Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

U O─îEKIVANJU PRESUDA U HAAGU

U ponedjeljak, 27. rujna 2010., u prostorijama Hrvatske kulturne zaklade i Hrvatskoga slova, Hrvatske bratske zajednice 4, s po─Źetkom u 19,00 sati odr┼żana je tribina Hrvatskoga kulturnog vije─ça pod nazivom "U o─Źekivanju presuda u Haagu".

Sudionici na tribini bili su Milan Vukovi─ç dr. iur., Mate Kova─Źevi─ç - novinar, dr. Mile Bogovi─ç, gospi─çko-senjski biskup i ─Źlan Upravnog odbora HKV-a, Edward Yambrusic, odvjetnik i Hrvoje Hitrec, knji┼żevnik i predsjednik HKV-a.

Mate Kova─Źevi─ç je predstavio dvosve┼í─Źani zbornika radova "Haa┼íki sud, Zajedni─Źki zlo─Źina─Źki pothvat, ┼áto je to?"

(Zbornik izlaganja sa stru─Źno-znanstvenih skupova u Zagrebu od 9. lipnja 2006., 8. prosinca 2006., 8. lipnja 2007., 7. prosinca 2007., 6. lipnja 2008., 5. prosinca 2008., 5. lipnja 2009. i 4. prosinca 2009., Hrvatsko kulturno vije─çe, Zagreb, 2010.)

HKZ je 11. i 12.10.2008. u Z├╝richu, Dullikenu i Solothurnu organizirala tribinu "Hrvatska u Haagu"  i imala zadovoljstvo ugostiti ─Źlanove Hrvatskog kulturnog vije─ça, predsjednika Hrvoja Hitreca, gospodina Miroslava Tu─Ĺmana i Matu Kova─Źevi─ça. Vi┼íe ovdje   "Hrvatska u Haagu"


Gospo─Ĺe i gospodo,

Ve─Źeras vas posebno srda─Źno pozdravljam jer pred nama stoji ukori─Źeno velebno, znanstveno i stru─Źno djelo o radu Haa┼íkoga suda, a posebno njegova Tu┼żiteljstva, koje se, nasuprot tradicionalnom, ali i va┼że─çem me─Ĺunarodnom pravu usredoto─Źilo na izjedna─Źavanje krivnje svih sudionika u nedavnim ratovima, koje su po─Źetkom devedesetih godina, zajedni─Źki zapo─Źeli komunisti─Źka jugoslavenska vlast te Srbija i Crna Gora svojom agresijom na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Za ovo djelo, kao i organizaciju svih osam znanstveno-stru─Źnih skupova, ponajprije treba zahvaliti glavnom organizatoru skupova, umirovljenu sucu Ustavnoga suda Republike Hrvatske - Milanu Vukovi─çu te 32-jici doma─çih i inozemnih izlaga─Źa, koji su ─Źak i pod razli─Źitim pritiscima, svojim znanjem, radom i velikom pronicljivo┼í─çu osvjetljavali, u mraku hrvatske javnosti, rad ove me─Ĺunarodne ustanove. Tako─Ĺer treba zahvaliti i Hrvatskom kulturnom vije─çu na ─Źelu s predsjednikom Hrvojem Hitrecom i njegovu organizacijskom te nakladni─Źkom obolu, kao i medijskim ku─çama, koje su, unato─Ź restrikciji druk─Źijih pogleda na rad Haa┼íkoga suda, posve─çivale svojevrsnu pozornost radu ovih na┼íih skupova.

U dvosve┼í─Źanu zborniku, ┼íto vam ga ve─Źeras predstavljamo, a koji ima 1112 stranica, objavljeni su radovi uglednih pravnika, sudaca, odvjetnika, povjesni─Źara, politologa, sociologa, medicinara, politi─Źara, knji┼żevnika i publicista. Tematski obra─Ĺuju slu─Źajeve, ┼íto ih Haa┼íki sud vodi ili je vodio protiv hrvatskih ─Źasnika, optu┼żenih ─Źudnovatom optu┼żbom za udru┼żivanje u zlo─Źina─Źku organizaciju, koja je izvela zlo─Źina─Źki pothvat. Klasificiranje ovakve optu┼żbe mo┼żda bi bilo i mogu─çe protiv diktatorskih, komunisti─Źkih re┼żima, koji na vlast dolaze revolucionarnim prevratima, a svoju zlo─Źina─Źku politiku vode likvidacijom klasnih, ali i drugih neprijatelja. Nu, u demokratskom sustavu, gdje narod bira svoju vlast na slobodnim izborima, a referendumom potvr─Ĺuje njezine dalekose┼żne odluke, kao na primjer onu o izlasku iz savezne jugokomunisti─Źke dr┼żave i uspostavi vlastite nezavisnosti, ovakva kvalifikacija o izabranim narodnim predstavnicima, zapravo cijeli jedan narod progla┼íava zlo─Źina─Źkim, ┼íto je nedopustivo u civiliziranu svijetu. Ono ┼íto je u civiliziranu svijetu nedopustivo, na┼żalost postalo je navikom u ucijenjenoj hrvatskoj politici zadnjih deset godina, pa bi po na─Źelima pravde, oni koji su u tajnosti i bez znanja javnosti i naroda donosili pogodne politi─Źke odluke u prilog Haa┼íkom tu┼żiteljstvu ili dr┼żavama, koje su preko njega vodile svoju balkansku politiku, zasigurno bi u zapadnja─Źkim pravnim sustavima zaslu┼żili kvalifikaciju zlo─Źina─Źke skupine. Evo kako u zavr┼ínoj rije─Źi pred Haa┼íkim sudom u procesu protiv generala Ante Gotovine tu┼żitelj Tieger definira hrvatsku krivnju: "Franjo Tu─Ĺman je bio nepovredljivi politi─Źki i vojni vo─Ĺa Hrvatske, posve─çen viziji hrvatske nacije uskrsle iz pro┼ílosti. Bio je uvjeren da su vi┼íenacionalne dr┼żave neodr┼żive, i da je to bolje ┼íto je dr┼żava nacionalno homogenija. O tome je dr┼żao lekcije politi─Źarima iz vi┼íenacionalnih dr┼żava. Srbi su za Tu─Ĺmana predstavljali druga─Źiju civilizaciju, nespojivu s hrvatskom, a Hrvatsku je kroz povijest vidio kao granicu Istoka i Zapada, koja spre─Źava prodor pravoslavaca prema Zapadu. Na Brijunima je osmi┼íljen zlo─Źina─Źni plan da se Srbi istjeraju iz Hrvatske topni┼ítvom i psiholo┼íki djelovanjem, ┼íto je provedeno u Oluji. Cilj sastanka na Brijunima bio je izazvati odlazak civila".

Nemam nakanu odgovarati tu┼żitelju jer su to ionako ve─ç napravili odvjetnici generala Gotovine, nu ipak valja se zapitati: nisu li Churchill i Roosvelt bili nepovredljivi vojni i politi─Źki vo─Ĺe svojih naroda tijekom rata proti nacisti─Źkoj Njema─Źkoj? Hrvatska nacija nije uskrsla iz pro┼ílosti, jer njezin dr┼żavno-pravni kontinuitet, osim kratkotrajna prekida tijekom prve srbijanske okupacije 1918.-1939. se┼że sve do srednjega vijeka, a ograni─Źenu vrstu dr┼żavnosti imala je ─Źak i tijekom druge srpske okupacije, nakon 1945. Tu─Ĺmanova je krivnja, po haa┼íkom tu┼żitelji, ali i Hrvata koji su ga izabrali, ┼íto je on bio uvjeren da su neodr┼żive vi┼íenacionalne dr┼żave. Sudi li Tieger ─Źovjekovu uvjerenju jednako kako su sudili totalitarni komunisti─Źki i fa┼íisti─Źki re┼żimi? Raspad pak biv┼íega SSSR-a i ─îe┼íkoslova─Źke, ali i Jugoslavije nisu demantirali Tu─Ĺmanovo uvjerenje, za koje ga optu┼żuje haa┼íki tu┼żitelj! Slovenija je pak izbjegla ─Źak i onaj epizodni rat sa Srbijom, samo zato ┼íto nije imala znatniju srpsku manjinu, koja bi na ra─Źun prebivali┼íta svojatala slovensku zemlju. Tu je Tiegerovu nehomogenost krvavo platila prvo Hrvatska, a onda posebno BiH, pa se ovakve tu┼żiteljeve tvrdnje mogu smatrati opravdanjem genocida u Vukovaru, ┼ákabrnji i Srebrenici, ┼íto su ga po─Źinile srpske postrojbe. Razdjelnicu pak izme─Ĺu istoka i zapada uspostavilo je jo┼í Rimsko Carstvo na rijeci Drini, a turski pohodi na kraju srednjega vijeka pomicali su je prema zapadu, sve dok nije otprilike ustaljena na dana┼ínjoj hrvatskoj granici. Zato Hrvatska i jest dobila naslov "Predzi─Ĺe kr┼í─çanstva", koje se, bez obzira na Tiegerove sada┼ínje politi─Źke projekcije prostiralo daleko na zapad, iza njezinih granica. O razli─Źitosti Hrvata i Srba govore njihove razli─Źite povijesti i kulture, a svako nasilno jedna─Źenje i spajanje tih dvaju naroda tragi─Źno je i krvavo zavr┼íavalo. ┼Żele li oni koje predstavlja Tieger opetovanje novih krvoproli─ça? U tu┼żiteljevoj zavr┼ínoj rije─Źi o─Źito se skriva politi─Źka optu┼żnica hrvatskom narodu, zato ┼íto je napustio Jugoslaviju, pa u zavr┼ínom nastupu umjesto pravni─Źke, mo┼że se nazrijeti tek ┼żelja za uspostavom novoga geopoliti─Źkog projekta. Nasuprot tu┼żiteljevim neutemeljenim i iracionalnim optu┼żbama stoji odgovor stru─Źnjak za me─Ĺunarodno pravo i branitelja generala Gotovine, Payama Akhavana, koji smatra kako Hrvatska nije bila du┼żna prihvatiti odbjegle Srbe, koji su sa svojom okupacijskom vojskom organizirano povla─Źila s oslobo─Ĺenih hrvatskih dr┼żavnih podru─Źja. Hrvatska je imala pravo sprije─Źiti povratak Srba u Hrvatsku. Pozvao se na presudu me─Ĺunarodnog suda u sporu Etiopije i Eritreje, gdje je ustanovljeno da dr┼żava ima pravo protjerati neprijateljske strane dr┼żavljane u vrijeme trajanja sukoba. "Ne dopustiti masovni povratak neprijateljskih dr┼żavljana spada u suverena prava Republike Hrvatske. Logi─Źno je da Hrvatska nema obavezu da dopusti njihov masovan povratak za vrijeme oru┼żanog sukoba", rekao je Akhavan. Argument da bi se stanovnici Marti─çeve paradr┼żave mogli smatrati hrvatskim dr┼żavljanima Akhavan je odbio, rekav┼íi da su se oni upravo zato pobunili jer nisu htjeli prihvatiti Hrvatsku kao svoju dr┼żavu. "Odbili su prihvatiti Hrvatsku i zato se mogu smatrati stranim dr┼żavljanima", rekao je.

O svim tim i takvim politikama, ali i zamjeni teza, informacijskom ratu na doma─çoj i inozemnoj medijskoj pozornici mogu se prona─çi tako─Ĺer prilozi u ovom zborniku. Posebno treba istaknuti niz tekstova o metodologiji rada biv┼íe tu┼żiteljice Carle del Ponte, koja bi zbog ucjena i potkupljivanja svjedoka bila progla┼íena krivom i u najzabitijem provincijskom sudu u bilo kojoj suverenoj dr┼żavi. Kad je pak rije─Ź o svjedocima utvr─Ĺeno je kako su mnogi od njih pred sudom koristili tzv. ┼íok-retoriku, kojom se ina─Źe jugoslavenska komunisti─Źka propaganda slu┼żila u razdoblju u─Źvr┼í─çivanja svoje vlasti poslije Drugoga svjetskog rata, dok su za potrebe drugih svjedoka izmi┼íljane ratne operacije i sukobi s Hrvatskom vojskom, a njihovi ─Źasnici u svojoj domovini pokupili cijeli niz odli─Źja za tu nevi─Ĺeno o─Źitovanu hrabrost. Zato posebno isti─Źem jedno od izlaganja povjesni─Źara i gospi─çko-senjskoga biskupa mons. Mile Bogovi─ça, koje mo┼że poslu┼żiti povjesni─Źarima, kao pravi uvod u metodologiju istra┼żivanja povijesnih vrela. Lako bi se se moglo zaklju─Źiti kako je Tu┼żiteljstvo, nezadovoljno rezultatima velikosrpske agresije na hrvatske zemlje, ve─ç zavr┼íeni rat na podru─Źju Hrvatske i BiH, prenijelo u Haa┼íku sudnicu, gdje u dubokoj pozadini, uz sudionike i dalje me─Ĺusobno ratuju velike sile. Povijest nas u─Źi da je tako bilo i u pro┼ílosti pa nema nikakva razloga da ne bude i danas. Svojedobno je, na primjer, znameniti hrvatski narodni junak Ivo Senjanin (Ivan Vlatkovi─ç) zajedno sa 300 svojih uskoka sudjelovao u osloba─Ĺanju Klisa od Turaka (7. travnja 1596.), nu zbog promjene u politi─Źkim odnosima izme─Ĺu Mle─Źana i Turaka, Venecijanci su ubrzo raspisali ucjenu na njegovu glavu. Kad je pak u studenom 1606. sklopljen mir izme─Ĺu Habsbur┼íke Monarhije i Osmanskog Carstva, austrijskom nadvojvodi i njegovu podaniku Ivi Senjaninu bilo je zabranjeno provaljivati na turska podru─Źja. Kao prilog sre─Ĺivanju dr┼żavnih odnosa Habsbur┼íke Monarhije, Mleta─Źke Republike i Osmanskog Carstva u Senju je, zbog stradanja turskih podanika u sukobu s Turcima, provedena istraga protiv Ive Senjanina. Senjski vojnici i njegovi uskoci tada su potpisali otvorenu izjavu da se bra─ça Vlatkovi─çi, Ivo i Miho, oslobode iz pritvora jer oni znaju da su se juna─Źki pona┼íali, a senjski kaptol u pismu nadvojvodi u Gradcu i Karlova─Źkom ratnom sudu izjavljuje kako su se bra─ça Vlatkovi─çi vite┼íki pona┼íali te da su dobri kr┼í─çani i katolici. Na kraju okrivljeni Ivo Senjanin osu─Ĺen je na smrt, zato ┼íto je oduzeo ne┼íto opskrbe senjskom upravitelju, a ┼żalbe i pozitivna mi┼íljenja o njegovu juna┼ítvu nisu sprije─Źila pogubljenje. Na njeg je u narodu do danas ostalo sje─çanje, a predaja nam svjedo─Źi kako je narod uz junake pamtio i njihove izdajnike.

U pozadini pak su─Ĺenja dana┼ínjim hrvatskim junacima i dalje ratuju velevlasti pa ─çe u kona─Źnici i presuda na┼íim generalima o─Źito biti rezultat njihova kompromisa. Nama pak u borbi za istinu, pravdu i slobodu hrvatske dr┼żave ostaju na┼íe vrijednosti na kojima su izrasli i na┼íi junaci.

Strah od mo┼żebitno osloba─Ĺaju─çe presude uzbunio je politi─Źku elitu, ali i neke me─Ĺunarodne krugove, ─Źije probitke, umjesto interesa hrvatskoga naroda, zastupaju doma─çi politi─Źari. Tako je predsjednik dr┼żave Ivo Josipovi─ç, komentiraju─çi zavr┼íetak su─Ĺenja, izjavio da "moramo znati da ono zlo ┼íto se doga─Ĺalo ima ime i prezime i da ─çe netko za njega sasvim sigurno odgovarati". Nekoliko se biv┼íih ─Źasnika JNA, koji su ina─Źe bili i u HV-u, dodu┼íe opire kaznenoj odgovornosti ─Źasnika, nu kao i haa┼íko tu┼żiteljstvo zastupaju tezu o politi─Źkoj odgovornosti hrvatskoga vrhovni┼ítva. Anton Tus smatra kako je "krivac za to famozna druga linija zapovijedanja! Pazili smo da se HV spasi od zlo─Źina koji su do┼íli nakon borbi, ka┼że Tus i dodaje kako se krivnja politike ne mo┼że svaljivati na le─Ĺa vojnicima. Branko Borkovi─ç dr┼żi kako "vojnik ponovno mora odgovarati za nedore─Źenost i pogre┼íke politike". Petar Stipeti─ç ocjenjuje da "nije logi─Źno da se sada sve svaljuje na vojsku, a politi─Źari ostaju nedodirljivi. Pitam se gdje su u Haagu predstavnici civilnih vlasti, pa da se vidi i njihova odgovornost," ka┼że Stpeti─ç. Biv┼íi Ra─Źanov ministar obrane Jozo Rado┼í, ina─Źe poznat po odluci kojom je prekinuo ugovor s Izraelom o modernizaciji hrvatskih migova te ih poslao na elektronizaciju u Rumunjsku, smatra kako su "zlo─Źini koji su se dogodili vi┼íe odgovornost politi─Źkog nego vojnog vrha".

Stlisti─Źko-jezi─Źna ra┼í─Źlamba ha┼íkih optu┼żnica te ovih nekoliko uzgrednih izjava o zavr┼íetku su─Ĺenja, mogla bi pokazati kako su optu┼żnice protiv hrvatskih ─Źasnika, prvotno ispisane u Zagrebu, a naknadno dora─Ĺivane u politi─Źkim uredima me─Ĺunarodnih sredi┼íta mo─çi. Zato je u Hrvatskoj, odmah nakon zavr┼íetka su─Ĺenja pokrenuta cijela sudsko-medijska kampanja, kojom se poku┼íava utjecati na mo┼żebitno osloba─Ĺaju─çu odluku Haa┼íkoga suda. Svoj tre─çejanuarski mandat, kojim je po─Źeo progon hrvatskih ─Źasnika i kriminalizaciju Oluje, Ivica Ra─Źan je po─Źeo izjavom talijanskim medijima, kako je HDZ kriminalna organizacija. Njegovi dana┼ínji nasljednici, u o─Źekivanju presude, javno opetuju Ra─Źanovu optu┼żnicu dana┼ínjem HDZ-u, vjerojatno se nadaju─çi, kako ─çe Haa┼íki sud uva┼żiti komponentu kontinuiteta "zlo─Źina─Źke organizacije" i njezina "zlo─Źina─Źkog pothvata". Ru┼íenje optu┼żnice, koju su uspje┼íno izveli ameri─Źki odvjetnici, o─Źito je iznenadilo doma─çe autore optu┼żnica pa su istodobno pokrenuli cijeli niz mehanizama kojim nastavljaju kriminalizaciju Domovinskoga rata. Sad se ve─ç priprema optu┼żnica protiv navodna progona Srba 1991. u Vukovaru, otvoren je slu─Źaj Kuline o navodnu zlostavljanju srpskih zarobljenika u ┼áibeniku, osvje┼żeno je medijsko opetovanje navodna zlostavljanja zatvorenika u splitskoj Lori, a u Sisku je ve─ç po─Źelo su─Ĺenje ─Źetvorici hrvatskih vojnika za navodni ratni zlo─Źin 1991. Odlukom o oduzimanju ─Źinova javno se, na nezakonit na─Źin, u kampanju uklju─Źio i predsjednik Republike I. Josipovi─ç. Silno aktualizirana kampanja mo┼że se rastuma─Źiti jedino kao poruka Haagu - ako VI ne osudite hrvatsko politi─Źko vodstvo za zlo─Źina─Źki pothvat, to ─çemo u─Źiniti mi u Hrvatskoj!

Nama pak i na┼íem vremenu pripala je odgovornost da sprije─Źimo zlo─çudno ┼íirenje ovoga smrtonosnog karcinoma! Zbornik radova pak je temeljito oru┼żje protiv la┼żi, neistina i kleveta, koje se cijelo desetlje─çe povla─Źe javnim mnijenjem i sudi┼ítima po Hrvatskoj. On je i svojevrsna hrvatska memorija otpora politi─Źkom progonu onih koji su stvarali hrvatsku dr┼żavu, ali i stru─Źni priru─Źnik onima koje zanima funkcioniranje Tribunala, kao i po┼żeljno izvori┼íte vi─Ĺenja hrvatske strane, koja na sudu ali ni u doma─çoj javnosti nije imala svoju prigodu. Velebni ovaj zbornik, bez obzira na politi─Źka stajali┼íta, toplo preporu─Źam svakom znati┼żeljnku!

Mate Kova─Źevi─ç

Hrvatsko kulturno vije─çe

03.10.2010.

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU