Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih sustava XX. stoljeća utvrđen je Deklarcijom Europskog parlamenta od 23. kolovoza 2008. o proglašenju 23. kolovoza Europskim danom sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma, a potvrđen je točkom 15. Rezolucije Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu od 2. travnja 2009., koja poziva na proglašenje 23. kolovoza Europskim danom sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima i komemoriranje ovog dana s dostojanstvom i nepristranošću.

HŽD u sljedećem tjednu hodočasti u Boričevac 4. rujna 2010., u Zrin i Gvozdansko 5. rujna 2010., te potom u Udbinu 11. rujna 2010. povodom blagoslova novizgrađenog Zavjetnog svetišta "Crkva Hrvatskih Mučenika" pa poziva hrvatske građane da se u što većem broju odazovu ovim časnim spomen-hodočašćima za koja se mogu predbilježiti na kontakt brojeve i adrese Hrvatskog žrtvoslovnog društva: 098 318842, 099 504 5114 i ostale istaknute na internetskoj stranici www.viktimologija.hr

Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih sustava XX. st. dana 23. kolovoza Hrvatsko žrtvoslovno društvo obilježilo je Eurposki dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih sustava XX. stolojeća u tri hrvatska grada: - svetom misom zadušnicom u zavjetnoj crkvi Sveta Mati Slobode u Zagrebu; - sudjelovanjem na javnoj tribini u dvorani Ivana Pavla II. u Dubrovniku; - odavanjem počasti i dostojanstvenim pokopom posmrtnih ostataka žrtava komunističkog zločina iz 1945. u župi Macinec Varaždinske biskupije.

Hrvatsko žrtvoslovno društvo podnosi Apel

Hrvatsko žrtvoslvovno društvo će uvažavajući međunarodni i nacionalni značaj obilježavanja Europskog dana sjećanja 23. kolovoza kojim se odaje civilizacijski spomen i njeguje sjećanje, poštovanje i zahvalnost žrtvi, i ubuduće obilježavati ovaj spomendan u okviru svojih redovitih godišnjih aktivnosti, očekujući da će mjerodavna tijela vlasti Republike Hrvatske prihvatiti upućeni Apel prihvaćen na V. Kongresu Hrvatskog žrtvoslovnog društva, za proglašenjem 23. kolovoza Danom sjećanja na žrtve te njegovim uvrštenjem u red državnih blagdana Republike Hrvatske. Prve sljedeće aktivnosti Hrvatskog žrtvoslovnog društva u okviru obilježavanja mjesta počinjenja zločina genocida nad hrvatskim narodom su organiziranje i sudjelovanje u provedbi spomen-hodočaštva u slavna i mučenička mjesta hrvatske tragične povijesti kojima je genocidni zatiratelj čak ponegdje mijenjao i imena u slavu svoga zločpina (od, primjerice, Priboja na Plitvicama pa do Foče ili Srebrenice u BiH), a koja do danas od državnih vlasti i društvenih institucija nisu dolično spominjana i obilježavana, niti je njihovim žrtvama iskazano dužno suosjećanje, čast i zadovoljština.

Željko Tomašević,
Član Predsjedništva HŽD-a

31.08.2010.