Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

ULAZAK U SUMRAK SVOGA NESTANKA       (03.06.2011.)

Ulazkom u EU Hrvatska ulazi u sumrak svoga nestanka, Zato, svaka Hrvatica i svaki Hrvat s pravom glasa mora izraziti svoj "NE!" ulasku Hrvatske u kolonijalni protektorat Europske Unije.


Hrvatska je za Europsku Uniju - nasljednicu rimske, karolin┼íke, kri┼żarske, germanske svetog rimskog carstva, habsburg┼íke, Napoleonove, Maxove i Hitlerove Europe bila i ostala zanimljiv zalogaj, jer je Hrvatska dunavski, kopneni i jadranski most Europe s Azijom i preko mora s Afrikom.

Ne dozvolimo pokvarenoj gospodi iz Europske Unije, da od naše Hrvatska prave kopneni i vodeni put za svoj "Drang nach Osten"!

Evo nam i najnovije pljuske od gospode iz Europske Unije. Najve─çem ratnom zlo─Źincu Ratku Mladi─çu se ne─çe u Den Haagu suditi za zlo─Źine u Hrvatskoj, a taj isti politi─Źki sud donosi osude Hrvatskoj i Hrvatskim generalima za "Udru┼żeni ratni zlo─Źin".

Tek sada mo┼żemo shvatiti, ┼íto zna─Źi za politi─Źke tu┼żitelje i sudce u Den Haagu: "Udru┼żeni ratni zlo─Źin". Ta pokvarena gospoda su udru┼żila najve─çe srbske zlo─Źince, ┼íto zna─Źi i zlo─Źina─Źku Srbiju s Hrvatima, koji su se branili i s Hrvatskom, koja se je juna─Źki odbranila od agresorske, genocidne, plja─Źka┼íke i vandalske Srbije.

Da bi lak┼íe pokorila Hrvatsku Europska Unija joj je uskratila uvoz svih obranbenih sredstava protiv velikosrbske genocidne agresije. Nakon nadljudske obrane, hrvatske branitelje napose ponajbolje strpala je EU u kaznione Den Haaga ili u hrvatske zatvore... ─îitavu svoju politiku prema Hrvatskoj svodi EU na izjedna─Źenje krivnje i dalje prisiljava Hrvatsku na progon ratnih zlo─Źinaca, pritom smatra zlo─Źincima Hrvate, a ne agresorske Srbe i srbske petokolona┼íe u Hrvatskoj.

Obzirom na strate┼íki zna─Źaj Europska Unija je ve─ç uzurpirala hrvatski Jadran (Zerp) i Dunav (ade, merijandre i lijevu obalu! - prepustila Srbiji), a hrvatsko kopno uklju─Źila u tvorevinu Zapadni Balkan - "Regiju" ili "Regijon", odnosno tre─çu Jugoslaviju. Unutar toga "Regiona", predvi─Ĺenog za podvladu EU-a u Beogradu uvela je Europska Unija ili dozvolila takav me─Ĺugrani─Źni i me─Ĺunacionalni kaos, kakav nije nikada u povijesti zabilje┼żen na tome prostoru. "U mutnome se najlak┼íe ribe love!"

Ako bi u Eurpskoj Uniji postojao samo "p" od pravde, Hrvatska bi bila danono─çno hvaljena, nagra─Ĺivana i isticana kao dr┼żava i kao narod, koji je vojni─Źki porazio zlo─Źina─Źku, genocidnu Srbiju, kojoj je bio cilj poubijati i prognati ne samo Hrvate, nego i sve nesrbske narode do granice Karlobag - Karlovac - Virovitica. Da nije bilo hrabrih Hrvatskih dragovoljaca i Hrvatskih branitelja svi ┼żitelji na planskom prostoru Velike Srbije postali bi ┼żrtve poput onih u Vukovaru, Slunju, ┼ákabrnji, Sarajevu i Srebrenici... Bez hrvatskih pobjeda nad srbskom genocidnom gamadi, ne bi danas bilo ni Gospi─ça ni Splita; ni Dubrovnika ni Biha─ça; ni Siska ni Tuzle... Tu bi se bahatili genocidni srbski fa┼íisti─Źki ─Źetnici.

Imaju─çi pred o─Źima tu istinu nad svima istinama o pobjedonosnom i spasila─Źkom veledjelu Hrvatskih dragovoljaca i Hrvatskih branitelja, pogledajmo kako se prema tome op─çem spasu Hrvata i svih nesrbskih naroda odnosi Europska Unija. Europska Unija ka┼żnjava Hrvate - spasitelje Hrvatskoga i svih nesrbskih naroda od velikosrbskog genocida. Umjesto da hrvatski general Ante Gotovina bude najslavljeniji vojskovo─Ĺa u Europi konca 20. stolje─ça, njega je Europska Unija strpala u zatvor i ponizila na razinu zlo─Źinca.

Mo┼że li Hrvatski narod o─Źekivati ne┼íto dobroga od te i takove Europske Unije? Ne, Ne i NE! To je tvorevina pokvarenjaka, u koju se ne mo┼że imati nikakvo povjerenje, nego se braniti od nje. Europska Unija je tvorevina zasnovana na trgova─Źkim, bankarskim, globalizacijskim i kolonijalisti─Źkim interesima, uz podjarmljivanje malih naroda poput Hrvata, a ne da im pru┼żi pomo─ç za ljudsku i nacionalnu afirmaciju.

─îovjek, mjerilima Europske Unije je sveden na robu s poga┼żenim ljudskim dostojanstvom, poljujanim pravom na rad i obes─Źa┼í─çenim pravom na blagostanje i ┼żivotnu perspektivu.


Malo za predah, ali ne i za samozavaravanje


U─Źi nas se oduvijek, da smo mi Hrvati Bo┼żji narod i da nam je Svevi┼ínji podario najljep┼íu zemlju na svijetu, najljep┼íe more i naj─Źi┼í─çe hrvatsko nebo, najljep┼íe ┼żene Hrvatice i najbolje mu┼íkarce Hrvate. U obranbenim ratovima najhrabrije pobjedni─Źke momke, a u miru marljive djelatnike i vrhunski nadarene stru─Źnjake, znanstvenike i umjetnike...
Tim slijedom misli odkrivamo jo┼í mnogo svega dobroga i uzornoga, darovanog od Boga, ali nam je uz sva dobra Svevi┼ínji dao i preslobodnu volju pona┼íanja, iz koje proizlaze brojne slabosti i padovi u pogrje┼íke. Ima ih previ┼íe za ovaj ─Źlanak pa ih se prepu┼íta na razmi┼íljanje svima nama, na obuzdavanje i na ─Źvrstu odluku "...da ─çemo se popraviti i da ne ─çemo vi┼íe grije┼íiti!

Jedna me─Ĺu inima hrvatskim pogrje┼íakama jest sklonost biranja i prihva─çanja tu─Ĺinske vlasti. Sve dosada┼ínje su bile takove da smo se ih mogli osloboditi politi─Źkim ili ustani─Źkim metodama.

Sada nas nepromi┼íljeno i neodgovorno guraju korumpirani politi─Źari u kolonijalni protektorat Europske Unije, iz koje se, ako svojom zabludom u─Ĺemo u nju nikada ne ─çemo iza─çi. Nestat ─çe nas u sumraku protektorata Europske Unije. Da bismo obstali i razvijali se kao narod Hrvati i kao dr┼żava Hrvatska, mi moramo re─çi svoj odlu─Źni i trajni NE ulasku Hrvatske u neokolonijallisti─Źku globalizacijsku Europsku Uniju.

Iz Lisabonskog ugovora, koji va┼żi u Europskoj Uniji umjesto Ustava vide se odredbe, koje jasno ukazuju na nestanak Hrvatske pod ─Źizmom EU. Ne┼íto od toga je vidljivo u djeli─çu Lisabonskom ugovoru, kojega se prila┼że ovom ─Źlanku.

 

Evo nam već sada par primjera loših za Hrvatsku kroz EU


1.  Jo┼í nismo u┼íli u protektorat Europske Unije, a ista nam je oduzela ve─çi dio Jadrana (Zerp), nego je Londonskim ugovorom dato 1915. Talijanima, a la┼żna povijest komunisti─Źke Jugoslavije i komunisti─Źke Hrvatske pripisuje to Paveli─çu. Dr. Ante Paveli─ç nije dao nikome ni┼íta, nego je osobno bio ┼żrtva, koja je morala podpisom pristati na sprovedbu Londonskog sporazuma isto kao ┼íto je francuski mar┼íal Philippe Petain morao podpisati akt, kojim oko 3/4 Francuske predaje Hitlerovoj Njema─Źkoj.

2.  Europska unija uvozi u Hrvatsku bezcarinski razne robe, koje su na granici upotrebljivosti i odpada, a Hrvatska je ograni─Źena izvozom u EU svoje vrhunski kvalitetne robe. ┼átovi┼íe, uvozom jeftinog odpada iz EU gu┼íi se proizvodnja u Hrvatskoj i stvara tisu─çe i tisu─çe bezposlene sirotinje od nedavnih ponosnih gospodara i marljivih djelatnica i djelatnika.

3.  Europska Unija se ve─ç sada mije┼ía u unutarnje prilike Hrvatske, intenzivnije, nego su to radile te iste dr┼żave EU u svojim kolonijama. Gogoljski je smije┼íno, ali treba na primjerima pokazati: pitanje ─Źvaraka, kulena svje┼żeg sira, broja vo─çaka ili vinogradskih ─Źokota, koje Hrvati smiju posaditi, duljine i oblika krastavaca, veli─Źine jabuka... Neka mi oproste ova nedu┼żna slova, ┼íto ih koristim za ove primjere iz mozgova EU jer to spada u subinteligenciju ili krajnju pokvarenost podlog ljudskog uma.

4.  Ako Hrvatska, ne daj Bo┼że u─Ĺe u Europsku Uniju, ┼íto NIKAKO ne smijemo dozvoliti, sve ┼íto je najvrijednije pokupovat ─çe ili preuzeti pod svoju vlast bogati stranci. Pogodovat ─çe im to, ┼íto je Hrvatska ve─ç sada prodana kroz enormno visoke dugove, kojima je tako─Ĺer kumovala Europska Unija.

5.  Obzirom da ima premalo Hrvata i Hrvatica za sluge toj EU-gospodi, oni ─çe uvesti u Hrvatsku po potrebi dva milijuna afri─Źkih i azijskih izbjeglica i onda zbogom Hrvati i Hrvatska.

6.  Mi, jo┼í preostali Hrvati ─çemo morati pla─çati te Afro-Azijate kao ┼íto sada pla─çemo 23 nacionalne manjine (isto po preporukama EU!) ili ─çemo napustiti Hrvatsku pred valom raznih naroda iz Afrike i obli┼żnje Azije.

7.  Obzirom da je prirodna demografija Hrvatske ve─ç sada s velikim negativnim predznakom u odnosu na pomor i odlazak u dijasporu, ono malo Hrvata ┼íto se jo┼í na─Ĺe u masi me─Ĺu useljenim Afro-Azijatima i njihovim Eurounijskim gospodarima svesti ─çe Hrvate na bezpravnu nacionalnu manjinu i to je kraj Hrvatske za Hrvate. Hrvatska ─çe mo┼żda ostati zemljopisni pojam za EU-provinciju, ako i to?!

8.  Najnovija nepravda Europske Unije prema Hrvatskoj jest Den Haag s vrhuncem osloba─Ĺanja krivnje najve─çem ratnom zlo─Źincu Ratku Mladi─çu. To je naprijed ve─ç spomenutu.
Dodajmo tome stav Den Haaga prema Vukovaru i drugim zlo─Źinima koje su genocidni Srbi po─Źinili, a ne ka┼żnjava ih niti Den Haag niti njemu podani─Źko hrvatsko pravosu─Ĺe.

Jo┼í uvijek se mo┼żemo spasiti od kolonijalizma EU


Izlaz je u neulazu u sumrak Europske Unije. La┼żu nas korumpirani politi─Źari da nemamo alternativu. Imamo alternativu. Ona glasi: Ne, Ne i NE ulaziti u Europsku Uniju!

Referendum treba glasiti: Neovisna Hrvatska ili protektorat u EU!


Velika je vjerojatnost, obzirom na pona┼íanje politi─Źara iz svih stranaka osim Srbovoga HSP-a, da ─çe se sprovesti referendum za ulazak Hrvatske u EU. Ponavljam i ponovit ─çu bezbroj puta: Na┼íe je izraziti NE u EU, nego ostati i biti Neovisna dr┼żava Hrvatska.



Nau─Źimo potrebno znanje iz povijesti!


Oslobodimo se svojih povijesnih zabluda od Borne i Ljudevita, preko Pactae conventae 1102. kad smo neslogom hrvatskog plemstva podlegli rimsko-ma─Ĺarskom dogovoru prema kojemu ma─Ĺarski kraljevi i drugi vladari dobivaju vlast nad Hrvatskom, koja je trajala do 1918.

Niti to nije bilo dosta Germanskom Svetom rimskom carstvu za vladavinu nad Hrvatskom, nego dinastija toga carstva Habsburg name─çe se 1. sije─Źnja 1527. na Cetinskom saboru dodatno sa svojom vla┼í─çu na Hrvatima. Tu vlast potvr─Ĺuje opijeno hrvatsko plemstvo uz novogodi┼ínje slavlje, a to nas je stajalo pod─Źinjenosti ─Źizmi germanskoj do 1918.

Ve─ç nakon 15 mjeseci Habsburg-i sjeku glave hrvatskim prvacima Petru Zrinskome i Franji Krsti Frankopanu u Be─Źkome Novom Mjestu jer su tra┼żili "hrvatske pravice" za slobodu svoga Naroda hrvatskoga.
Dana┼ínji Eurounijski Den Haag i Hrvatski generali su repriza Be─Źkog Novog Mjesta.

Iza izgubljene bitke na Moha─Źkom polju 1526. postupno sva Ma─Ĺarska pada pod tursku vlast i ve─çi dio Hrvatske, ali jedan dio Hrvatske "Ostatci ostataka Hrvatskog kraljevstva" nikada nisu pali u turske ruke.

Od 1690. nadalje Eugen Savojski osloba─Ĺa Ma─Ĺarsku od Turaka. Slavoniju i Srijem sa Zemunom osloba─Ĺa od Turaka Hrvat Luka Ibri┼íimovi─ç, Liku osloba─Ĺa Matija Mesi─ç i Cetingrad osloba─Ĺaju Slunjani od turskih osvaja─Źa.

Nakon te pobjedni─Źke slave Hrvati opet ponavljaju povijesnu pogrje┼íku. Umjesto kona─Źnog osloba─Ĺanja od Ma─Ĺara, Hrvati savijaju ┼íiju pred Ma─Ĺarima, ┼íto zavr┼íava onovremenom ─Źuvenom slikom i izrekom:
"Zagrljeni ko brat s bratom rukuje se Ma─Ĺar s Hrvatom!"

Kad je Hrvatima dozlogrdilo bratstvo s Ma─Ĺarima i vlast Lajo┼ía Ko┼íuta supomognuta od Karla Marxa, Hrvatski ban Josip Jela─Źi─ç je 1848. najprije porazio marxisti─Źku revoluciju u Be─Źu, a zatim je pobijedio Ko┼íutove marksiste (komuniste) u Ma─Ĺarskoj.

Umetak


Mi Hrvati u slavi najve─çeg hrvatskog bana Josipa Jela─Źi─ça zaboravljamo iztaknuti da je Jelala─Źi─ç bio i ostao prvi vojskovo─Ĺa u Europi, ┼íto zna─Źi i u svijetu onog vremena , koji je u dvije bitke porazio prve revolucije vo─Ĺene marxisti─Źkim komunizmom. To su bili prvi porazi komunizma od ┼Żidova Karla Marxa i njegovih revolucionarnih komunista u Be─Źu i u Budimpe┼íti.
U tome je razlog za┼íto je komunist J.B. Tito preko svojih komunisti─Źkih feritista (pradivljaka) Vicka Krstulovi─ça i subinteligentnog Mike ┼ápiljaka sru┼íio spomenik banu Jela─Źi─çu, a ne radi sablje uperene prema Ma─Ĺarskoj.
Ba┼í suprotno jer je Jela─Źi─çev spomenik sru┼íen kad je po─Źelo zahla─Ĺivanje odnosa izme─Ĺu Titovije i Ma─Ĺarske. Vjerojatno u tome porazu ┼żidovskog marxizma je bar dio Goldsteinovih mr┼żnja na Hrvatsku.

Povijest poprima daljnje poraze za Hrvatsku u bratstvu s Ma─Ĺarima. 1867. dolazi do Austro-Ugarske nagodbe i stvaranja Austro-Ugarske dr┼żave, u kojoj je 1868. dato Hrvatima pravo da supodpi┼íu tu Nagodbu, kroz koju su izmolili od Ma─Ĺara par sitnih mrvica sa svoga vlastitog stola.

Kona─Źno dolazi do sloma Austrougarske monarhije, a hrvatski politi─Źari predvo─Ĺeni petokolona┼íkim Srbinom Svetozarom Pribi─çevi─çem odlaze kao "Guske u maglu" savinuti vrat i na koljenima primiti velikosrbski, balkanski jaram romskog Srbina kralja Aleksandra Kara─Ĺo─Ĺevi─ça.
┼áto je sve uslijedilo iza toga ima jo┼í ┼żivih ljudi, koji mogu re─çi istinu jer re┼żimski pisana povijest uglavnom la┼że i taji gorku istinu o po─Źinjenim zlo─Źinima na Hrvatima za vrijeme kara─Ĺor─Ĺi─çeve fa┼íisti─Źke Jugoslavije, za vrijeme Drugog svjetskog rata i pora─ça u komunisti─Źkoj Jugoslaviji, uklju─Źuju─çi i zlo─Źine Milo┼íevi─ç-Mesi─çeve JNA i zlo─Źine po─Źinjene od ve─çeg dijela Pupov─Źeve i Velimirovi─çeve petokolona┼íke srbske gamadi u Hrvatskoj.

O svemu dotaknutom u ovome ─Źlanku i o nespomenutim milijunima hrvatskih ┼żrtava kroz povijest, o pusto┼íenju hrvatskih bogatstava, o gubitku hrvatskog kopna, dunavsko-savskog porje─Źja, dijela Jadranskog priobalja i mora - sve kroz razne unije, "bratstva i jedinstva", regione i Europsku Uniju du┼żnost je misliti svakoj Hrvatici i Hrvatu i re─çi Europskoj Uniji svoj odlu─Źni NE!

Nema ve─çe svetinje na ovome svijetu, nego je to dom i obitelj, domovina i dr┼żava, gospodarska, politi─Źka i svaka druga nezavisnost, sloboda, razvoj gospodarstva i blagostanja svome Hrvatskome narodu na svetom i svetinjsko tlu i moru Lijepe na┼íe, koja Hrvatskom se zove i tako se treba zvati i za sva vremena ostati:

Dok nam njive sunce grije,
Dok nam hrašće bura vije,
Dok nam mrtve grobak krije,
Dok nam ┼żivo srce bije!

Ostajem uz najljepši hrvatski zov i pozdrav: Za dom i domovinu Hrvatsku - Uvijek spremni!

Mr.sci. Dragan Hazler

Besel, 02. lipnja 2011.

 

Evo jednog djeli─ça iz naprijed spomenutog Lisabonskog ugovora:

Umjesto ustava, nakon dvije godine pregovaranja i tri godine ratifikacije, EU dobiva novu regulativu

U zemljama Europske unije stupa na snagu Lisabonski sporazum koji bi trebao pojednostaviti djelovanje Unije, regulirati me─Ĺusobnu suradnju, ali i pristupanje novih ─Źlanica. Lisabonski sporazum proiza┼íao je iz Europskog ustava kojeg su 2005. referendumom odbile Francuska i Nizozemska. Novi sporazum dogovorn je 13. prosinca 2007. u Lisabonu, ali je njegovo stupanje na snagu bilo ote┼żano stavovima irske i ─Źe┼íke vlade.


Irci su na referendumu prvo odbacili sporazum da bi ga godinu dana kasnije ipak prihvatili. Češki predsjednik je dopustio ratificiranje sporazuma tek nakon što mu je EU obećao izuzeće iz Listine o temeljnim pravima.


Što donosi Lisabonski ugovor?

Umjesto rotiraju─çeg predsjedni┼ítva koje se mijenja svakih ┼íest mjeseci, uvodi se funkcija predsjednika Europskog vije─ça kojega ─çe kvalificiranom ve─çinom birati ┼íefovi dr┼żava na razdoblje od dvije i pol godine.


Uvodi se funkcija Visokog predstavnika EU-a koja ─çe biti kombinacija sada┼ínje institucije Visokog predstavnika za vanjsku politiku i sigurnost i povjerenika za vanjske odnose Europske komisije. Osoba koja ─çe obna┼íati tu funkciju bit ─çe i potpredsjednik Europske komisije i koordinirat ─çe europske akcije na me─Ĺunarodnom planu.


Ugovor tako─Ĺer pove─çava broj politi─Źkih podru─Źja na kojima ─çe Europski parlament imati pravo suodlu─Źivanja zajedno sa zemljama ─Źlanicama. Radi se o osjetljivim podru─Źjima kao ┼íto su pravosu─Ĺe, sigurnost i imigracija. Ugovor odre─Ĺuje da Europski parlament ima 751 zastupnika.

Nacionalni parlamenti Lisabonskim ugovorom prvi put dobivaju mogu─çnost kazati svoje mi┼íljenje pri dono┼íenju europskih zakona. Svaki nacionalni parlament dobit ─çe prijedloge novih zakona kako bi ocijenio zadiru li prijedlozi u njegove nadle┼żnosti (na─Źelo supsidijarnosti).
Ugovor uvodi novi sustav glasovanja "dvostrukom ve─çinom" po kojemu najmanje 55 posto zemalja ─Źlanica koje predstavljaju najmanje 65 posto stanovni┼ítva mora glasovati za novi zakon da bi on pro┼íao.


Novi ugovor uvodi i nove ciljeve kao ┼íto su zajedni─Źka energetska politika i strategija borbe protiv globalnog zagrijavanja.
Ugovor uvodi mogu─çnost da bilo koja zemlja ─Źlanica mo┼że napustiti Europsku uniju pod uvjetima koje mora ispregovarati sa svojim partnerima.
Povelja o temeljnim pravima, tekst od 54 ─Źlanka o pravima gra─Ĺana, slobodi, jednakosti, ekonomskim i socijalnim pravima, postaje obvezuju─çi. Tijekom pregovora izuze─ça su izborile Velika Britanija i Poljska.


Gornje podebljao i podcrtao Dragan Hazler da se jasnije uo─Źi pravo Europskog parlamenta na suodlu─Źivanja zajedno sa zemljama ─Źlanicama.

Radi se o osjetljivim podru─Źjima kao ┼íto su pravosu─Ĺe, sigurnost i imigracija. Uz ostalo i zato "NE! ulasku Hrvatske u EU!


Ovim pravom Europskog parlamenta se sudi Hrvatskim generalima i Hrvatskoj u Den Haagu, ovim pravom ─çe EU uvesti u Hrvatsku 2-3 milijuna Afro-Azijata. Nota bene! D. Hazler

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: