Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

STVARNI ZAJEDNI─îKI ZLO─îINA─îKI PODHVATI NESANKCIONIRANI, IZMI┼áLJENI IMAJU PREDNOST     (10.05.2011.)

A srpski ZZP genocida nad Hrvatima Hrvatske?


Kako je presudom hrvatskim generalima Gotovini i Marka─Źu u me─Ĺunarodno pravni i globalni politi─Źki promet pu┼íten hrvatski zajedni─Źki zlo─Źina─Źki pothvat, u kontekstu raspada Jugoslavije trebalo bi vidjeti koji je zajedni─Źki zlo─Źina─Źki pothvat Haa┼íko krumpiri┼íte namjerno presko─Źilo, kako bi od ne┼żeljene mu hrvatske dr┼żave preostao samo zajedni─Źki zlo─Źina─Źki pothvat. Jednoga dana, recimo 2021., netko osobit, poput Tu─Ĺmana, morati ─çe re─çi u Mesi─çpusi─çstanu kako je Republika Hrvatska bila "izraz te┼żnje hrvatskoga naroda". Taj ─çe odmah dobiti po glavi palicom ─Źuvara Jugoslavije uz osudu da "veli─Źa NDH i hrvatske zajedni─Źke zlo─Źina─Źke pothvate"! Za vrijeme Tu─Ĺmana, Hrvatice i Hrvati, imali smo Hrvatsku. Politike Ra─Źana, Tom─Źi─ça, Mesi─ça, Sanadera, Bebi─ça, Pusi─çke, Milanovi─ça, Baji─ça, Kosorove i Josipovi─ça mogu se pohvaliti: Gra─Ĺanke i gra─Ĺani - imamo ZZP. Jedanaest godina napornoga rada urodilo je plodom! Trebalo im je dvostruko vi┼íe vremena i vanjskih saveznika negoli Tu─Ĺmanu da vlastitim snagama uz pomo─ç Bo┼żju obnovi, obrani i oslobodi Hrvatsku.

Neregistrirani, neoptu┼żeni i nesankcionirani zajedni─Źki zlo─Źina─Źki pothvati dogodili su se uglavnom prije Oluje 1995., a neki i poslije nje, kao ┼íto je primjerice zajedni─Źki zlo─Źina─Źki pothvat u Daytonu, kojim je velikosrpski ZZP agresije nagra─Ĺen s 50 posto teritorija Republike Bosne i Hercegovine ─Źime je blagoslovljen i srebreni─Źki genocid kao sredstvo koje opravdava cilj, ili onaj tijekom mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja pod upravom ameri─Źkoga generala Jacquesa Kleina tijekom koje je ubijeno vi┼íe od ┼íest stotina nesrba.

Svaka Jugoslavija bila je i ostala zajedni─Źki zlo─Źina─Źki pothvat


Krenimo tragom zajedni─Źkih zlo─Źina─Źkih pothvata od sredine pro┼íloga stolje─ça, a onaj Versailleski iz 1919. ovaj put presko─Źimo, uz podsjetnik kako se taj ZZP potpuno uskladio s planom iz 1907. velikosrbina Jovana Cviji─ça (1865. -1927.): "Svet treba da zna i da se uveri, da Srbija mo┼że da operi┼íe s mnogo ve─çom celinom, no ┼íto je njena teritorija. Od Srbije mogu da po─Ĺu najve─çe teritorijalne transformacije. Ne treba prezati od toga da se taj strah ulije u svet, ako je korisno za na┼íe nacionalne interese". Jugosferni Zapadni Balkan je ta "celina" kojom danas "Srbija mo┼że da operi┼íe", ali samo s pokorenom Hrvatskom i samo uz pomo─ç Versaillesa, Jalte ili Haaga. Ili svih zajedno u udru┼żenom pothvatu. Zlo─Źina─Źkom.

Dalekose┼żno tragi─Źan zajedni─Źki zlo─Źina─Źki pothvat dogodio se me─Ĺunarodnim priznanjem komunisti─Źke Jugoslavije. Taj se ZZP dogodio 1944. savezni─Źkim priznanjem beogradske jugokomunisti─Źke vlasti. To je priznanje rezultiralo pokoljem najmanje 300.000 ponajvi┼íe Hrvata, te sustavnim protjerivanjem i deportacijama Nijemaca. Za te je zlo─Źine kriv transkript i sastav sastanka na Jalti, a zapovjednu i izvr┼ínu odgovornost za masovne zlo─Źine snosi Josip Broz i politi─Źka, ozna┼íko-udba┼íka i vojna okomica njegova totalitarnoga komunisti─Źkoga re┼żima. Spomenuti ZZP nije osu─Ĺen, kao ni versailleski.

Zlo─Źini koji su se dogodili zato da bi se stvorila, obnovila ili sa─Źuvala Jugoslavija do danas nisu istra┼żeni, nema optu┼żnica, niti presuda. Svaka dosada┼ínja Jugoslavija bila je i ostala zajedni─Źki zlo─Źina─Źki pothvat velikih razmjera u re┼żiji tzv. velikih sila na ─Źelu s Velikom Britanijom. Svako nastojanje da se u bilo kojem obliku obnovi jugoslavenski zajedni─Źki zlo─Źina─Źki pothvat jest novi zlo─Źina─Źki pothvat, koji posljednjih jedanaest godina zajedni─Źki, udru┼żeno i temeljito provode Velika Britanija, hrvatska parapoliti─Źka elita, velikosrpska politika i Me─Ĺunarodni kazneni sud za biv┼íu Jugoslaviju (i, prethodno, Ruandu).

Kosovo kod Knina 1989. - uvod u srpski ZZP


Zajedni─Źki zlo─Źina─Źki pothvat doga─Ĺao se (a promakao je Haagu i hrvatskim parapoliti─Źkim strukturama od 2000. do danas), 9. srpnja 1989. u selu Kosovu kod Knina, pokraj pravoslavne crkve Lazarica. Transkript toga sastanka negdje je zapeo, ali posljedice su znane. Na sastanku srpskoga zajedni─Źkoga zlo─Źina─Źkoga pothvata sudjelovalo je oko 50.000 ljudi - Tu─Ĺmana tamo nije bilo, pa je taj ZZP ostao neprocesuiran. Izdvajam iz izvornoga transkripta poruke srpskoga ZZP-a: "Slobo, slobodo", "Ovo je Srbija", "I Knin ima Kosovo", "Ne damo te zemljo Obili─ça, ne damo te bez krvoproli─ça", a najstra┼íniji zaklju─Źak sa skupa ima genocidni karakter, koji ─çe se malo kasnije pred o─Źima Europe i Haaga, UN-a i stalnih ─Źlanica Vije─ça sigurnosti, provesti u djelo od Dubrovnika sve do Vukovara: "Dru┼że Slobo, ┼íalji nam salate, bit ─çe mesa, klat ─çemo Hrvate".

Tijekom okupacije Hrvatske srpski zajedni─Źki zlo─Źina─Źki pothvat za─Źet u Kosovu kod Knina, na okupiranom prostoru (SAO Krajine i Republike srpske Krajine) rezultirao je s oko 9.000 ┼żrtava, progonima, deportacijama, prekomjernim granatiranjima, ubijanjem djece, staraca, civila svih dobi, razaranjem bolnica, vrti─ça, kulturnih spomenika, katoli─Źkih crkava, i tako dalje. U legitimnom i legalnom osloba─Ĺanju Knina 1995. od srpskoga zajedni─Źkoga zlo─Źina─Źkoga pothvata, stradala je jedna civilna ┼żrtva! Ona je politi─Źkom krumpiri┼ítu u Haagu dokaz o postojanju hrvatskoga zlo─Źina─Źkoga pothvata. Tu je civilnu ┼żrtvu planirao Tu─Ĺman na Brijunima, tvrde haa┼íki sudac suvremeni Tito i tu┼żitelj Rankovi─ç. Protiv takvoga suca i tu┼żitelja.

Srb 25. srpnja 1990. - srpski ZZP ide dalje


U hrvatskom Srbu velika skupina iz srpskoga zajedni─Źkoga zlo─Źina─Źkoga pothvata protjerivanja Hrvata iz Hrvatske 25. srpnja 1990., na ─Źelu s Jovanom Ra┼íkovi─çem, Jovanom Opa─Źi─çem, Milom Daki─çem i Milanom Babi─çem, usvojila je Deklaraciju o suverenosti i autonomiji srpskoga naroda i Odluku o formiranju Srpskoga nacionalnoga vije─ça. Ove su odluke rezultirale sustavnim progonima i ubijanjima Hrvata, prekomjernim granatiranjem Karlovca, Gospi─ça, Zadra, ┼áibenika., ratnim zlo─Źinom nad nevinim civilima u ┼ákabrnji, na Banovini, u Lici, Zapadnoj i Isto─Źnoj Slavoniji, progonima, mu─Źenjima, ne─Źovje─Źnim postupanjima, pokoljima civilnoga stanovni┼ítva, sustavnim silovanjima i drugim zlo─Źinima protiv ─Źovje─Źnosti - koji u svojemu zbiru predstavljaju srpski genocid nad hrvatskim narodom u Hrvatskoj, planiran i osmi┼íljen u Beogradu.

U nastavku srpskoga zajedni─Źkoga zlo─Źina─Źkoga pothvata va┼żno je i sljede─çe: 17. kolovoza 1990. srpski zajedni─Źki zlo─Źina─Źki pothvat u Kninu je proglasio ratno stanje (agresiju!), a stanovito Srpsko nacionalno vije─çe 30. rujna 1990. progla┼íava u Hrvatskoj srpsku autonomiju. Haa┼íka presuda 2011. priznaje ove odluke proistekle iz srpskoga zajedni─Źkoga zlo─Źina─Źkoga pothvata.

Zlo─Źina─Źka tijela srpskoga zajedni─Źkoga zlo─Źina─Źkoga pothvata, Srpsko nacionalno vije─çe i Izvr┼íno vije─çe teroristi─Źke SAO Krajine, 28. velja─Źe 1991. usvajaju Rezoluciju o razdru┼żivanju Republike Hrvatske i SAO Krajine, a 19. prosinca 1991. srpski ZZP proglasio je Republiku Srpsku Krajinu, koja treba biti etni─Źki o─Źi┼í─çena kako bi se s etni─Źki o─Źi┼í─çenom Republikom Srpskom (BiH) "prisajedinile", i u kona─Źnici objedinile s Beogradom. Ovaj dio srpskoga ZZP-a presjekao je Tu─Ĺmanov brijunski sastanak i hrvatska Oluja. Da nije, ne bi danas bilo hrvatskoga ZZP-a na Brijunima i u Oluji, ali niti slobodne i cjelovite Republike Hrvatske. Ba┼í zato je i konstruiran hrvatski ZZP.

Prohaaška politika vapi za individualizacijom krivnje


Srpski zajedni─Źki zlo─Źina─Źki pothvat u Hrvatskoj imao je plebiscitarnu potporu. Za srpsku etni─Źki o─Źi┼í─çenu, genocidnu autonomiju, dakle, za srpski zajedni─Źki zlo─Źina─Źki pothvat izjasnilo se 567.127 Srba, protiv je bilo 172 Srba, kako navode izvorni srpski dokumenti. U Hrvatskoj je srpski zajedni─Źki zlo─Źina─Źki pothvat zavr┼íio djelovanje 1995. samoiseljenjem uz pokli─Ź "Be┼żmo bra─ço, pobeda je na┼ía", pa mo┼żemo re─çi da su po─Źinili zlo─Źin vlastite deportacije, ali i to da su imali pri─Źuvni plan me─Ĺunarodnoga ru┼íenja hrvatske dr┼żave, koji je zapo─Źeo prvoga dana Oluje izjavom Carla Bildta o "prekomjernom granatiranju Knina" i njegovom osudom Oluje. O srpskom vi┼íegodi┼ínjem ZZP-u postoje transkripti, audio i video vrpce, dokazi, dokumenti, svjedoci, ┼żrtve, 143 masovne grobnice, logori u Srbiji, znanstveni radovi - ali o tome nitko ne vodi ra─Źuna, kamoli tamo neko krumpiri┼íte. Srpski ZZP ostaje prikriven po istom scenariju kao i stra┼íni zlo─Źini totalitarnoga komunisti─Źkoga jugoslavenskoga re┼żima. Prikrivanje zlo─Źina jest zlo─Źin protiv istine, bez istine nema pravde, a bez pravde nema mira. Haa┼íki mir nije mir. Haa┼íka pravda nije pravda. Haa┼íka istina nije istina.

Zastra┼íuju─çu povijesnu neodgovornost iskazali su demokratski legitimiteti Republike Hrvatske, koji zbog toga ┼íto su svojim postupanjem pridonijeli nastavku protuhrvatske velikosrpske politike u Haagu i time ugrozili Republiku Hrvatsku i njezine legitimne interese, moraju odgovarati - politi─Źki (na izborima), moralno (pred vlastitom savje┼í─çu) i kazneno (jer je Hrvatska pravna dr┼żava). Tu krivnju treba "individualizirati" kako ne bi cijele stranke, ili kompletan Savez za Europu, snosile "kolektivnu krivnju". Okrivljenici trebaju dokazati "svoju nevinost", a tu┼żiteljstvo njihovu krivnju. Kazneni procesi trebaju se pokrenuti "u razumnom roku" - s obzirom na situaciju - ┼íto prije to bolje, a sudovi moraju jam─Źiti "brzo i pravedno" su─Ĺenje. Na su─Ĺenje pozvati me─Ĺunarodne promatra─Źe, kako bi se uvjerili da je Hrvatska pravna dr┼żava i europski ulju─Ĺena zajednica, kao i predstavnike EU kako bi se uvjerili da je Hrvatska zrela zatvoriti "poglavlje 23" i zalupiti politici proizvodnje pristanka na ucjene EU. Ruanda se haagologije rije┼íila, ─Źim je vidjela o kakvom je kiselom krumpiri┼ítu u Haagu rije─Ź, odnosno da ih Haa┼íka pravda ne vodi pomirbi (Tutsi i Huti), ve─ç novim razdorima.

Haaški ZZP i srpski ZZP u bratskom zagrljaju

2005. sve je bilo spremno za vje┼íanje Hrvatske. U Beogradu je 26. velja─Źe 2005., pet godina poslije hrvatske predaje Oluje Haagu (Deklaracija Hrvatskoga dr┼żavnoga sabora, 14. travnja 2000.) i deset mjeseci prije lociranja, uhidbe i transferiranja posljednjega nepokorenoga Hrvata, generala Gotovine (8. prosinca 2005.), uprili─Źena "obnoviteljska sjednica Skup┼ítine RSK". To zna─Źi da je i srpski zajedni─Źki zlo─Źina─Źki pothvat komadanja i etni─Źkog ─Źi┼í─çenja tre─çine Hrvatske (na crti Virovitica - Karlovac - Karlobag) pre┼żivio Oluju i ostao na istim politi─Źkim pozicijama s istim ciljevima i pretenzijama - minimum je povratak na Plan Z-4. Haa┼íki sud im je u tom pogledu danas klju─Źan i vidljiv saveznik, ┼íto je istinski zajedni─Źki zlo─Źina─Źki pothvat ru┼íenja suverene, slobodne i demokratske Republike Hrvatske. Nesaglediv prilog tome planu dao je Sanader uvla─Źenjem dijelova srpskoga ZZP-a u koalicijsku vladu.

Sekretar na srpskom ZZP-u izrasle Vlade RSK, Savo ┼átrbac, poslije srpskoga samoizgona 1995. u "rasejanje" odmah je postao "prijatelj" Haa┼íkoga suda i ostao neprijatelj bilo kakve slobodne hrvatske dr┼żave. On je vrlo uspje┼íno ciljeve srpskoga ZZP-a ugradio u operativnu politiku Haaga. Njegova je funkcija osloboditi od odgovornosti srpski zajedni─Źki zlo─Źina─Źki pothvat od odgovornosti po─Źinjenoga zlo─Źina protiv mira i agresije i izjedna─Źiti krivnju agresora i ┼żrtve ┼íto je tehni─Źki uvjet vra─çanja na Plan Z-4. Zajedni─Źkim radom srpskoga zajedni─Źkoga zlo─Źina─Źkoga pothvata, hrvatskih parapoliti─Źkih struktura i Haa┼íkoga sudi┼íta, do┼ílo je do presude Gotovini i Marka─Źu kroz koju je obje┼íena Republika Hrvatska.

Od Hrvatske do Mesi─çpusi─çstana


Uskoro ─çe ─Źuveno me─Ĺunarodno krumpiri┼íte Republiku Hrvatsku pusi─çevski osuditi i za zajedni─Źki zlo─Źina─Źki pothvat agresije na Bosnu i Hercegovinu. Umjesto u Hrvatskoj mi ─çemo ┼żivjeti u totalitarnom Mesi─çpusi─çstanu, sastavnom dijelu Zapadnoga Balkana - oazi jugobolnika. Djelomi─Źno ve─ç sada ┼żivimo u toj paradr┼żavnoj tvorevini, no, to je tek prilago─Ĺavanje na nove uvjete (Purda, Mari─ç, dr. Bosanac, Norac, Glava┼í, Hrastov, Mer─Źep, Lora.), ono ┼íto nas ─Źeka ve─ç je vi─Ĺeno tijekom trajanja jugoslavenskih zajedni─Źkih zlo─Źina─Źkih pothvata. ─îeka nas vi┼íedesetljetno razdoblje ropstva, ako se hitro ne osovimo iz puze─çega stava. Haa┼íka mre┼ża Mesi─çpusi─çstana o─Źistit ─çe znane i neznane Hrvate koji nisu iz haa┼íke epruvete, kad ih ve─ç za odr┼żanje zapadnobalkanskoga bratstva i jedinstva nije uspio u dovoljnoj mjeri o─Źistiti srpski ZZP. Svako hrvatsko domoljublje i rodoljublje, od gospodarstva do politike, od ┼íporta do znanosti, bit ─çe u Mesi─çpusi─çstanu ga┼żeno od vrti─çke dobi i kazneno progonjeno, "u zemlji i inozemstvu", kao veli─Źanje hrvatskoga zajedni─Źkoga zlo─Źina─Źkoga pothvata. S obzirom na to da im dr┼żavom ve─ç sad vladamo, do biolo┼íkoga izumiranja - ka┼że haa┼íki pravorijek - Hrvati mogu slobodno ┼żivjeti, ali pod tepihom. Tepih nema alternative osim u ─çeliji za ZZP.

Teze, konstrukcije i presude s hrvatskim zajedni─Źkim zlo─Źina─Źkim pothvatom opasnije su od oru┼żane velikosrpske agresije. Nju su na bojnom polju rije┼íili hrvatski branitelji na ─Źelu s Tu─Ĺmanom. Udru┼żenu agresiju s kojom smo suo─Źeni u presudi Gotovini i Marka─Źu, vladaju─çe elite nisu ni registrirale u svim njezinim dometima. One su "na europskom putu" i tvrde vanjskim gazdama kako ─çe narod "uvjeriti da je Europa na┼í najva┼żniji strate┼íki cilj". Od njih narod vi┼íe ni┼íta ne o─Źekuje, osim da se maknu s politi─Źke scene - ┼íto je i primarni strate┼íki interes slobodne Hrvatske, bez kojega nije mogu─çe upustiti se u ozbiljnu borbu protiv krumpirovih zlatica s haa┼íkoga krumpiri┼íta i njihove udru┼żene konstrukcije o hrvatskom ZZP-u. Ho─çe li se roditi politi─Źka opcija oslonjena na moralnu snagu hrvatskoga naroda koja ─çe se htjeti i znati suprotstaviti agresiji iz Haaga? Trebaju nam politike koje su, bez fige u d┼żepu i bez o─Źiju ┼żeljnih napojnice, s obje noge na hrvatskom putu.

Nenad Piska─Ź, hakave

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU