Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

ZEMLJA SE OTVORILA      (07.03.2011.)

Od zla zlih ljudi gora je ravnodušnost dobrih ljudi,

rekao je Martin Luther King. Velike rije─Źi. Platio ih je glavom.

I tek nakon toga nisu bili ravnodu┼íni. Trebamo li i mi prolaziti isto ili se treba na vrijeme pokrenuti? Ne pripisujmo svakomu svrstavanje kad ka┼że istinu koja se nekomu ne svi─Ĺa. To je "ubojstvo" nepame─çu.


Nama Hrvatima to je svojstveno, pa smo valjda i tako dugo ─Źekali svoju dr┼żavu. U borbi za vladanjem ru┼íili smo uvijek sami sebe. Slu┼íaju─çi rasprave u Hrvatskom saboru sve podsje─ça na tu povijest. Ne ─Źuje se nijedan suvisli prijedlog kako popraviti ono ┼íto se napada i zato to gubi svaki smisao.

Ono ┼íto je bilo pod velom tajni, kao pri─Źa o caru Trojanu, zemlja je sama progovorila. Plitko zakopane kosti tisu─ça smaknutih ljudi po─Źele su same izlaziti na povr┼íinu. Javljaju se kosti iz jama, iz tunela rudnika, iz tenkovskih rovova u Sloveniji i Hrvatskoj. Neki koji o tome najvi┼íe znaju ka┼żu da se ne zna ─Źije su to kosti, a ako ima i dje─Źjih kostiju, tko zna kako su dospjele u te hrpe.

Neki Slobodan bi rekao da smo se mi tamo sami zakapali, jednako tako kako smo u Dubrovniku sami palili ku─çe i brodice, a dimili zapaljenim gumama. Masovna samoubojstva kao u nekih sekti.


U Saboru je jedna poznata zastupnica izjavila neka se brinemo o ┼żelucima gladnih, a ne o davno zakopanim kostima. Nota bene, desetaka pa i stotina tisu─ça mladih ljudi. Porazno. A bila je i ministrica pravosu─Ĺa za vrijeme SDP-ove vlasti. Gore ne mo┼że. Gdje je sada Odbor za ljudska prava? Ravnodu┼ían je, svakako.


Nitko ne brani ideologiju pora┼żenih, niti smo je mnogi od nas branili bilo kada, ovdje se radi o nasumi─Źnom ubijanju razoru┼żanih i zarobljenih vojnika bez provjere krivnje ili su─Ĺenja i gomili civila sa ┼żenama i djecom od kojih su neki bili simpatizeri one vlasti, ali i mnogi zavedeni. Po me─Ĺunarodnom pravu, svi su bili nevini, jer krivnja nije ni utvr─Ĺivana, a kamoli utvr─Ĺena.

Svi do jednoga sla┼żu se da je svaki zlo─Źin zlo─Źin i da ga treba jednako ka┼żnjavati, osim ako je njihov. Ovoliko grobi┼íta nije imao ni Pol Pot. ┼áto je onda zlo─Źin? Neki ka┼żu: "Neka forenzi─Źari ispituju stvar", kao da se ne zna ni po svjedocima tko bi tamo mogao biti s rupom od metka u glavi i vezanih udova ┼żicom.


Mo┼że li se kazati da je na┼ía inteligencija ravnodu┼ína na sve ili da strahuje za svoje pozicije pa ┼íuti? Ako je intelektualac moralan i sposoban u onomu ┼íto radi, ne bi smio dopustiti da mimo njega za┼żive sudovi mediokriteta. Gospodarski oporavak je jedno, a moralna struktura dru┼ítva pitanje duhovnog opstanka.


Primjerice, ako pozvani ne reagiraju kad tu┼żiteljstvo Haa┼íkog suda kvalificira vo─Ĺe hrvatske obrane od agresije kao zlo─Źince, onda bi intelektualci ove zemlje morali sazvati tribinu i progovoriti. Jesmo li svi zajedno oguglali na ono bitno? Optu┼żuje se na┼ía borba za slobodu i javno blati pred svijetom. Ako i presuda bude jednako tako nepravedna, blatnjavi i pognute glave u─çi ─çemo u EU. Zar ba┼í nitko o tome ne brine?


Dr┼żim da su to i te kako zna─Źajne teme za nas. Nije mije┼íanje u pravosu─Ĺe ako glas ove zemlje u ime krvi i tla ne progovori o najte┼żim klevetama koje tu┼żiteljstvo suda u Haagu podastire sudu. Pa du┼żni smo to barem prema onima koji su obranili Hrvatsku, koji su za nju umrli, koji su bili prognani i zbog male vukovarske djece koja su dobila sijedu kosu. A i zbog svojeg naroda u cjelini. Zbog domovine na koju se pozivamo u slavljima i ina─Źe. Dvije navedene teme iz ovog napisa klju─Źne su za pomirenje i za ponos hrvatskog naroda. Sve ostalo bit ─çe pun ┼żeludac koji nije jedini ┼íto naciji treba. Tu┼żno je slu┼íati kako se sve svodi na to, a gladnih u ovoj zemlji zapravo i nema.


Ima siroma┼ínih i nije utjeha ┼íto ih ima u svim zemljama svijeta. Ali u svijetu ima puno onih koji toj sirotinji poma┼żu svojima, a ne dr┼żavnim novcem. A kod nas? Pater Cvek sa svojom "Kapi dobrote", makar ni sam nema ni┼íta. Tko je od na┼íih bogata┼ía razvezao kesu i darovao dio novca sirotinji o kojoj tako rado u politi─Źke svrhe pri─Źaju? Hic Rhodos, hic salta!


Ima starih nezadovoljnika hrvatskom dr┼żavom koji u svakom poduze─çu gdje tinja bunt vide (pri┼żeljkuju) ┼íirenje pobune. Znam jednog koji godinama zaziva krv. Stari bolj┼íevik. Nakon svih dokaza povijesti on je nepomi─Źan. Ne miri se. E, to je ve─ç zlo─Źin, a ne sloboda mi┼íljenja. Zlo─Źin in spe.


Natjecanje stranaka za glasovima bira─Źa bit ─çe proma┼íeno ako se naciji ne vrati ponos i samopouzdanje u sebe. Smatram da svaki izbori na koje ne iza─Ĺe vi┼íe od 50 posto bira─Źa nisu valjani. Nema opravdanja da se legitimitet parlamentu daje na osnovi, recimo, 14 posto ┼íto se mo┼że o─Źekivati zbog op─çeg nepovjerenja u politi─Źare. Tako ja mislim, bez obzira na to ┼íto se to pravno pokriva, jer je to pobjednicima svejedno. Takva se suzdr┼żanost naroda ipak ne dopu┼íta u svim zemljama razvijene demokracije, u Australiji se i nov─Źano ka┼żnjava. I to je podru─Źje o kojem ne treba ┼íutjeti.


I na kraju, kako mogu mirno spavati ljudi koji se jo┼í nisu probudili od branjenja zlo─Źina koji su o─Źiti? Brane se da se to zbilo pred puno godina, a zala┼żu se da ratni (a tek poratni?) zlo─Źini ne zastarijevaju. I neki su povjesni─Źari po─Źeli sebe nazivati antifa┼íisti─Źkim povjesni─Źarima, dok im nije kontrirano da su prema tomu svi drugi - fa┼íisti─Źki. Oni nikad ne─çe shvatiti da je antifa┼íist bio i Staljin, ali nije bio isto ┼íto i mi ostali. Od neba do zemlje.


Sramotno je, vra─çam se na temu, ┼íto jo┼í postoje intelektualci koji svim silama poku┼íavaju minorizirati, odgoditi, pa i izrugati govor kostiju koje su provirile iz stotina rupa ove zemlje. Pa kad jo┼í na televiziji glorificiraju novinarku koja uspore─Ĺuje kopanje po kontejnerima s iskapanjem kostura ljudi probu┼íenih glava mecima, onda se treba pitati do koje je granice demokracija oti┼íla. Treba li to tretirati novinarskom slobodom, slobodom pisane rije─Źi? Ho─çe li to osuditi barem Hrvatsko novinarsko dru┼ítvo ako ve─ç nije nitko drugi (a morali bi)? I zar jo┼í postoje intelektualci koji, ako su ljevi─Źari, jo┼í nisu spremni prihvatiti grijeh komunizma i ┼íovinisti─Źke osvete pod tom krinkom na ovim prostorima? Tragi─Źno, u svakom pogledu.

Du┼íko Mili─Źi─ç

Sveu─Źili┼íni profesor u mirovini

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: