sportu kojeg voli.

Brig 16. lipanj 2009

Marija Ćulap Imhof

Fotografije i članak ====>>>

Srdačno ste pozvani na
humanitarni koncert profesora Ivana Matarića i profesorice Ivančice Matarić,
11. i 12. lipnja 2009. u Erlöserpfarre, Maria-Theresien-Strasse 85, Lustenau.

Pozivnica

Izazov za - Čovjekoljublje, Bogoljublje i Zagreboljublje
ISTINOLJUBLJE NA KAZALIŠNOM TRGU
Tekst i fotografije: Damir Borovčak

Pročitajte cijeli tekst ====>>>>

Pozivamo Vas na predstavljanje knjige "Informacijsko ratište i informacijska znanost", prof. dr. Miroslava Tuđmana. Knjigu će predstaviti g. Miroslav Međimorec, bivši veleposlanik RH u Bernu i autor osobno.

Subota, 06.06.2009. u 17.30 sati,
Uertenstube, Schützenhaus Albisgütli,
Uetlibergstrasse 341,
8045 Zürich.
Pozivnica ===>>>

Dr. Miroslav Tuđman kandidat je za predsjednika Republike Hrvatske. Posebna nam je čast što je u svom prepunom rokovniku našao vremena za posjetu Hrvatima u Švicarskoj. Nakon predstavljanja knjige, dr. Tuđman će rado odgovoriti na sva vaša pitanja, pa i ona u svezi s njegovom kandidaturom. Gosti iz Hrvatske i organizatori večerati će u Albisgütli restoranu. Ako im se želite pridružiti, molimo Vas najavite se telefonski na broj 056 2224047 (obitlej Gaupp) do najkasnije 29.05.2009. Broj mjesta je ograničen, a rezervacija će se vršiti u redoslijedu pristiglih najava. Radujemo se vašem dolasku!

dalje ====>>>>

Velikim zalaganjem dr. Marijana Stanišića, te njegovim posredovanjem između Etnografskog muzeja u Zagrebu i Muzeja u Appenzellu, organizirana je izložba "Hrvatske narodne nošnje". Izložba će biti otvorena 15. svibnja 2009. u 18.30 h.

detaljnije informacije o izložbi na njemačkom jeziku ===>>>

Kaže se - čovjek snuje, Bog odlučuje. I to je uvijek najbolje rješenje, što se i ovoga puta potvrdilo. Naime, Hrvatska kulturna zajednica, osim prigodnih priznanja i nagrada, pobjednike dječjeg natječaja za likovne, literarne i glazbene uradke vodi nekuda na izlet. Posjeta Europa parku bila je jedna od opcija. Kada su Hrvati iz Wallisa odlučili upravo tamo poći na izlet, gospođa Marija Ćulap, glavni organizator toga putovanja i naša tajnica, javila nam je da su među prijavljenima i svi pobjednici natječaja. Pridružili smo se izletnicima i nagradjenoj djeci platili ulaznice u Europa park. Bio je to nezaboravan dan, pun lijepih doživljaja. Pogledajte slikovni prilog ====>>>.

Fotografije i tekstovi učitalja ====>>>>

Fotografije gosp. Marije Ćulap ====>>>>

Marina je rođena 02.07.1994. god. u Brig-Glisu. Krajem 2002. upoznala je karate-sport u koji se zaljubila i od tada počinje aktivno trenirati, prvo u KC Gampel, a kasnije u KC Kofukan Brig gdje i danas trenira. Na inzistiranje trenera, nakon samo 6 mjeseci treniranja, nastupila je i na prvom turniru s kojega se vratila s dvije bronce oko vrata. Nastupa u dvije discipline Kata i Kumite (borbe) i u obadvije je jednako uspješna. Nositeljica je trećeg smeđeg pojasa 1. Kyu i trenutno se priprema za polaganje ispita za crni pojas 1. Dan.

==>> pročitajte cijeli clanak

Karate SKL turnir u Liestalu- 25.04. / 26. 04. 2009

Ponovno je naš hrvatski karataš Pavo Ćošković iz Wallisa donio medalju sa turnira u Liestalu. Borio se u četiri borbe. U finalu je pobijedio sa rezultatom 2:1 i tim osvojio prvo mjesto u svojoj kategoriji. Uz Pavu je prvo mjesto osvojila i naša mlada Hrvatica Marina Božić.

Marija Ćulap Imhof

Članak iz Walliser Bote ===>>
Osvojene medalje ===>>
Slika Pave Ćoškovića===>>

Nakon kratke ljetne stanke, u četvrtak 07. kolovoza 2008. godine, u Montheyu je otvoren novo uređeni restoran Tiffany. Novi vlasnik je Damir Besan, koji je nakon 19 godina rada i učenja po elitnim švicarskim restoranima i dvije godine u engleskim, uz pomoć svoje obitelji odlučio otvoriti svoj vlastiti restoran. Vlasnik i osoblje restorana napravili su sve da bi se gosti osjećali što ljepše i ugodnije u ovom lijepom zdanju s velikom terasom i parkiralištem u samom centru grada.

Iako kod večine Švicaraca na gastronomskom polju vlada mišljenje da se Hrvatska kuhinja sastoji od "ćevapa" i kako oni kažu "šljivovic", uz veliki trud naših entuzijasta na promicanju hrvatskih specijaliteta sve više domaćina počinje cijeniti našu kuhinju. Činjenica da Hrvatska počinje biti turistička meka i za Švicarce, našem Damiru daje snagu i pouzdanje da će posao biti uspješan. Ekipa Tiffanija daje sve od sebe da na što ljepši način predstavi kvalitetu hrvatske kuhinje i vina, te tako ukaže na vrijednosti naše Domovine.

Dođite, budite i Vi svjedoci ljepote i odlične usluge u ovom elegantnom restoranu. Nadam se da će i poneka hrvatska udruga znati iskoristiti prostorije restorana za održavanje svojih susreta. Vlasniku poželimo sreću i uspjeh, a sve Vas drage čitatelje naših stranica pozivamo - dođite i uvjerite se sami u kvalitetu ponude i ljubaznosti vlasnika i osoblja.

DOBRO NAM DOŠLI
Cafe restaurant Le Tiffany
Monthey

Zlatko Šešet

Fotografije ===>>>

"Povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja sa zahvalnošću se sjećamo svih onih koji su Hrvatsku branili i obranili."

http://www.braniteljski-portal.hr/

http://www.braniteljski-portal.hr/?q=livestream

U Švicarskom mjestu Nottwil, poznatom po Švicarskom centru za paraplegičare, održano je od 27. srpnja do 3. kolovoza 2008. Europsko prvenstvo košarke u invalidskim kolicima (B divizija). Nastupile su nacionalne reprezentacije Austrije, Belgije, BiH, Češke, Hrvatske, Litve, Portugala, Rusije, Slovenije i Švicarske. Hrvatska reprezentacija igrala je u grupi s Belgijom, BiH, Rusijom i Portugalom. Zauzela je 4. mjesto sa 2 boda, što je bilo nedovoljno za ostanak u B diviziji u koju je ušla 2005. godine. Ulaz u A diviziju izborile su ekipe  Belgije i BiH.

Taj važan sportski događaj hrvatski mediji nisu niti najavili, niti ga pratili. Da nije bilo privatnog angažmana gospodina Davora Tušeka (do nedavno trener švicarske nacionalne ekipe košarke u kolicima), koji je tu obavijest proslijedio svim hrvatskim udrugama, internetskim stranicama i hrvatskoj diplomaciji, Hrvati u Švicarskoj ne bi znali da u njihovoj neposrednoj blizini gostuju  hrvatski sportaši paraplegičari, mnogi od njih hrvatski branitelji. Usprkos tome, hrvatskih navijača iz Švicarske bilo je svega nekoliko, što je tužno, jer upravo ti ljudi zaslužuju posebnu podršku i pohvalu.

Na prvoj slici sa otvorenja, hrvatska ekipa (prvi u redu u crvenoj majci nije član ekipe): Ivica Vujica, Ante Štimac, Albert Jurković, Alen Bračanov, Igor Ograjšek, Slobodan Vulić, Eduard Karamatić, Ademir Demirović, Josip Maras, Damjan Lisska, Dinko Štefanić, Nikola Perić, Karlo Šarac i Tomislav Katić.

fotografije ===>>>

Hrvatski državni arhiv Marulićev trg 21, Zagreb Utorak, 8. srpnja 2008.

Tekst i fotografije ===>>>

Dragi prijatelji

Od 27.7. - 3.8.2008 u Nottwilu (Schweizer Paraplegiker-Zentrum) odrzava se Europsko prvenstvo kosarke u kolicima na kojoj ce igrati i Hrvatska reprezentacija. Bilo bi jako lijepo kad bi sto vise ljudi znalo za taj dogadaj i po mogucnosti podrzalo nasu reprezentaciju. Pa bi vas srdacno zamolim ako imate mogucnost da tu informaciju posaljete svim udrugama i prijateljima. Sve vazne informacije naci ce te na: http://www.rollstuhlsportevents.ch/

Puno hvala Davor

Bili smo neugodno iznenađeni sramotnom zabranom nastupa u Švicarskoj, ali nikada ne bismo ni u snu pomislili da će našem poznatom pjevaču biti zabranjeno pjevati i u zemlji za koju se borio, u domovini Hrvatskoj. Je li se to vratila "diktatura proleterijata", pa opet ne smijemo govoriti i pjevati o Lijepoj našoj?

Objavljujemo protest fra Andrije Nikića, a naš protest i zgražanje nad odlukom zabrane nastupa izražavamo Thompsonovim stihovima

----> vidi slijedecu stranicu:

Proslava jubilarnog 35. rođendana naše udruge započela je svečanom misom u crkvi svetoga Vendelina u Dullikenu koju je vodio fra Šimun Šito Ćorić. Vodstvo udruge spomenulo se svih umrlih članova, među njima i onih počasnih (prof. dr. Žarko Dolinar, fra Lucijan Kordić, dr. Jure Petričević, prof. dr. Vladimir Prelog, dr. Tihomil Rađa).

Misa je bila popraćena koncertom. Na orguljama je svirao prof. Ivan Matarić - predsjednik Hrvatske kulturne zajednice. S tamburicama je nastupilo Hrvatsko glazbeno društvo Tamburica iz Voralberga (Austrija) i sami slavljenici sa svojih 30. godina postojanja. Kao kolektivni članovi Hrvatske kulturne zajednice pridružili su se organizaciji zajedničke jubilarne proslave.
Zvucima gitare fra Šimun Šito Ćorić pratio je anđeoske glasove dviju mladih članica zbora Hrvatske katoličke misije Solothurn. Ana Jurčević otpjevala je "O, velik je Bog", a na kraju mise sa Josipom Gudelj pjesmu "Samo je jedna Hrvatska" kojom je signaliziran kraj svečane mise, pa su svi prisutni razdragano prihvatili pjesmu i u dobrom raspoloženju napustili crkvu.

Proslava se nastavila u Hrvatskoj kući u Oltenu. Početak dana nije obećavao lijepo vrijeme, bilo je hladno i oblačno. No, mora da je Gospodinu bilo milo sve što je tokom mise čuo i vidjeo, pa se pobrinuo da suncem obasja veliki i lijepi vrt Hrvatske kuće kako bi slavljenici mogli bez problema ugostiti više od 300 svojih članova, prijatelja i simpatizera pečenim odojcima, raznim salatama, domaćim vinom i pivom, te kolačima i kavom.

Uz 15-tu obljetnicu HSK

U Oltenu u Hrvatskoj kući održana je 13.04.2008. Konvencija Hrvatskog svjetskog kongresa Švicarske i Liechtensteina (HSK CH/FL). Njegov dugogodišnji predsjednik dr. Branko Grizelj u svojoj je poruci zahvalio svima koji su na bilo koji način doprinijeli djelovanju ove hrvatske krovne udruge, sjetivši se i pok. dr. Ante Kordića. Istaknuo je da je hrvatsko zajedništvo dobro funkcioniralo u kriznim vremenima, te da moramo učiti i sve učiniti da ga bude i u mirnodopskim. Inzistirao je da mladež hrvatskog podrijetla koji ovdje odrastaju moraju naći svoj put u čuvanju i njegovanju hrvatskih interesa i baštine. Žao mu je da službena domovina nije više podržavala rad i nastojanja nas izvan domovine, pa ni HSK, a koji je gotovo čudom uspio postati član UN-a i to s konzultativnim statusom, pa je tako više cijenjen od stranaca i moćnog svijeta, nego od svojih. Veleposlanik RH u Bernu Jakša Muljačić pohvalio je uvezivanje hrvatskih udruga i značajnih pojedinaca kroz HSK, istaknuvši važnost ovakve širine i otvorenosti kakvu doživljava ovdje.

Cijeli tekst i fotografije ===>

=== HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA IZ ŠVICARSKE DAROVALA
DJECI IGRALIŠTE U KOLODVOR KVARTU ===

U okviru projekta Gradskog društva Crvenog križa Vinkovci "Igralište za djecu u minama okruženim mjestima" u parku u Ulici Andrije Hebranga u Vinkovcima 24. svibnja 2008. svečano je otvoreno dječje igralište, opremljeno veselim bojama obojanim toboganom, njihaljkama, klackalicom, vrtuljkom, piramidom, tunelskim penjalicama i klupama za sjedenje. Dar je to Hrvatske kulturne zajednice iz Švicarske čiji su predstavnici prof. Ivan Matarić, bračni par Dunja i Osvin Gaupp i Franjica Kos uveličali svečanost otvaranja.

Cilj projekta vinkovačkih humanitaraca je zaštititi život i zdravlje djece, educirati ih o opasnostima od mina i u konačnici darovati im lijepo uređeno mjesto za sigurnu igru unatoč minskom okruženju. Kao što je poznato od ukupno 81,2 km2 minski sumnjivih površina koje kriju više od 44.000 mina, na katastarskom području Grada Vinkovaca sedamnaest godina nakon početka rata i deset godina nakon završetka rata nalazi se još uvijek zastrašujućih 8,7 km2 minskih površina.

Cijeli tekst i fotografije ===>

Glavna gradska proslava 40 godina inntegracije stranaca u gradu Monthey/VS

Ove godine po prvi puta i naša zemlja Hrvataska je imala i svoj dio izložbenog i promovirajučeg dijela u tom programu grada Monthey.

Negdje na sredini između dvije pozornice razvio se i naš mali štand sa hrvatskim specijalitetima, hrvatskim turističkim materijalom, sitnim suvenirima koji su se davali svima koji su pozazali interes saznati tko smmo, što smo i odakle smo, te što sve nudimo. S desne strane našeg dijela na malom TV ekranu vrtili su se inserati sa DVD-a naše turističke ponude. Isti je vrlo brzo privukao znatiželjne domaćine, ali i strance. Reklamni katalozi su nestali taj čas popraćebni lijepim riječima o onom što se je moglo vidjeti iz kataloga i sa ekrana, a sve to su pratili tihi, nježni zbukovi naše domaće glazbe. Ne može se riječima opisati zadovoljstvo stranaca našim morem i drugim turističkim ljepotama. Iz mnogih usta je potekao komentar "raj na zemlji". Iskreno, i sami smo imali taj osjećaj dok smo zajedno s njima pratili promidžbu sa ekrana. Sve te lijepe i tople riječi u nama su probudile radost što smo baš mi došli iz te divne zemnlje i možemo reći "da, to je naša zemlja".

U 12 sati nam se pridružila i naša folklorna skupina iz Montreux-a. Svojim predivnim nošnjama i načinom na koji ih nose, privukli su mnoge poglede i često se je čula riječ "predivno". Tako, kada je došlo vrijeme njihova nastupa, sve je bilo puno svijeta i jako teško je bilo doći bliže njih i napraviti koju sliku za uspomenu. Završivši nastup, bili su nagrađeni velikim pljeskom i iz mnogih usta smo čuli riječ "bravo, bravo".
I mi im kažemo - bravo, i jedno veliko hvala, ne samo za nastup, nego i za sve vrijeme prije i poslije. Ljepotu događaja nažalost je nekoliko puta omela kiša, ali opći dojam je ipak jako dobar i na kraju kada smo se pozdravljali sa domaćinima i dospođom Joris, osobom koja je sve to vodila svojom sitnom, ali rukom velikog dirigenta i majstora spektakla, njene riječi su bile: "Hvala van na svemu i nadam se da se vidimo ponovno". Mislim da više ništa ne treba reći!

Piše Zlatko Šešet

fotografije ==>>

Pozivnica

nedjelja, 8. lipnja 2008

11.00 h koncert i svečana misa u crkvi sv. Vendelina u Dullikenu. Svetu misu predvodi fra Šimun Šito Ćorić uz glazbenu pratnju Tamburice. Na orguljama svira prof. Ivan Matarić, predsjednik HKZ.

Pozivnica i plan u PDF-formatu:

Koncertom Hrvatska priča, prije pet godina, Hrvatska kulturna zajednica proslavila je svoj 30. rođendan. Tom smo prigodom imali veliko zadovoljstvo upoznati Lejdi Oreb, koja je Hrvatsku priču osmislila i njome oduševila Hrvate šriom svijeta i mnogobrojne strance. Koncert u Švicarskoj bio je 12. po redu, od ukupno 49. Veliko nam je zadovoljstvo da smo bili među prvima koji su prepoznali umjetničku i duhovnu vrijednost ovog jedinstvenog projekta, jedinstvene osobe - Lejdi Oreb. Donosimo intervju s njome napravljen nedavno za čitatelje Veritasa.

dalje ===>>

Dragi prijatelji! Ove godine, u petak 16. svibnja i subotu 17. svibnja, Hrvatska zajednica Monthey V.S u suradnji sa komunom Monthey i komisijom za inegraciju stranaca na čelu sa gosp. Aude Joris organizira dan druženja i međusobnog upoznavanja svih stranih nacija na tom području među kojima će se predstaviti i naša zemlja Hrvatska. Naš Damira iz Montheya potrudio se napravi nešto po tom pitanju, a na njegov poziv na različite načine su se uključili svi dijelovi naše zajednice Hrvata na tom području.

Pozivamo sve koji mogu doći, da dođu u subotu od 10,30 i ostanu do kasno u noč s nama. U subotu 17. svibnja u 12,30 h će nastupiti i naša folklorna skupina iz Clarensa koja će se pobrinuti podignuti raspoloženje i temperaturu među domaćinima. Biti će postavljen i šator sa hrvatskim specijalitetima i pićima. S obzirom da ove godine u našem kantonu među Švicarcima promoviramo našu obalu i Dalmaciju, biti će prisutni originalni dalmatinski proizvodi. Uz pršut, na jelovniku će biti i srdele, a da bi riba mogla dobro plivat biti će bijelog i crnog vina, a i domaćeg piva.

Dobro nam došli, što nas više bude lakše ćemo predstavit našu domovinu Hrvatsku.

Nastup folklorne grupe "Dragulj", Brig-Glis/Wallis na 5. Smotri hrvatskog folklora 19. travnja 2008. u Schlierenu

Pošto smo sa zakašnjenjem saznali za smotru folklora u Schlierenu, tek u ožujku smo uspjeli prijaviti našu folklornu grupu iz Wallisa. Imali smo užurbanu pripremu u svemu:

dalje ===>>>

Zahtjev za zabranu koncerta Marka Perkovića Thompsona u Dietikonu izazvajo je, s pravom, veliko nezadovoljstvo Hrvata u Švicarskoj. Nekoliko švicarskih tiskovina pisalo je o tom slučaju, spominjući i Hrvatsku kulturnu zajednicu, sudski proces i gospođu V.P.  Nažalost, još uvijek nije svima jasno tko je tko, i tko je gdje, pa nerijetko dolazi do zabune. Primili smo više pisama iz kojih se vidi da naši ljudi misle kako smo mi odgovorni za zabranu koncerta, stoga želimo pojasniti neke stvari.

1. Gospođa Vesna Polić tužiteljica je Hrvatske kulturne zajednice i zaslužna za povlačenje našeg i hrvatskog imena po švicarskim sudovima. Vrhovni sud presudio je u korist HKZ! (link ==> pismo)
2. Gospođa Polić član je novoosnovane udruge Hrvatski kulturni klub u Badenu. Poradi sličnosti imena, još uvijek mnogi misle da smo mi oni, i obrnuto.
3. Hrvatski kulturni klub izdaje glasilo LIBRA, a glavna urednica je Vesna Polić.
4. Hrvatska kulturna zajednica izdaje glasilo Društvene obavijesti (u pdf-u i na našoj stranici)

Osuđujemo zabranu koncerta Marka Perkovića Thompsona i ograđujemo se od onih koji su imali svoga udjela u toj djelatnosti. Molimo sve one koji će ovo pročitati da o našoj reakciji obavijeste svoje prijatelje. Nadamo se da će uložena žalba organizatora uroditi plodom i da će se koncert ipak održati. U tom slučaju, svim ljubiteljima Thompsona i njemu samom, želimo dobru zabavu i puno uspjeha.

Upravni odbor

Upozoreni smo da je jedino web stranica HOUŠ pisala o zabrani koncerta, pogledajte
http://www.hous.hrvati-amac.com/index.htm
http://www.hous.hrvati-amac.com/Thompson_Dietikon.html
http://www.hous.hrvati-amac.com/Thompson_Dietikon_nastavak.html

Hrvati u Švicarskoj
Statistika Hrvata u Švicarskoj i u Wallisu
Marija Ćulap Imhof, Brig / Wallis

Predgovor:

Za ovu statistiku koristila sam podatke iz dokumentacije od: "Bundesamt für Migration BFM; Ausländerstatistik per Ende August 2007." Za Wallis sam prikupila podatke preko telefonskog imenika i naravno provjerila i nadopunila preko kontrole naših ljudi, koji žive po različitim mjestima u Wallisu. Ovo prikupljanje podataka o Hrvatima u Wallisu koštalo me nekoliko mjeseci rada. Ali na kraju mi je donijelo jedno veliko zadovoljstvo pošto me oduvijek interesiralo, koliko osoba hrvatskog nacionaliteta živi na ovim prostorima.

Statistika Hrvata u Švicarskoj -2007
Po njihovoj statistici iz 2007 godine u Švicarskoj živi 38'280 osoba hrvatske nacionalnosti. Od ukupnog
broja stranaca 1'541'931 osoba, na Hrvate otpada 2.5 %, čime zauzimaju deseto mjesto na listi.

Više u PDF-Dokumentu ==>>

Početkom proljeća 2007. osnovana je folklorna skupina pod vodstvom gospodina Ante Geljić. U samom početku ih je bilo desetek članova, a danas broje više od 20 članova. Probe imaju jedan put tjedno i za ovaj kratak period svog postojanja su naučili mnogo folklornih plesova, želja im je da nauče još mnogo toga. Članovi folklorne skupine su stari od 6 do 12 godina, svi su rođeni u Švicarskoj, a roditelji im dolaze iz Bosanske Posavine i Slavonije. Čak imamo i dvoje djece od Hrvata sa Kosova, čiji su roditelji doselili u Hrvatsku za vrijeme domovinskog rata, ali narodne nošnje su od Hrvata sa Kosova. Djeca su jako motivirana i imaju veliku podršku svog voditelja i učitelja folklora gospodina Ante Geljić i učiteljice Svjetlane Zagorac i naravno svojih roditelja. Roditelji, čuvajući i njegujući tradiciju svog rodnog kraja, pokušavaju to prenijeti i na svoju djecu, mada nisu jednostavni koraci svega toga, pošto je potrebno puno upornosti, volje i odricanja svog slobodnog vremena, kojeg danas svatko premalo ima. Nije jednostavno, pored svih drugih obveza u svakodnevnom životu, voziti djecu na probe i dovoziti, a između vrijeme provoditi u čekanju. Vožnje na nastupe, a naravno i financiski troškovi koji se ne mogu zaboraviti, to dokazuje neizmjernu ljubav prema njihovoj djeci i naravno rodnoj grudi i njenoj folklornoj baštini. Bez velikog zalaganja voditelja i učitelja folklora gospodina Ante Geljića i njihove mlade učiteljice folklora i razičitih plesova Svjetlane Zagorac, ne bi skupina ni postojala, jer oni bez ikakve novčane naknade ulažu svoje slobodno vrijeme i naravno sav trud i zalaganja da ta mala folklorna skupina djece opstane i funkcionira. Očito je vidljivo da im to uspjeva jer su u kratkom vremenu okupili više od 20 članova , to pokazuje da postoje osobe koje su spremne svoje vrijednosti prenositi na druge i pomagati drugima. Zar to nije nešto plemenito i vrijedno velike pohvale? Roditelji su u kratkom peridu kupili djeci narodne nošnje iz svog rodnog kraja, tako da ih posjeduju sada svi članovi. Već su nastupali nekoliko puta na različitim kulturnim priredbama i svuda su oduševili mnogobrojnu i mnogonacionalnu publiku. Svi članovi folklorne skupine zajedno sa voditeljima imaju istu želju i cilj, što više toga naučiti, ali i pokazati drugima i dočarati folklornu sliku svoje domovine.

Tekst napisala: Marija Ćulap Imhof

Pogledajte nekoliko fotografija ===>>

Na otvorenje izložbe Peje Kljaića u Bremgartenu, 9. ožujka 2008. godine odazvalo se mnogo ljudi. Između ostalih bio je tu i gospodin konzul Stanko Lipnjak sa suprugom, a posebnu podršku svome članu dali su predstavnici Hrvatske kulturne zajednice, predsjetnik Ivan Matarić glazbenim prilogom, dopredsjednica Dunja Gaupp prigodnim govorom i dopredsjednik Tomislav Kukalj snimajući otvorenje izložbe.

Dobrodošlicu umjetniku i posjetiteljima poželio je vlasnik galerije gospodin Josef Zwissig, a onda predao riječ gospođi Dunji Gaupp, koja je u svome pozdravnom slovu (na njemačkom) zamolila posjetitelje da od nje ne očekuju previše, jer ona nije uvježban govornik u ovakovim prigodama. Umjetnost doživljava kao emocijalnu i osobnu stvar, a da se ipak odazvala zamolbi, leži u tome što cijeni gospodina Peju Kljaića kao čovjeka i člana Hrvatske kulturne zajednice.

Nakon zanimljivih razmišljanja o tome što je umjetnost i kako se doživljavala u raznim kulturnim periodima, gospođa Gaupp je rekla kako je s umjetnikom razgovarala o njegovim slikama i tome što on njima želi reći. Gospodin Kljaić je odgovorio da slike moraju govoriti same za sebe. Tim je riječima pozvala posjetitelje da si uzmu vremena ne samo za razgledanje slika, nego i da pažljivo "poslušaju" što one govore. Preporučila je da pažljivo poslušaju i glazbeni prilog prof. Ivana Matarića, predsjednika Hrvatske kulturne zajednice.

I uistinu, posjetitelji su s velikom pozornošću osluškivali virtuozne izvedbe gospodina Matarića, a onda se uputili na razgledavanje slika. Umjetnik je dobio puno komplimenata, a kako su pojedinci napuštali galeriju sa izabranim primjercima, morao je prazna mjesta na zidu popuniti novim izlošcima.

Pogledajte nekoliko fotografija ===>>

SRETAN I BLAGOSLOVLJEN USKRS

VAM ŽELI HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA

FROHE UND GESEGNETE OSTERN

WÜNSCHT IHNEN DER KROATISCHE KULTURVEREIN

Galerie an der Reuss
Josef Zwissig
Kirchgasse 11
5620 Bremgarten

Vernissage 9.3.2008 17-21 h

Pozivnica / Einladung

Kad odaberu temu po tome odlučuju kakve maske , odjeću i ostala pomagala mogu početi praviti. Svaku godinu sam fascinirana kvalitetom, kreativnošću, raznolikostima u odabiru tema i porukama koje svojom temom nam predočavaju. Zato ovu godinu želim dočarati i drugima tu sliku, kroz moje fotografije koje sam na taj dan napravila i ovim kratkim tekstom napisanim na tu temu. Ovim primjerom koim općina Brig-Glis daje šansu svoj školskoj djeci do šesog razreda, ne gledajući na njihove talente ni na njihovu nacionalnu ni vjersku pripadnost da pokažu svoju krativnost i maštu, trbao bih biti primjer svima nama.

Bio je pravi doživljaj gledati te povorke djece sa različitim figurama iz njihove mašte i naravno uživati u cjelokupnom progamu.
Na kraju su dobili po grupama i pojedinačno za najbolju masku nagrade: za prvo, drugo i treće mjesto, što će ih sigurno motivirati da učestvuju i iduću godinu u dječijem karnevalu..
Pokušala sam nekoliko fotografija napraviti gdje su isključivo naša hrvatska djeca i na nekoliko fotografija mi je uspjelo.

Marija Ćulap Imhof / Brig

Biografija petnaestogodišnjeg mladića, ali velikog sportaša Pave Ćošković

Napisala: Marija Ćulap Imhof / Brig / Wallis

pročitajte cijeli tekst i pogledajte fotografije ==>>

U svome govoru studentima Univerziteta u Zürichu, u rujnu 1946. godine, Sir Winston Churchill se zauzeo za europsko jedinstvo u slobodi i miru, te svoj govor završio riječima: "Dozvolimo da Europa nastane". 1996. godine, povodom 50-e godišnjice njegovog povjesnog govora, održana je prva "Churchill Conference". Od tada se ta konferencija održava svake godine. Organizira je Europski Institut Zürich, u suorganizaciji s britanskim veleposlanstvom u Bernu, Švicarskim Institutom za istraživanje inozemstva i financijsku podporu Coutts Banke.

cijeli tekst ==>

Hrvatska kulturna zajednica je tokom svoga postojanja prolazila kroz manje ili više pozitivna razdoblja, čak i prilično krizna, što se odražavalo i na uspješnost priredaba koje je organizirala, pa tako i na Hrvatski bal.
26. siječanja 2008. godine održan je 34. Hrvatski bal, za koji se slobodno može reći da je bio uspješan i time osigurao organizaciju slijedećega, jubilarnog, za godinu dana.

Vrata su otvorena u 19.00 sati, a u predvorju dvorane, oko apero stolova, već se okupio lijepi broj uzvanika. Čavrljalo se u manjim skupinama, pozdravljali su se stari prijatelji, upoznavalo se sa novim licima, a dobro raspoloženje je raslo svakim stiskom ruke.

U 20.15 h na pozornicu je izašao dopredsjednik HKZ, Tomica Kukalj. Poželio je dobrodošlicu članovima i prijateljima HKZ, a posebna dobrodošlica upućena je gospodinu konzulu iz Berna, Slavku Lipnjak i njegovoj supruzi, te ruskim i švicarskim prijateljima.
Najavio je nastup Dua JukeBox iz Zuericha i Kulturno umjetničkog društva TAMBURICA iz Austrije, preporučio dvije mlade dame, Marinu i Ivanu, koje će prodavati tombolu i najavio mogućnost razgledanja i kupnje izabranih slika hrvatske naive.
Potom je pozvao na pozornicu predsjednika Hrvatske kulturne zajednice da svečano otvori Hrvatski bal.

Predsjednik HKZ, prof. Ivan Matarić, izrazio je svoje zadovoljstvo prisustvom lijepog broja članova i prijatelja, te ljudi koji su ove godine po prvi puta na Hrvatskom balu. Svima je zaželio dobru zabavu, a Duo JukeBox zamolio da zasviraju hrvatsku himnu kojom je Hrvatski bal i zvanično otvoren.

Tokom serviranja i konzumiranja prva tri jela, posjetitelji su uživali u odličnoj glazbi Dua JukeBox, a neki su i zaplesali. Potom su nastupili glazbenici Tamburice sa prvim blokom svoga nastupa. Nekoliko pojedinosti o osnivanju Tamburice prije 30 godina i planovima za budućnost rekla je predsjednica Antonija Sigur, a onda su, pod dirigentskom palicom glazbene voditeljice Marcele Sigur Matić, u svečanim crnim haljinama i odijelima, izveli klasične skladbe iz hrvatskih opera i opereta. Buran pljesak poslije svake izvedene arije, jasno je izražavao oduševljenje publike.

Tijekom glavnog jela i deserta, ponovno je svirao JukeBox, a zvuci valcera izvukli su na plesni podij i one manje revne plesače.

Pred kraj večeri, Tamburica je nastupila još jednom, ovaj puta u narodnim nošnjama. Cijelim nizom pjesama provela nas je diljem naše domovine, od sjevera, preko juga i istoka, opet do zagrebačke okolice. I tako, po lojtrici gor i po lojtrici dol, stigosmo na kraj, ali samo do slijedećeg 35. Hrvatskog bala u siječnju iduće godine, na kojega vas već sada srdačno pozivamo.

Program:

• Duo Jukebox -hrvatske i internacionalne klasične i moderne plesne skladbe
• Tamburica arije iz opere "Ero s onoga svijeta" (Jakov Gotovac)
• U predvorju izložba slika - Hrvatska naivna umjetnost
• Tombola

19.00 ulaz
20.00 otvaranje
20.30 večera
21.15 kulturno zabavni program do 02.00 sata

Cijena ulaznice sa večerom:
Za članove 90.- CHF
Za školarce/studente 70.- CHF
Za ostale 110.- CHF
Molimo Vas, uplatite određeni iznos priloženom uplatnicom do najkasnije 11.01.2008. (večere moramo unaprijed platiti) i o tome nas obavijestite telefonski.
Ulaznice se izdaju na ulazu u dvoranu; Hotel Kronenhof, Wehntalerstr. 551, 8046 Zürich

Rezervacije na telefon:
Gđa. Dunja Gaupp, 056 2224047, od 12.00-14.00 / 18.00-22.00 h
Gđa. Franjica Kos, 055 2407258, od 18.00-21.00 h
Ili na e-mail hkzkkv@hkz-kkv

Hrvatska kulturna zajednica Vam želi blagoslovljen Božić

Der Kroatische Kulturverein wünscht Ihnen ein gesegnetes Weihnachtsfest

Govoriti ili pisati o suvremenoj političkoj i nacionalnoj povijesti hrvatskoga naroda, naročito o procesima i zbivanjima koji su prethodili ili koji su se dogaĎali tijekom stvaranja i obrane neovisne hrvatske države (početkom 1990-ih godina), nemoguće je, pa i nezamislivo, bez argumentirane rasprave o Vukovaru 1991. Više je nego dovoljno dokaza da se može bez suvišnih ustezanja - priznajući, dakako, stradalništvo mnogih drugih hrvatskih gradova i krajeva - kako je na mučeništvu i žrtvi Vukovara, stvorena i obranjena hrvatska država. I, to ne samo s vojno-političkog motrišta gledano, nego i s motrišta humanosti i morala. Obrana Vukovara, kao i njezino šire stvarno, simboličko i identitetsko iskustvo, stvorilo je neuništive temelje i neraskidive veze unutar hrvatskog nacionalnog tkiva, učvršćujući ga tih godina u neprelazni bedem srpskom osvajaču sa istoka. Ovo posljednje je tim značajnije, jer iskustvo Vukovara 1991. počiva gotovo isključivo na skromnim i običnim ljudima, koji su potaknuti oživotvorenjem ideje konačnog stvaranja hrvatske države, svoj dotadašnji, uobičajeni i mirni život, svjesno i odvažno zamijenili odlaskom u rat, stavljanjem vlastite sudbine i vlastitoga života u njedra domovine, koja je u tim dramatičnim danima trebala i pomoć i spas. Na taj su način svi branitelji i stradalnici Vukovara tijekom domovinskog rata, postali i čuvarima višestoljetne hrvatske povijesno-političke, demografske, kulturne, vjerske i nacionalne hrvatske i kršćansko-katoličke baštine - tj. cjelokupnog hrvatskog identiteta, ne samo toga grada, nego i cijele hrvatske države. Žrtva Vukovara toliko je velika da s puno pouzdanja možemo pojam Vukovar 1991. upotrijebiti kao simboličku označnicu svih hrvatskih stradanja tijekom srbijanske oružane agresije i Domovinskog rata, kao što, primjerice, danas pojam Bleiburg ne označava samo stradanja na Bleiburškom polju sredinom svibnja 1945. godine, nego i sva hrvatska stradanja na križnim putovima i masovnim ubijalištima od slovensko-austrijske do makedonsko-grčke granice, koja su se protegla i mnogo mjeseci nakon tragičnog svibnja 1945. godine.

===>> cijeli tekst

August (Dinko) Toplek, rođen 24. srpnja 1948. godine, usnuo je u je u petak 19. listopada 2007. u svom rodnom selu Šenkovcu, a sahranjen je na gradskom groblju u Čakovcu.

Dinko je bio suosnivač Hrvatskog glazbenog društva TAMBURICA u Vorarlbergu. U njemu je s oduševljenjem djelovao kao svirač i glavni pjevač sve do svoje smrti. Njegov optimizam i vesela narav bile su jamstvo ugodnog druženja.

S dubokom zahvalnošću tamburaši će se oprostiti od svog Dinka na misi koja će se služiti 11. studenog 2007. u 15.00 sati u Hardu.

Obitelji i članovima Tamburice naša iskrena sučut,

Hrvatska kulturna zajednica

"Moj obračun s KGB-om" i

"Tuđmanizam i mesićizam"

• subota, 17.11.2007. 19.00 sati, Hotel Linde, Baden, Mellingerstr. 22
  
• nedjelja, 18.11.2007., ca 12,30 sati (nakon mise u 11.30 h), crkva Sv. Vendelina, Dulliken, Bahnhofstr. 44

Koncert će se održati u:

subotu, 27. listopada 2007. u 19.00 h, crkva St. Felix i Regula, Haardstr. 76, Zürich
nedjelju, 28. listopada 2007. uz i nakon sv. mise u crkvi St. Clara - St. Michael, Allmendstr. 34, Basel

Praizvedba posebno za ovaj humanitarni projekt HKZ komponirane pjesme "Pazi, ne gazi!"

Prof. Paula Fabinger Orešković
rođena u Zagrebu, profesorica je glazbene kulture i zborska dirigentica, članica Hrvatskog društva glazbenih umjetnika, te utemeljiteljica i direktorica Glazbenog ateliera Angelus Zagreb. Zbor ANGELUS pjevački je zbor mladih sastavljen od izabranih pjevačica djevojačkog zbora "Zlatne note" i dječjeg zbora "BIM-BAM-BOM". Pjevačice su učenice raznih zagrebačkih osnovnih i srednjih škola, te studentice. Dječji zbor BIM-BAM-BOM utemeljen je prije 20 godina u suradnji s Društvom "Naša djeca" grada Zagreba, koje je pokrovitelj ovog zbora.
Zbor je pripremio mnoge samostalne koncerte, snimio nekoliko nosača zvuka, te se okušao glazbeno scenskim djelima - operi "Jež mladoženja" i mjuziklu "Šegrt Hlapić". Nastupili su širom Hrvatske, a gostovali u Italiji, Austriji, Švicarskoj, Njemačkoj i Liechtensteinu. Za projekt "Pazi, ne gazi" Hrvatske kulturne zajednice u Švicarskoj, prof. Paula Fabinger Orešković je na tekst Mije Akrapa komponirala posebnu pjesmu, čija će praizvedba biti na ovom koncertu

Prof. Ivan Matarić
rođen u Zagrebu, kao 15-godišnjak postaje orguljašem u crkvi Sv. Klara. Diplomirao je na Muzičkoj Akademiji u Zagrebu 1979. godine stekavši temeljito i svestrano glazbeno obrazovanje. Dugogodišnji orguljaš crkve Sv. Marije na Dolcu i Zagrebačke Katedrale. Uz intenzivan pedagoški i koncertni rad istovremeno sklada - Orgel Suite, Mislima uz križni put, Oče naš, Ave maria, Missa "Salvum me fecit"...
Od 1992. predaje klavir i orgulje na Rheintalische Misikschule u Lustenau. U srpnju 1995. postaje glavni orguljaš crkve St. Gallus, Triesen, FL, 1998. orguljaš je i u crkvi St. Peter und Paul u Lustenau. Na Saboru HKZ 1999. godine izabran je za predsjednika Hrvatske kulturne zajednice u Švicarskoj.

pozivnica u pdf-formatu

12. i 13. svibnja 2007. Kirchdorf - dva dana zajedno s Švicarcima pod motom "Zeit - Leben zu teilen".

Subota: bogata kulinarska ponuda, prodaja hrvatskih i švicarskih proizvodima (samo taj dan), prikazivanje filmova o Vukovaru i humanitarnom projektu "Pazi, ne gazi", nastupaju KUD Kolovrat iz Luzerna (od 12.00 - 13.30 h), KUD Ševa iz St. Gallena (17.00 - 19.00 h), zbor Panis Angelus iz Zagreba, zbor mladih Margaret Sohn itd. itd.

Nedjelja: slično kao u subotu (ali bez prodaje CH i HR proizvoda). Nastupaju KUD Silvije Strahimir Kranjčević iz Züricha (12.00 - 14.00 h), KUD Tamburica iz Vorarlberga (14.00 - 18.00 h), profesor Ivan Matarić (18.00 - 19.00 h).

Boraveći u Vukovaru i Vinkovcima raspitivali smo se o problemima toga u domovinskom ratu posebno teško stradalog kraja. Sastali smo se sa predstavnicima Crvenog križa koji su nas upoznali sa mnogim poteškoćama, ali jedna od najtežih još uvijek su mine. Minski sumnjivim prostorom zahvaćeno je 18 gradova i općina, odnosno 60 % ukupnog broja gradova i općina Vukovarsko-srijemske županije. 1399 table obilježavaju minski sumnjiv prostor i upozoravaju na opasnost od mina.

dalje

IZLOŽBA U POVODU 40. OBLJETNICE DONOŠENJA DEKLARACIJE O NAZIVU I POLOŽAJU HRVATSKOG KNJIŽEVNOG JEZIKA

U Atriju Hrvatskog državnog arhiva 15. ožujka 2007. godine svečano je otvorena izložba u povodu 40. obljetnice donošenja Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika. Izložbu je otvorio mr. sc. Božo Biskupić, ministar kulture uz nazočnost uglednika iz javnog i kulturnog života te brojnih posjetitelja. Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika objavljena je 17. ožujka 1967. godine u tjedniku Telegram. Tekst Deklaracije oblikovan je u Matici hrvatskoj te potpisan od mnogih hrvatskih znanstvenih i kulturnih ustanova i pojedinaca.

Načelo nacionalnog suvereniteta i potpune ravnopravnosti obuhvaća i pravo svakoga od naših naroda da čuva sve atribute svoga nacionalnog postojanja i da maksimalno razvija ne samo svoju privrednu, nego i kulturnu djelatnost. Među tim atributima odsudno važnu ulogu ima vlastito nacionalno ime jezika kojim se hrvatski narod služi, jer je neotuđivo pravo svakoga naroda da svoj jezik naziva vlastitim imenom, bez obzira radi li se o filološkom fenomenu koji u obliku zasebne jezične varijante ili čak u cijelosti pripada i nekom drugom narodu. (citat iz Deklaracije)

Autorica izložbe, Marina Škalić, kroz stotinjak izvornih dokumenata političkih i republičkih vlasti, kao i tadašnjih društveno-političkih organizacija, kroz rasprave, zaključke i odluke zabilježene u službenim zapisnicima tih tijela, prati silovitu reakciju koja je uslijedila protiv Deklaracije, njenog duha i značenja tijekom ožujka i travnja 1967. godine na svim republičkim razinama. Stoga se pojava Deklaracije kao poticaja, ne samo na području jezika, nego i cjelovitog kulturnog, javnog i političkog života, može označiti kao stvarni početak Hrvatskog proljeća.

Izložbom je obuhvaćen i prvi put javnosti predstavljen dio izvornih dokumenata iz fondova Hrvatskoga državnoga arhiva većinom Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske, Sabora SRH i Matice hrvatske.

Izložba će se moći razgledati do 20. svibnja 2007. godine.

Napisala: Melita Matijević

Clanovima Hrvatske kulturne zajednice i
posjetiteljima naših stranica želimo
SRETAN USKRS.

Den Mitgliedern des Kroatischen Kulturvereins sowie allen Besuchern unserer Webseite wünschen wir ein
FROHES OSTERFEST.

Cvjetnica, nedjelja prije Uskrsa, zahvaljujući papi Ivanu Pavlu II., postala je dan kada mladi cijelog svijeta idu u susret Kristu. Na poseban način, izvedbom mjuzikla "Slučaj Galilejca", u nedjelju 1. travnja 2007. u crkvi Sv. Vendelina u Dullikenu, mladi su Hrvati i Hrvatice prikazali slavni Isusov ulazak u Jeruzalem, njegovu muku, bolno umiranje i uskrsnu pobjedu.

Odličnom mješavinom tradicionalnog i modernog, više od 80 učesnika, glumaca i pjevača, u režiji fra Šimuna Šite Ćorića, oduševili su nazočne.

Mnogima je danas čudno kako ljudi nisu prepoznali Isusovu pravednost i nevinost, no da pravedni i nevini i danas stradavaju, to kod većine prolazi nezapaženo. Da nije tako, danas u den Haagu ne bi sjedili oni koji su branili i obranili Hrvatsku! Zar nismo vidjeli da su nas branili, nismo li vidjeli da su oslobodili okupirana područja Hrvatske, zar im tada nismo klicali i pljeskali? Što danas činimo za te nevine žrtve svjetske politike? I danas, kao i prije dvije tisuće godine, ljudi ostaju indiferentni, peru ruke i ne reagiraju na nepravde svijeta.

Fotoalbum

Nakon nekoliko sati vožnje vlakom, putnike je dočekao sunčani Lugano, pa je razgledavanje "minijaturne Švicarske" (Swissminiatur), poslije okrepljujučeg ručka u restoranu, svima pričinjavalo veliko veselje. Noćenje je bilo organizirano u potpuno obnovljenom Hostelu Palagiovani, a večeru su priredili roditelji iz Tesina u posebno za tu priliku iznajmljenoj prostoriji. Domaćini, roditelji i učiteljica, svojim su gostima priredili srdačni doček uz bogati apero, ukusnu večeru i veliki izbor domaćih kolača.

Učiteljice su priredile i mali zabavni program, tako se u kvizu znanja nasuprot skupini roditelja i djece iz Wallisa, našla skupina roditelja i djece iz Tesina. Pobijedili su domoćini, što nimalo nije zasmetalo goste da zapjevaju, pa je večer završila dječjom pjesmom, kao da dan nije bio dugačak i naporan.

Predanje govori da je fra Bartolomeo d'Ivrea, franjevac iz samostana u Locarnu, nakon Marijinog prikazanja godine 1480. na stijeni (Sasso) želio to mjesto obilježiti i zato je sagradio dvije male kapele. One su ubrzo bile nadograđene, a uz njih je napravljen i samostan. Crkva je 1902. godine potpuno obnovljena, štukature i freske potjeću iz 17. stoljeća, a čudotvorna slika Madone na glavnom oltaru iz godine 1480.

Nakon ručka, slijedio je rastanak od novih prijatelja u Tesinu, te putovanje kući. U jednome su svi bili složni, umor i manja nazadovoljstva brzo će se zaboraviti, a u sjećanju će ostati dva lijepa dana zajedničkog druženja.

Fotoalbum

U pomanjkanju vremena i prostora u Badenu je održana samo jedna glazbena radionica za sve uzraste i to u samoj galeriji. Prof. Galin je na zabavan i šaljiv način, te svirci na predstavljenim instrumentima, svojim mladim slušateljima dao puno informacija o nastanku pojedinih glazbala. Oni su ga tako pažljivo slušali, da se gospođa Malcotsis (galeristica), koja se pomalo pribojavala velikog broja djece među puno izložaka i još više stakla, osjetila ponukana napisati nam slijedeće uz zamolbu da to objavimo i čestitamo hrvatskim majkama na dobro odgojenoj djeci:

dalje

Tradicionalni Hrvatski bal održava se 10. veljaće 2007. godine, početak u 19.00 sati u hotelu Kronenhof, Wehntalerstr. 551, 8046 Zürich.

Ovogodišnji bal biti će u znaku autohtonih Hrvata iz Slovačke, čiji su predci naselili područje oko Bratislave prije više od 450 godina. Za posjetitelje Hrvatskog bala priredili su poseban program. Quartet Mire Šimeka pobrinuti će se za plesni ugođaj, a sa mnogim starim hrvatskim napjevima, u Hrvatskoj odavno zaboravljenima, upoznati će nas muzičko-pjevačka skupina ROSICE.

Rezervacije se primaju na slijedeće telefone:
Dunja Gaupp, 056 2224047 od 12.00-14.00 / 18.00-22.00 h
Franjica Kos, 055 2407258 od 18.00-21.00 h

Pozivnica u pdf-u:

pogledajte kako je bilo na Hrvatskom balu 2006.

Iako nažalost nitko sa sigurnošću ne može reći koliko Hrvata uistinu živi u Švicarskoj, neka vrela govore da se radi o ca. 120'000 osoba podijeljenih u tri generacije. Hrvati koji emigriraju u drugoj polovini prošlog stoljeća dolaze u pravilu iz ekonomskih razloga i nastanjuju se u industrijski razvijenim regijama u koje zasigurno spada i Baden. Danas u Badenu i Zuerichu živi ca. 15'000 Hrvata podrijetlom iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Od godina osamostaljenja hrvatski identitet su intenzivirano promicali svi hrvatski građani, od vlade do običnih ljudi u svakodnevnim kontaktima. Međutim najboljim promicateljima hrvatskoga duha pokazali su se sportaši. Sjetimo se samo Janice i Ivice Kostelića, Ivaniševića, Ljubičića, Šukera, Bobana, da spomenemo samo neke od njih.

Motiv organiziranja tjedna hrvatske kulture u Badenu

Hrvatska kulturna zajednica Švicarke, koja još od Hrvatskog proljeća davne 1971. godine snažno radi na promociji posebnosti hrvatske kulture i hrvatskog identiteta nastoji kroz dva odabrana primjera

• Izložbu hrvatske naive, i
• Izložbu hrvatskih tradicijskih glazbala

zainteresiranim (su)građanima Badena i okolice približiti hrvatsku izvornu kulturnu baštinu naglašavajući njenu pripadnost europskom kulturnom krugu.

Pored ovog događaja HKZ je organizirala čitanje iz knjige Global_kids.ch autorice Eve Burkard, koja govori o položaju djece koja napuste svoj kulturni krug i nađu se u okruženju kakvo im nudi moderno, multietničko švicarsko društvo.

Citanje iz knjige propraceno je koncertom klasicne glazbe, a oba dogadaja smjestili smo prostorno i vremenski u Tjedan hrvatske kulture u Badenu. Oba događaja svojim prilozima podpomogli su grad Baden i tvrtka Mestral iz Zuericha.

Fotogalerija

dalje

cetvrtak, 18.01.2007, 18.00 sati

Gartenhaus Villa Boveri, Ländliweg 5, 5400 Baden

• Autorica Eva Burkard čita iz svoje knjige "GLOBAL_KIDS.CH"
• Glazbena pratnja: prof. Ivan Matarić, prof. Marcela Sigur, Bernardica Babić i Dominik Lučić.
• Jedan od u knjizi spomenute "globalne djece" - Tomislav - govori o svojim iskustvima.

Donnerstag, 18.01.2007, 18.00 sati

Gartenhaus Villa Boveri, Ländliweg 5, 5400 Baden

• Die Autorin Eva Burkhard liest aus ihrem Buch "GLOBAL_KIDS.CH"
• Musikalische Untermalung: prof. Ivan Matarić, prof. Marcela Sigur, Bernardica Babić i Dominik Lučić.
• Eines der im Buch erwähnten "globalen Kinder" - Tomislav - erzählt von seinen Erfahrungen.

dalje/weiter

Odlučili smo postaviti novi broj DO u pdf-formatu na našu internetsku stranicu prije nego što smo poslali DO na adrese naših čitatelja. Razlog tomu su tehničke poteškoće koje su se pojavile pogreškom stručnog osoblja tiskare u kojoj tiskamo naš list. Razočrenje je tim veće što smo se svakako nadali, da će ovaj broj biti u rukama naših čitatelja još prije Božića.
Uredništvo nastoji riješiti ovaj problem. Do tada stavljamo na raspolaganje internetsku verziju i molimo za razumjevanje.

Cesti Božic i sretnu Novu 2007 želi Vam Urdedištvo DO

Za Uredništvo
Ljupko Perić

Hangari poljoprivredne farme Velepromet srbskom su agresoru od sredine rujna 1991. služili kao prihvatni cenatr za oko 10 tisuća zarobljenih Hrvata. Ubijeno je oko 700 branitelja i civila, a 1200 ih se vodilo kao nestale, među njima i ratni izvjestitelj Radio Vukovara Siniša Glavasević.
20. studenoga 1991. godine Srbi su na Ovčari pogubili 261 ranjenika i civila odvedena iz vukovarske bolnice. Jedan od hangara Veleprometa u kojem su Hrvati mučeni i ubijani, prerađen je u moderni memorijalni centar koji je svečano otvoren na 15-tu godišnjicu najvećeg zločina u Domovinskom ratu.

Spomen dom blagoslovio je fra Zlatko Špehar, gvardijan franjevačkog samostana u Vukovaru. U nastavku donosimo njegov govor.

Dalje