Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

UZGOJ POVIJESNE LA┼ŻI

Beljo: HDZ podi┼że ─Źeti─Źke spomenike - ovo je zavr┼íni udarac Tu─Ĺmanovoj stranci!

Ve─ç niz godina traje opaka i groteskna proslava 27. Srpnja, nekakvog partizansko-─Źetni─Źkog "dana ustanka u Srbu". In┼żenjer Ante Beljo - dugogodi┼ínji hrvatski politi─Źki djelatnik u iseljeni┼ítvu, jedan od najuglednijih ─Źlanova izvornog Tu─Ĺmanovog HDZ-a, dugogodi┼ínji saborski zastupnik i, kona─Źno, jedna od najistaknutijih politi─Źkih figura, koje je "tre─çejanuarska" metla u proteklom desetlje─çu pomela iz matice politi─Źkih zbivanja - svakako je ─Źovjek koji je najvi┼íe pisao i upozoravao na tu mra─Źnu prijevaru i provokaciju. Kako sada stvari stoje, moglo bi se re─çi: uzalud.

Sramna "sve─Źanost"

Proslava tzv. "Dana ustanka" najavljena je za 27. srpnja i navodno ─çe na njoj biti nazo─Źni i hrvatski i srbijanski predsjednik - ka┼żemo na┼íem sugovorniku. - Je li mogu─çe da ─çe se ta sramna "sve─Źanost" doista i dogoditi?

Po svemu sude─çi, ho─çe, iako je i prija┼ínjih godina ona organizirana, istina, na ni┼żoj razini - odgovara on. -

Tih godina za nju se znalo, ali ove je godine uglavnom pre┼íu─çena. Uostalom, vidite da je i za posjete predsjednika Josipovi─ça Beogradu jedna od to─Źaka bila otvaranje obnovljenog spomenika u Srbu, ali on nije bio spominjan, ni usmeno, niti pismeno - vjerojatno zbog o─Źekivanih prosvjeda.

Bitno je da je 13. Svibnja iz dr┼żavnog prora─Źuna dodijeljeno 2.136.000 kuna za taj spomenik i to na zatvorenoj sjednici vlade, ┼íto je protuzakonito, budu─çi da je najvi┼íi iznos koji je mogu─çe izdvojiti bez znanja Sabora 500.000 kuna. Kamen za postolje spomenika obe─çala je Republika Srbija i on je dove┼żen pro┼ílog tjedna. Znalo se, naime, da njegovo otvaranje mora biti na najvi┼íoj razini - obaju predsjednika koje spominjete, a tako─Ĺer i dviju vlada.

Drugim rije─Źima, dvije ─çe dr┼żave na najvi┼íoj razini potvrditi tu povijesnu la┼ż: naime, da se tamo 1941. godine dogodio nekakav antifa┼íisti─Źki ustanak, a zbio se ustvari ─Źetni─Źki pokolj civilnog pu─Źanstva! Naravno, bila je to ─Źetni─Źka pubuna. Prva takva buna bila je 12. travnja 1941. godine, kada su na mostu pobijeni Hrvati, koji su se s pazara u Gra─Źacu vra─çali ku─çi u ┼átikadu. Nastavljeno je ru┼íenjem pruga oko Gra─Źaca i drugih mjesta. A onda je do┼íao 26. srpnja - Sveta Ana - kada su u crkvu na Kosovu tradicionalno hodo─Źastili Hrvati iz jugozapadnog dijela Bosne, te Like i Dalmacije. Obi─Źno su dolazili vlakom, iz Drvara je i┼íla uskotra─Źna ┼żeljeznica, koja je vodila prema Unskoj pruzi. Skupinu hodo─Źasnika iz Drvara vodio je Maksimilijan Nestor i oni su se tog 27.  srpnja na┼íli u Srbu, pobunjenici su ih presreli - zna se to─Źno i tko ih je vodio. Kod Trubara skinuli su ih s vlaka, poubijali i pobacali u jame. Druga skupina iz Drvara, na ─Źelu s vele─Źasnim Zupan─Źi─çem, i┼íla je na hodo─Źa┼í─çe u O┼ítrelj, na pola puta izme─Ĺu Drvara i Bosanskog Petrovca, gdje je tako─Ĺer bila kapelica Svete Ane. Tog istog 27. srpnja ─Źetnici su i njih poubijali, a Zupan─Źi─ç je spa┼íen, zahvaljuju─çi jednom ─Źetniku, koji je znao da on nije Hrvat, ve─ç Slovenac. Sve ovo je, dakle, bilo prljavo "etni─Źko ─Źi┼í─çenje" Hrvata s ciljem stvaranja "Velike Srbije", ┼íto je podrazumijevalo i njenu granicu s fa┼íisti─Źkom Italijom. Prije toga odr┼żan je 23. lipnja 1941. godine u Benkovcu sastanak na kojem su ─Źetnici s Talijanima dogovorili po─Źetak ustanka. Dana 11. kolovoza iste godine, dakle, dva tjedna nakon "ustanka naroda Hrvatske i Bosne i Hercegovine" u Otri─çu do detalja je dogovoreno da ─çe talijani financirati, naoru┼żavati i hraniti ─Źetnike na tome podru─Źju. Nikakvog, dakle, "antifa┼íisti─Źkog" ustanka tu nije bilo...

... prije bi se moglo re─çi "fa┼íisti─Źkog ustanka"!

To─Źno. A na tom otri─çkom sastanku ispred pobunjenika bio je ─Éoko Jovanovi─ç, koji je kasnije visoko kotirao me─Ĺu pobunjenicima, a potom jo┼í vi┼íe u jugoslavenskoj partizanskoj vojsci i dr┼żavi. Bio je i Simo Dubaji─ç, kojega dobro poznamo zbog zlo─Źina nad Hrvatima u Ko─Źevskom Rogu.

Povijesna la┼ż

Vratimo se sada┼ínjosti: ─Źime je mogu─çe objasniti da i nekad slavna Hrvatska demokratska zajednica, u liku predsjednice vlade i drugih najvi┼íih du┼żnosnika, pristaje na tu opaku povijesnu la┼ż?

Ja sam jedan od osniva─Źa HDZ-a, koji je, na ┼żalost, u vrijeme Sanadera bio prisiljen iza─çi iz ove stranke. Mo┼żete zamisliti kako se osje─çam: ovo je najnoviji, iako jama─Źno ne i zadnji udarac Tu─Ĺmanovom HDZ-u. Taj najprljaviji posao "detu─Ĺmanizacije" nije obavio nitko izvana, ve─ç ljudi koji su strankom upravljali iznutra, protiv njenih osniva─Źa i njenog izvornog lika. Tu─Ĺman je i zatvorom pla─çao svoju borbu protiv la┼żi o Jasenovcu, ali i la┼żi o "ustanku naroda Hrvatske" u Srbu, a danas isti taj HDZ, koji je na vlasti, gazi tog istog Tu─Ĺmana. Sli─Źna je sramota kada predsjednica vlade Jadranka Kosor 10. svibnja pola┼że vijenac na Bleiburgu, 13. svibnja - samo tri dana kasnije - na zatvorenoj sjednici vlade odlu─Źuje o dodjeli 2.136.000 kuna za srbski spomenik, a 15. istog mjeseca Jarnjak dr┼żi vatreni govor na Bleiburgu - i to kao da je predstavnik oporbe, a ne stranke koja je nominalno na vlasti. I zamislite taj i takav HDZ, koji podi┼że ─Źetni─Źke spomenike - dokle se samo to srozalo!

Notorna antihrvatska politi─Źarka Vesna Pusi─ç izjavila je 27. srpnja 2009. godine u punom partizansko-─Źetni─Źkom ozra─Źju u Srbu: "Drugovi borci, borba jo┼í nije zavr┼íila". Srb su pohodili i milorad Pupovac, Slobodan Uzelac, Zoran Milanovi─ç, Ingrid Anti─Źevi─ç marinovi─Ź ...

Bio je to doista nevjerojatan primjer do koje mjere mo┼że i─Źi izdaja u vrhu "hrvatske" politike.

U─Źinilo se, i spunim razlogom, da je na djelu opet savez partizana i ─Źetnika, koji sada sebe naziva "savzeom za Europu", protiv Hrvata katolika, koje oni zovu usta┼íama. Je li javnost uop─çe svjesna ozbiljnosti ove tvrdnje i opasnosti jednog takvog saveza za budu─çnost hrvatske dr┼żave i naroda?

Sve ove na┼íe bitke imaju svoje ishodi┼íte u prosincu 1918. godine kad je stvorena Jugoslavija. Istina, sukoba je bilo i ranije, ali tada po─Źinje jasno izdvajanje onih koji su za Hrvatsku, od onih koji su za Jugoslaviju - kraljevsku, komunisti─Źku ili globalisti─Źki "zapadni Balkan", svejedno. I tu bitku, na neprijateljskoj strani, po─Źeo je upravo Pusi─çkin djed Grgo An─Ĺelinovi─ç, koji je na trgu bana Jela─Źi─ça poubijao hrvatske domobrane. Kako onda, tako i danas: zajedni─Źki nazivnik, koji je uvijek sabirao sve te hrvatske neprijatelje uvije je bio isti. Ta borba - u─Źini se ponekad, nesmanjenom ┼żestinom - traje i danas.

"Hrvatska šutnja"

O ovom sramotnom slavljenju ─Źetni┼ítva u dana┼ínjoj hrvatskoj dr┼żavi vi ste pisali najvi┼íe, ali ogla┼íavali su se i mnogi drugi, pa ipak - u skladu s najnovijom "hrvatskom ┼íutnjom" - nema djelotvornog otpora. Izuzetak su hrvatsko ┼żrtvoslovno dru┼ítvo, Autohtona Hrvatska stranka prava i jo┼í ponetko. Za┼íto nema otpora, koji bi bio narazini ove prijetnje i politi─Źke provokacije u Srbu?

Moj rad, koji te┼żi po┼ítivanju hrvatskih ┼żrtava kroz povijest i ┼żeli da se one vi┼íe nikad ne ponove, vezan je upravo uz Hrvatsko ┼żrtvoslovno dru┼ítvo. Prosvjedi za 27. srpnja na hvatskoj strani su najvljivani, ali ne znam ┼íto ─çe se sve od toga ostvariti, jer sam ovih dana zauzet vlastitim radom na istoj stvari. Hrvatski medji ve─çinom nisu hrvatski i ignoriraju tu provokaciju, ali ja sam dugo ┼żivio vani i bili su mi dostupni mnogi dokumenti i materijali, koji ve─ç cijelo stolje─çe ┼íire ─Źetni─Źku ideologiju, pa tako i oni iz samih njihovih krugova. Postoji gomila takvih dokumnata o ─Éoki Jovani─çu i Milanu ┼áijanu, ─Źetnicima, a potom partizanima. Nakon Titove smrti Srbi su pokrenuli veliku kampanju za rehabilitiranje ─Źetni┼ítva kao "antifa┼íizma". Ja sam ─Źak radio jedan povijesni elaborat, koji je kasnije prihvatila Hrvatska bratska zajednica SAD-a i Kanade, ─Źime smo pred ameri─Źkim Kongresom onemogu─çili podizanje spomenika Dra┼żi Mihajlovi─çu u Washingtonu. A sada, evo, do┼żivljavamo da je ─Źetni┼ítvo rehabilitirano u Srbiji, u pola Bosne i Hercegovine, potom u svijetu, a sada, evo - zahvaljuju─çi na┼íim bijednim elitama i anesteziranom narodu - i u Hrvatskoj!

Ho─çe li, dakle, nekakvih prosvjeda u Srbu 27.sSrpnja s hrvatske strane ipak biti?

Ne znam. Sve se doga─Ĺa vrlo tajnovito, ljetne su vru─çine, ljudi su na odmorima, a ni Srb nije na dohvatu ruke... Ali, op─çi politi─Źki smjer je jasan: posjet Josipovi─ça Beogradu, najave povla─Źenja tu┼żbe protiv Srbije i mnogo toga drugog.

Ipak, da ostanemo uz najaktualniju temu: neki, recimo tako, dobronamjerni Hrvati upozoravaju da je bolje ne oti─çi na prosvjed u Srb, jer da time "ugro┼żavamo tamo┼ínje Hrvate". Ne sli─Źi li to ve─ç ozra─Źju koje je za Hrvate vladalo u zloglasnoj "SAO Krajini"?

Hrvati su otamo prognani 1941.godine, pa danas ima samo malo onih protjeranih u Domovinskom ratu iz Bosne i Hercegovine. Hrvatska dr┼żava bi morala brinuti i o njima dana┼ínjima, ali i onim prognanima u 2. svjetskom ratu. Protjerani stanovnici uni┼ítenog hrvatskog Bori─çevca jos nisu dobili ni minimum zadovolj┼ítine, a o drugim pravima da i e govorimo.

Spomenici zlu

I kona─Źno, ako se ili, bolje, kad se taj spomenik zlu podigne - a nije jedini, jer i drugdje u Hrvatskoj planiraju, mo┼żda ne ba┼í tako provokativni, ali ipak sramotni spomenici izdaji (kakav je onaj Miljenku Smoji u Splitu) - kako nastaviti borbu protiv tih mra─Źnih simbola i politi─Źke prakse?

Hrvati velikim dijelom ne shva─çaju zna─Źenje simbola u politici i povijesti. Srbi ┼żele i svoje ─Źetnike prevesti u "antifa┼íiste" i u tome uvelike uspijevaju, a istodobno se Hrvatima i dalje name─çe genocidni pe─Źat u starom jasenova─Źkom duhu. Sve to vodi smo jednom: novom/starom Balkanu za Hrvate i, mogu─çe, novoj srpskoj pobuni. Ako Hrvati ovo ne shvte, onda im je, ne samo dr┼żava, ve─ç i sam opstanak u pitanju.

Razgovarao Domagoj Bari─ç

Hrvatski list 22.07.2010.


26.07.2010.

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU