Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

ZA  ┼áAKU  ┼áKUDA      (27.03.2011.)

Te┼íko je objasniti za┼íto je Hrvatima va┼żniji san o slobodi od slobode same

Trebalo bi uvesti nagradu 'Zlatna ┼íkuda' za one koji su doprinijeli slabljenju hrvatske gospodarske neovisnosti. Konkurencija je za ovu nagradu vrlo velika. Trebalo bi, zatim, potaknuti snimanje igranoga filma koji bi imao naslov 'Za ┼íaku ┼íkuda'. Za film bi bilo po┼żeljno anga┼żirati i nekoliko stranih glumaca radi uspjeha na inozemnim festivalima, ali stranac nipo┼íto ne bi smio igrati glavnu ulogu jer nijedan stranac ne mo┼że uvjerljivo odglumiti sanaderovski smije┼íak, brozovsku gestu, tu mesi─çevsku dubinu, ra─Źanovsku dikciju, budi┼íijansku hamletov┼ítinu, bebi─çevsku rafiniranost, jergovi─çevsku autodestruktivnu strast, josipovi─çevsku pravdoljubivost i taj vido┼íevi─ç-mudrini─çevski stjecala─Źki entuzijazam ...

Svojedobno je u ona epska vremena devedesetih, kad je atavisti─Źki nagon za dr┼żavom Hrvatima bio zamra─Źio zdrav pogled na stvari, Ve─Źernjakov komentator Milan Ivko┼íi─ç kroz povijest vi┼íekratno hrvatsko primicanje ┼żu─Ĺenoj slobodi, primicanje koje je uvijek zavr┼íavalo razo─Źaranjem u zadnji ─Źas, slikovito odredio kao coitus interruptus iliti prekinuti sno┼íaj.

Dobro pogo─Ĺen odabir latin┼ítine autora izbavlja od primisli na vulgarnost te njegovoj zamjedbi priskrbljuje dostojanstvenu patinu dugovjeke uporabe latinskoga kao diplomati─Źkoga i knji┼żevnoga jezika u hrvatskoj povijesti s jedne, i dijagnosti─Źku ozbiljnost, s druge strane. S distance od gotovo dva desetlje─ça ─Źini mi se kako je politi─Źki narod hrvatski toliko svikao na tu nedovr┼íenost, tu prekinutost 'taman pred', da ju po┼íto-poto ho─çe sa─Źuvati i nakon ┼íto je, zahvaljuju─çi Boz┼żoj providnosti i Tu─Ĺmanovoj nasrtljivosti, ste─Źena nacionalna sloboda i me─Ĺunarodno priznata dr┼żavnost.


Nakon 2000. silni su napori u─Źinjeni da se stanje nacije uskladi s Ivko┼íi─çevom dijagnozom. Povijest ─çe, recimo, zaboraviti jednoga Jozu Rado┼ía ili Ivu ┼ákrabala. A ne bi trebala, jer su ta dva velika mala ─Źovjeka dala sve od sebe kako bi se to stanje nedovr┼íenosti o─Źuvalo i oja─Źalo. Nepravedna povijest ─çe tako─Ĺer, kako stvari sada stoje, Ivu Sanadera zapamtiti samo kao Ali Dugobabca s ─Źetrdeset torbara, a taj je stasiti Dugobabac u─Źinio mo┼żda vi┼íe od ikoga drugoga u ovoj zemlji da ista ta zemlja propadne kako bi se mogao o─Źuvati san o nekom budu─çem oslobo─Ĺenju!
Te┼íko je, naime, profanom umu i prostom puku objasniti za┼íto je hrvatskome ─Źovjeku va┼żniji san o slobodi od slobode same, koja po definiciji zna─çi smrt takvoga sna.

Nitko ne snatri o onome ┼íto ima! Ali prostacima su nedoku─Źivi krivudavi putovi lukavoga Uma Povijesti. Da nisu, profani um bi znao da je sloboda smrt hrvatskoga bi─ça te da su, sukladno tomu, oni koji predano rade na odga─Ĺanju slobode pravi ─Źuvari nacionalne posebnosti, nacionalisti par excellence. Zamislite, molim vas lijepo, ┼íto bi bilo da smo bili slobodni cijelo to vrijeme, kako bi nam monotono povijest izgledala!?
Ostali bismo bez predivne legende o kletvi kralja Zvonimira, bez krasnih stihova Gajevih, Demetrovih, Haramba┼íi─çevih, Kranj─Źevi─çevih, Mato┼íevih, a ni Slamnigu se ne bi posre─çilo da u jedan stih sa┼żme najve─çi nacionaini ep: Oj, Kroacijo, opet se jedan ribama bacio. ┼áto bi radili Kvatemik i Star─Źevi─ç, ┼íto Zrinski i Frankopani da smo se, ne daj Bo┼że, slobode prerano dokopali!? Morali bismo se me─Ĺusobno glo┼żiti da ne bje milosrdne Austrije. Povijest bi nam bila dosadna, sitni─Źava i ra─Źund┼żijska poput ┼ívicarske ili nizozemske, isklju─Źiv┼íi prekomorske avanture ovih potonjih. Ali za to je zaslu┼żan Atlantik. Sve bi nam se svodilo na profit i dosadno gra─Ĺansko ┼żivotarenje, bez palih junaka (slava im!) i herojskih gesta. U┼żas!

Bošnjaković - nova 'zvijezda'


Zato kada proklinjete Sanadera ili ┼íkrgu─çete zubima na Mesi─ça, prisjetite se njegova pou─Źka da Hrvatska uvijek pobje─Ĺuje. Kad pobijedi, pobijedila je; kada izgubi, opet je pobijedila jer je potvrdila svoju bit o kojoj govori Ivko┼íi─çeva dijagnoza. Pabir─Źari dubokoumnih misli velikih ljudi sigurno ne ─çe zabilje┼żiti Mesi─çevu izjavu o tome kako je Hrvatska u II. svjetskom ratu dvaput pobijedila, a trebali bi jer upravo te mudre rije─Źi zrcale spomenutu povijesnu bit Hrvatske, u kojoj je pobjeda tek pobjeda, a samo poraz je istinska potvrda. Zato ne treba klonuti pred najezdom nezreloga nezadovoljstva koje se ┼íiri pukom. Puk je rusoovski dobar ali neupu─çen! Pa misli da su dva i dva ─Źetiri, da je poraz poraz, sramota da je sramotna, a izdaja samo izdaja. Ne smije se posustati, mora se ustrajati i narodu utuviti u glavu da su u svjetlu dijalekti─Źkoga razvitka hrvatske samobitnosti poraz i izdaja sinonimi za pobjedu i domoljublje.
Sre─çom, takvih domoljuba u redovima hrvatskih elita nikada ne manjka. Neustra┼íivi borac za prava inozemnoga kapitala na hrvatske resurse Borislav ┼ákegro hrabro se i beskompromisno zala┼że za prodaju voda, ┼íuma jer svega ┼íto u Hrvatskoj hoda, te─Źe, leti, gmi┼że il' miruje, no klerikalne snage na ─Źelu s reakcionarnom Crkvom zaplotnja─Źki podme─çu klipove progresivnome projektu ─îovjeka s Bocom Skupog Pi─ça u Unutarnjem D┼żepu.
No ne treba sunmjati da je zastoj samo privremen i da ─çe progres pobijediti. I da ─çemo jednoga lijepoga dana na televiziji vidjeti Borislava kako nam obja┼ínjava da su Sabor, Akademija, sveu─Źilista, instituti, vojska, policija, Vlada i lokalne vlasti, dr┼żava kao takva, postali neu─Źinkoviti, tromi i preskupi za odr┼żavanje te ih treba pod hitno privatizirati.
Ministar Bo┼ínjakovi─ç, nova zvijezda na nebu hrvatskoga novoga patriotizma, pokazao se iznimno stalo┼żenim u slu─Źaju branitelja Purde. Dok Slobodanka Purda pla─Źe, a Purdini suborci jedva suzdr┼żavaju suze nemo─çi, razo─Źaranja i bijesa, hrabri ministar niti pisnu, nit' zubima ┼íkrinu. Njegova nepokolebljiva vjera u bosanskohercegova─Źko i srbijansko pravosu─Ĺe primjer je nesebi─Źnoga, velikodu┼ínoga prepu┼ítanja sudbine vlastitih gra─Ĺana pravednosti inozemnih sudova. Zlobnici bi rekli 'lako je tu─Ĺim gloginje itd.', ali te sitne du┼íe nikada ne ─çe pojmiti ┼íto zna─Źi graditi ne┼íto veliko, ne┼íto nesebi─Źno, nadplemensko, nadnacionaIno, ne┼íto prema ─Źemu su sudbine pojedinaca i tvrdoglavost nei┼żivljenih etniciteta tek neravnine na putu kojim prolazi kota─Ź Povijesti. U nepokolebijivome povjerenju u srpsko pravosu─Ĺe ne zaostaje ni predsjednik Josipovi─ç. Taj znameniti pravnik i kompozitor zajedno s Borisom Tadi─çem skladno komponira novi pravni poredak koji ─çe omogu─çiti da pravne ste─Źevine haa┼íkog eksperimenta svoj ┼żivot nastave na brdovitome Balkanu.

Preimenovanje RH

Inspiriran na┼íim vrlim predvodnicima i sam sam se osjetio ponukanim iznijeti neke svoje prijedloge u smislu jo┼í ve─çe afirmacije domoljubnoga aktivizma, kao i neke o tome kako bi se takav rad jo┼í bolje stimulirao i nagra─Ĺivao. Nije mi do samoisticanja i rad sam se odre─çi svih eventualnih materijalnih ili kakvih drugih prava koja bi eventualno proiza┼íla iz autorskog prava.


┼Żelim samo biti na korist svome napa─çenome narodu koji je na svoju patnju svikao i zavolio ju te ju ─Źuva kao zjenicu oka svoga. Prijedlog prvi. Treba uvesti nagradu 'Zlatna ┼íkuda' kojom bi se nagra─Ĺivali najvrjedniji pregaoci s podru─Źa gospodarstva koji su svojom aktivno┼í─çu bitno doprinijeli slabljenju hrvatske gospodarske neovisnosti te tako povratili naciji dio njezina identiteta koji se, kao ┼íto smo ustvrdili, temelji na nedovr┼íenosti, na neispunjenosti, ukratko na nerealiziranosti. Ne ─çu nikoga predlagati, ali konkurencija je za ovu nagradu, priznat ─çete, vrlo velika.


Prijedlog drugi. Potaknuti snimanje cjelove─Źernjega igranoga filma koji bi trebao na taj popularni na─Źin predstaviti borbu i nastojanja na┼íih domoljuba posebnoga kova. Naslov bi mogao biti 'Za ┼íaku ┼íkuda' ili ne┼íto sli─Źno. Za film bi bilo po┼żeljno anga┼żirati i nekoliko stranih glumaca radi uspjeha na inozenmim festivalima, ali stranac nipo┼íto ne bi smio igrati glavnu ulogu jer to nijedan stranac ne mo┼że uvjerljivo odglumiti. Taj sanaderovski smije┼íak, tu brozovsku gestu, tu mesi─Źevsku dubinu, tu ra─Źanovsku dikciju, tu budi┼íijansku hamletov┼ítinu, tu bebi─çevsku rafiniranost, tu jergovi─çevsku autodestruktivnu strast, tu josipovi─çevsku pravdoljubivost, taj vido┼íevi─ç-mudrini─çevski stjecala─Źki entuzijazam ... ne, to ne mo┼że stranac odglumiti!


Prijedlog tre─çi. Iako je to vjerojatno slo┼żena procedura, trebalo bi razmisliti o preimenovanju Republike Hrvatske u Budu─çu Jugoslavensku Republiku Hrvatsku (BJRH). Tako bi se iza┼ílo u susret europskim naputcima o ┼íto tje┼ínjoj regionalnoj suradnji. Ali i u ukazalo na zagarantirano odr┼żanje Ivko┼íi─çeve dijagnoze unato─Ź ovome najnovijemu eksperimentu s dr┼żavom. Meni se ova ideja svi─Ĺa i zbog svoje elegancije, to jest estetske vrijednosti. Ta estetska vrijednost predlo┼żenoga imena izvire iz prepoznavanja simetrije kao sveprisutnoga obrasca u prirodi, dru┼ítvu i povijesti. Na krajnjem jugoistoku novotvorevine projektirane u mudrim europskim glavama nalazi se Biv┼ía Jugoslavenska Republika Makedonija (BJRM), a nakon preimenovanja Hrvatske na krajnjem sjeverozapadu iste te tvorevine nalazila bi se Biv┼ía Jugoslavenska Republika Hrvatska (BJRH).

Zar to nije slatko?!

Piše Damir Pešorda
Hrvatski list, 3. o┼żujka 2011.

Daljnji ─Źlanici iz Hrvatskog lista

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: