Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

BALVAN U PETI HRVATSKOG PARLAMENTARIZMA      (08.04.2011.)

Nakon prvoga, dr. sc. Ivan Biondi─ç pripremio je drugo dopunjeno i prera─Ĺeno izdanje knjige Historia reducta - drama nacionalne identifikacije. Sredi┼ínjom tezom "Hrvatska ─çe biti nacija, ili je biti ne─çe", ta knjiga poti─Źe neke akademske inicijative, ┼íto bi mogle stubokom pokrenuti hrvatsku politi─Źku pozornicu. S tim u svezi, posebice glede legitimiteta Stanimirovi─ç-Pupov─Źeve stranke, razgovarali smo s autorom koji je izvanredni profesor U─Źiteljskog fakulteta Sveu─Źili┼íta u Zagrebu, redovni ─Źlan Dru┼żbe Bra─ça hrvatskog zmaja (Zmaj od Tanaisa) te glasnogovornik Znanstvenog dru┼ítva za prou─Źavanje podrijetla Hrvata.

Po─Ĺimo, ipak, od posvete knjige: "legendi generalu Gotovini - hrvatskom Dreyfusu". ─îemu ta poredba?

Satniku francuske vojske Dreyfusu, zbog njegova podrijetla, grdno su napakirali. U pozadini je bio antisemitizam. Francuska i europska javnost digla se u obranu njegove ─Źasti, pa otuda i glasoviti Zolin J'accuse. Iako je, glede Gotovine, "slu─Źaj Drayfus" gotovo dje─Źji vrti─ç, jer na┼íem je generalu jednako pakirala hrvatska i druga (francuska) domovina, nismo ─Źuli ni europske, a jo┼í manje doma─çe Zoline "sinove". Ni Predrago Matvejevi─çevo Srce nije imalo mjesta za heroja Gotovinu: istinskog simbola hrvatskog i europskog antifa┼íizma u sunovratu 20. stolje─ça. Pa─Źe, za Pe─Ĺu┼íku je Gotovina legionarski kaplar s krvavim tragovima i kriminalnim dosjeima, ─Źak i kukavica. U svakom slu─Źaju, poznatu kvislin┼íku dictu ("locirati, identificirati ."), ┼íto je izre─Źena u maniri jednog Vi┼íinskog, jednu od najsramnijih stranica hrvatske povjesnice, debelo je pokrila hrvatska intelektualna elita. Naime, ista ona koja se po koji put: umjesto ispred, na┼íla iza, pa─Źe, i protiv vlastita naroda.

┼átovi┼íe, Vi govorite o intelektualnoj veleizdaji. Nisu li to te┼íke rije─Źi?

Rodno je mjesto te veleizdaje bio okrugli stol "Srbi i Hrvati" u zagreba─Źkom muzeju Mimara, ┼íto je odr┼żan 22.-24. studenoga 1993. godine. Okupiv┼íi uglavnom yu-intelektulace s prostora ex-dr┼żave, koji su, iako su zastupali samo sebe, a ne svoje nacionalne zajednice, tvrdi senior Goldstein, "bili ipak sposobni izraziti svoje nacionalne identitete i interese, i istovremeno se truditi da razumiju interes s one druge strane". S tim u svezi, glede diskusija, znakovita je "identitetska" statistika: Srbi (36), Hrvati (14), ┼Żidovi (8) i Muslimani (1). Na toj je crti, naknadno svjedo─Źi junior Goldstein (1998.), me─Ĺu hrvatskim intelektualcima bio prihva─çen dogovor "da se ne postavlja pitanje granica i pitanje odgovornosti za rat". ┼átovi┼íe, iako je bila rije─Ź o va┼żnim pitanjima ("kako se dogodilo, gdje je po─Źelo, za┼íto je bilo"), priznala je Vesna Pusi─ç, "ona se i nisu zami┼íljala kao tema ovog stola". Pa─Źe, ona je otvoreno priznala da je svjesno pre┼íu─çen SANU-Memorandum (1986.), ─Źijim je tragom krenula velikosrpska osvaja─Źka politika: Milo┼íevi─çev Mein Kampf - osnovni uzro─Źnik rata i zla na ovim prostorima. U duhu toga zaborava, sredi┼ínja je zvijezda mimarijanskog skupa bio Milorad Pupovac.

Kao "zlo─Źin za pisa─çim stolom", SANU-memoradum ipak nastojite oteti zaboravu. O ─Źemu se radi?

Pored razlikovanja "ratnog zlo─Źina" i "zlo─Źina u ratu", Hrvatski forum (1997.) je predlo┼żio uvo─Ĺenje kategorija: "zlo─Źin propusta" (crimen non faciendi) i "zlo─Źin za pisa─çim stolom" (crimen machina scriptoria). Potonju je sintagmu, u obzorju politi─Źke filozofije, uspostavila Hannah Arendt. Tragom spomenute veleizdaje, uz me─Ĺunarodni skup "Vukovar - zlo─Źin za pisa─çim stolom" (radni naslov), Udruga "Bastion Vukovar" postavit ─çe spomen obilje┼żje. Na skupu ─çe sudjelovati i francuska spisateljica ┼żidovskog podrijetla Louise Lambrich. Prije dvije godine, ona je napisala sjajnu knjigu: Vukovar vi┼íe ne─çemo vidjeti, koju smo nedavno, nakon niza peripetija, dobili u prijevodu i nakladi Marije Ba┼íi─ç. U knjizi je razotkriven klju─Ź velikosrpske ideologije, naime, mehanizam ponavljanja zlo─Źina, ┼íto iza sebe u razli─Źitim povijesnim razdobljima ostavlja zlo─Źine i ┼żrtve na istim podru─Źjima. Upravo je skrivena b├«t te ideologije, uz poznatu hrvatsku "teoriju zaborava", najzad je rezultirala u tome da je Hrvatski obrambeno-osloboditeljski rat (HOOR) i, s tim u svezi, stvaranje nacionalne dr┼żave obilje┼żeno kao "zajedni─Źki zlo─Źina─Źki pothvat" (ZZP).

Koje su sredi┼ínje Pupov─Źeve teze glede Hrvata i Srba u njihovoj zavr┼ínoj etapi nacionalno-politi─Źke integracije?

Radi se zapravo o dokumentu njegova Srpskog demokratskog foruma, ┼íto je upu─çen Konferenciji o biv┼íoj Jugoslaviji (London, 1992.). Rije─Ź je o tzv. koncepciji  "Srbi kao klju─Ź", ┼íto ju je jo┼í po─Źetkom 90-ih Pupovac "trenirao" u pari┼íkim i londonskim politi─Źkim salonima, koja polazi od sljede─çih pretpostavki: (a) "Hrvati i Srbi nisu nikada ┼żivjeli zajedno bez tre─çeg"; (b) "Srbi u Hrvatskoj imaju permanentnu suverenu, tj. autonomnu politi─Źku volju" i (c) "Hrvati i Srbi u Hrvatskoj nisu pomirili svoje nacionalne interese". Nepriznavaju─çi uspostavljenu hrvatsku nacionalnu dr┼żavu (1990.), ─Źija je vlast "protuustavno poni┼ítila konstitucijsku poziciju Srba u Hrvatskoj", spomenuti projekt pretpostavlja: integrirani model za Srbe u gra─Ĺanskoj Hrvatskoj (personalna i kulturna autonomija) i segregirani model (specijalni status) za Srbe unutar Hrvatskog Podunavlja (kolektivna i teritorijalna autonomija). O─Źekuju─çi inscenirani haa┼íki pravorijek, operacionalizirana jo┼í u Tindemans-Ban─Źevu Nedovr┼íenom miru (1996.), ta se koncepcija odvija u okvirima projekta zapadni Balkan.

U tom je sklopu, uz potporu tzv. me─Ĺunarodne zajednice, nastala i Srpska demokratska samostalna stranka - SDSS.

Vode─çi ra─Źuna o dugoro─Źnim ciljevima, spajanjem dviju "(─Ź)etni─Źkih stranaka", SDSS je nastao u surje─Źju lokalnih izbora 10. travnja 1997. na podru─Źju isto─Źne Slavonije, koje je tada bilo pod upravom UNTAES-a, ┼íto je temeljem Erdutskog sporazuma mirno prelazilo pod hrvatski suverenitet. Ukratko, nakon fuzije sa Stanimirovi─çevom borovskom "ruralnom" Samostalnom demokratskom strankom (SDS), Pupov─çeva se zagreba─Źka "urbana" Samostalna srpska stranka (SSS) preregistrirala u Srpsku demokratsku samostalnu stranku (SDSS), koja je tako"

Na kojoj se okomici ba┼ítini politi─Źko djelovanje SDSS-a?

Budu─çi da Srbi u Hrvatskoj, kako tvrdi Pupovac, "imaju permanentnu suverenu, tj. autonomnu politi─Źku volju", SDSS je iznjedren, stoji u njegovu programu, iz politike Srpske narodne slobodoumne stranke (Novi Sad,1861.). Njezin je prvak, Svetozar Mileti─ç "predvodnik srpske liberalne gra─Ĺanske misli me─Ĺu svim Srbima 'Pre─Źanima', pa i me─Ĺu Srbima u onda┼ínjim hrvatskim zemljama". Dodajmo, da je u Rumi (1881.) ta matica porodila SSS-u. Njezino glasilo - Srbobran ┼íira javnost poznaje po ─Źlanku "Srbi i Hrvati" (1902.), ─Źija je zloglasna lozinka ("do istrage na┼íe ili va┼íe") po─Źetkom 90-ih pro┼íla stolje─ça najavila smrt Hrvatima. Druga, ne manje va┼żna, izvorna je ishodi┼ínica: Savo Bjelanovi─ç "politi─Źki prvak me─Ĺu Srbima u Dalmaciji, prva figura u Srpskoj narodnoj stranci" (Zadar, 1880.). Ukratko, Mileti─ç i Bjelanovi─ç apostoli su ideje koja je - preko Pribi─çevi─ça, Nikoli┼ía i Ra┼íkovi─ça, do dana┼ínjih dana - "udarila temelje hrvatsko-srpskim politi─Źkim koalicijama". Sve u svemu, od njezinih za─Źetaka sve do dana┼ínjih dana, ta remitala─Źka okomica stoji Hrvatima na putu njihove politi─Źke (dr┼żavne) emancipacije.

O kakvoj se baštini, posve ukratko, uopće radi?

Recentna hrvatska povjesnica (Mirjana Gross, Nik┼ía Stan─Źi─ç, Drago Roksandi─ç, Mato Artukovi─ç, Ines Rumenjak, Tihomir Raj─Źi─ç i dr.), bez zadr┼íke, SDSS-ove pred┼íasnike i njihovu politiku prosu─Ĺuje po crti velikosrpskog ekspanzionizma. ┼átovi┼íe, to ne potiru ni srpski autori. Naime, uz obranu srpske nacionalne individualnosti, tvrdi V. Kresti─ç (1982.), Srbobran je "─Źesto i sam djelovo sa gledi┼íta nacionalizma i ┼íovinizma". Pavla Jovanovi─ça, tvorca SSS-a i pokreta─Źa Srbobrana - ─Źiji program i ustanove (─Źak i "Srpsku banku") danas doslovce obnavlja Pupovac - prosu─Ĺuje L. Raki─ç (1975.), "zahvatio je ekskluzivni srpski nacionalizam i u tom pravcu orijentirao je stranku i glavni organ". Njezina je ideologija, kao trajnu stalnicu, njegovala antisemitizam. Najzad, velikosrpsko ishodi┼íte Stanimirovi─ç-Pupov─Źeve ba┼ítine, na stranicma Slova osvje┼żio nam je: podu┼żi podlistak "Neka pitanja uz SDSS-ovo sudjelovanje u Vladi", te posebice portretiranje "┼Żivota i djela Save Bjelanovi─ça" u dva nastavka-naslova ("Hrvati nisu nacija" i "Protimbe politi─Źkom hrvatstvu"), autora Tihomira Raj─Źi─ça. Ipak, glede potonjeg, ispod ─Źijeg velikog portreta sjedi u prostorijma stranke, Pupovac nam nedavno u Slobodnoj poru─Źuje: "Slobodno mo┼żete napisati da je Sava Bjelanovi─ç jedna od na┼íih inspiracija i vrijednost koju ┼żelimo slijediti". Sapienti sat!

Vjerojatno je u tom surje─Źju to─Źna Ban─Źeve teza da "borba za hrvatsku dr┼żavnost nije nikada postala programom Srba u Hrvatskoj".

Svakako! Povijesno to nije te┼íko dokazati. Uostalom, to bjelodano svjedo─Źi Pupov─Źev razgovor za beogradski NIN (1994.), gdje se, uz ino, tvrdi: kako je nerealno o─Źekivati srpsko izdvajanje iz Hrvatske, ali "o elementima dr┼żavnosti Krajine se mora govoriti" koja ima i "neke forme me─Ĺunarodnog subjektiviteta". Odgovorio mu je odmah u Nedjeljnoj Dalmaciji poznati ljevi─Źar i ┼żestoki kriti─Źar Tu─Ĺmana i njegove politike - Miljenko Jergovi─ç. Naime, pod naslovom: "Metode genocida lokalnih F├╝hrera" i znakovitim podnaslovom: "Pro─Źitana igra Milorada Pupovca", on ┼żestoko optu┼żuje Pupovca da brani Milo┼íevi─ça i njegovu nacionalisti─Źku politiku. Uglavnom, Pupov─Źeva je bratija, kako je upozorio i onodobni lijevo-liberalni analiti─Źar - Davor Gjenero u Novom listu (1997.), "konzekventna ekspozitura velikosrpskih politi─Źkih interesa u Hrvatskoj", ┼íto "onemogu─çava hrvatskim Srbima da postanu dijelom hrvatskoga politi─Źkog naroda" i, s tim u svezi, uspostavu samostalne nacionalne dr┼żave. Uz tzv. me─Ĺunarodne ─Źimbenike, dodaje Gjenero, hrvatske je Srbe "Beograd odlu─Źio iskori┼ítavati kao element zadr┼żavanja Hrvatske u balkanskom kontekstu, kako bi i srpski dijelovi Hrvatske u koncepciji mini Europske unije ─Źinili jedinstveni srpski duhovni prostor". Najsvje┼żiji je slu─Źaj s priznanjem Kosova. Pa─Źe, ─Źelnice "druge Srbije" - Nata┼ía Kandi─ç i Sonja Biserko, ovih dana upozoruju na neugodan paradoks: spram hrvatskog priznanja Kosova, "srpska politika u Hrvatskoj podr┼żava politiku Ko┼ítunice i radikala koji su danas strasniji i konzervativniji od Milo┼íevi─ça". U svezi s tim, ─Źak i Ivo Banac diskretno upozorava "da bi SDSS trebao po─Źeti razmi┼íljati gdje odre─Ĺuje svoje politi─Źko djelovanje".

Kako se SDSS-ovci odnose prema HOOR-u?

SDSS-ovsko ─Źelni┼ítvo demonstrativno izbjegava obilje┼żavanje najve─çega hrvatskog dr┼żavnog blagdana - Dan domovinske zahvalnosti 5. kolovoza u Kninu, ali zato sudjeluje na proslavi 27. jula u Srbu, dakle nepostoje─çeg ex-jugoslavenskog praznika, odakle je krenulo poznato ─Źetni─Źko-partizansko orgijanje (Bori─Źevac). U surje─Źju Milo┼íevi─çeva su─Ĺenja, uz Furija Radina, Pupovac je bez zadr┼íke da Oluju sveo na "etni─Źko ─Źi┼í─çenje" Srba u Hrvatskoj, ─Źime je izazvao ┼żestoki odgovor koalicijskih partnera - Sanadera i ┼áeksa. ┼átovi┼íe, u beogradskom tjedniku Vreme Pupovac svjedo─Źi da "postoji mit i postoji ideologija domovinskog rata, konstrukt domovinskog rata". U podu┼żem razgovoru za RSE, on tvrdi da Tu─Ĺman i Milo┼íevi─ç polaze od "nacionalisti─Źke politike da bi mogli provesti politiku etni─Źkog ─Źi┼í─çenja i stvoriti dr┼żave". Tu─Ĺman je Milo┼íevi─çevu politiku "prihvatio sa stra┼í─çu", pa su Gotovina i Mladi─ç "neka vrsta bratstva u zlo─Źinu"; iako je na─Źin na koji se dogodila Srebrenica i Oluja razli─Źit, "ipak im je politi─Źka osnova ista". U svezi s tim, naspram NDH-a┼íke, Pupovac pledira za ZAVNOH-a┼íku protegu, koja omogu─çuje demokratsko dru┼ítvo ┼íto "┼żeli prevladati Tu─Ĺmanovu i Milo┼íevi─çevu politiku etni─Źkog ─Źi┼í─çenja, proganjanja, pale┼żi, uni┼ítavanja". Ukratko, SDSS se uklapa u politiku kriminalizacije Domovinskoga rata i dr┼żavnog i vojnog vodstva Hrvatske, ─Źime se poku┼íava osporavati Hrvatsku kao nacionalnu i suverenu dr┼żavu. Ta politika, uz neskrivenu potporu "perfidnog Albiona", ima dvije zada─çe: prvo, vratiti Srbima u Hrvatskoj status naroda i Hrvatsku pretvoriti u federalnu dr┼żavu i drugo, velikosrpsku agresiju pretvoriti u sukob srpskoga i hrvatskog nacionalizma s udjelom zajedni─Źke odgovornosti i krivnje kako bi se stvorile pretpostavke za novi balkanski imaginarij.

Izra┼żava li ta stranka uop─çe hrvatske dr┼żavne interese?

Smatraju─çi da "nije uvijek mogu─çe i nije uvijek mudro inzistirati na ─Źistim i jasnim pojmovima" (zabaciv┼íi starokinesku mudrost da "pogre┼íni pojmovi vode u rat"), kao tipi─Źni homo fraus (─Źovjek obmanitelj), Pupovac pozicionira SDSS kao "etni─Źku stranku s gra─Ĺanskim predznakom". Manje je va┼żno ┼íto politi─Źka teorija i praksa ne poznaje takav "drveno┼żeljezni" ustroj, kada je bitan njezin protuhrvatski program. Kako zapa┼ża Ton─Źi Tadi─ç, taj program "po─Źinje i zavr┼íava s ciljem pretvaranja Srba iz nacionalne manjine u konstitutivni narod", tj. Republiku Hrvatsku zavnohovski pozicinirati kao "nacionalnu dr┼żavu Hrvata, ali i kao nacionalnu dr┼żavu Srba". Glede proteklih izbora, prosu─Ĺuje Pupovac, "do┼ílo je vrijeme da iza─Ĺemo iz sfere nacionalne i politi─Źke manjine u kojoj smo bili protekle dve decenije i da u─Ĺemo u prostor ravnopravnog naroda i javnog politi─Źkog djelovanja". Naime, predstavljen kao "najja─Źa Sanaderova karta za put u Europu", Pupovac je u banjalu─Źkim Nezavisnim novinama poru─Źio: "Srbi ─çe se smatrati ravnopravnim narodom, a ne─çe biti samo kao kategorija manjine". U tom surje─Źju, kao liberalno-demokratski iskorak u duhu ZAVNOH-a, Stanimirovi─ç je pozdravio "Boljkov─Źevu kandidaturu na listi SDSS-a", glede njegova odlu─Źna zalaganja "da se Srbima u Hrvatskoj vrati status konstitutivnog naroda koji im je oduzet 1990.". Uostalom, ─Źekaju─çi haa┼íki fait accompli, posve otvoreno "obnaroduje" u beogradskom Blicu, "on (Stanimirovi─ç) i njegova stranka sigurno ─çe i to pitanje u perspektivi staviti na dnevni red".

┼átovi┼íe, Vi tvrdite da su ishodi┼íta ove stranke nedvojbeno teroristi─Źka!

Upravo tako! Ve─ç Mileti─çeva Zastava (1866.) proro─Źki upozorova zastupnike hrvatskog Sabora neka se, kada budu odlu─Źivali o statusu Srba u Trojednici, obazru na vojne arsenale u Kragujevcu u Srbiji, "na ┼íumu pu┼íaka i topova koji ─çe neko─ç, kad do─Ĺe zeman da se potpra┼íe, grmljavinom i rikom svojom opredeljivati ┼íta je srpstvo, ┼íto li ime srpsk". I, doista, do─Ĺe zeman, 125 godina kasnije: arsenal je Zavoda "Crvena zastava", po crti "Srbi svi i svuda", krvavo iscrtavao granice RS-e u BiH i RSK-e u Hrvatskoj. Pa─Źe, dvije godina ranije (1993.), kao delegat u prvoj i ministar u posljednoj vladi odmetni─Źko-teroristi─Źke RSK-e, Stanimirovi─ç izvje┼í─çuje kako je "18. novembra 1991. pao je i poslednji bastion, poslednje upori┼íte usta┼íke vlasti u Vukovaru - vukovarska bolnica. Njenim padom oslobo─Ĺen je i sam grad Vukovar...". Danas taj "osloboditelj", zahvaljuju─çi iznu─Ĺenom Zakonu o oprostu, mirno sjedi u hrvatskom Saboru. Rije─Ź je o zakonu, dokumentirano svjedo─Źi Piska─Źeva 'Nebeska Srbija' u Hrvatskoj (2005.), ┼íto se do ovda┼ínjih dana pokazao "kao perpetum mobile inflitracije velikosrpske idelogije u hrvatsko dru┼ítvo i prakti─Źne reintegracije srpskih terorista (─Źetnika) u strukture hrvatske vlasti", ─Źime se otvaraju pretpostavke "za prihva─çanje i puzaju─çu primjenu plan Z-4".

Stoji li onda Ban─Źeva teza da je svaka hrvatska politika "unaprijed osu─Ĺena na propast", koja bi htjela Srbe pretvoriti u "politi─Źke Hrvate".

Ban─Źeva teza stoji ako prihvatimo njemu dragi antistar─Źevi─çanski, poznati viktornovakovski aksiom, da je "svaka samostalna hrvatska nacionalnu dr┼żava, gdje bi Srbi u Hrvatskoj bili etni─Źka manjina, eo ipso ekskluzivna, totalitarna, genocidna i fa┼íistoidna". Me─Ĺutim, polaze─çi od zahtjeva za politi─Źkom samostalno┼í─çu i neovisno┼í─çu hrvatskog naroda, Star─Źevi─ç je nagla┼íavao kao krajnju svrhu povijesnoga opstanka naroda: da postane politi─Źki narod (nacija), ravnopravna osoba u me─Ĺunarodnoj zajednici. Za njega pitanja o vrhovni┼ítvu vlasti, ┼íto proizlazi iz samoga naroda kao politi─Źke zajednice, prethode svim drugim pitanjima i ─Źine onaj konsenzus dr┼żavne zajednice na kojemu se moraju graditi sva politi─Źka mnijenja i stranke. Izgra─Ĺuju─çi se kao suvremena politi─Źka nacija, Hrvati mogu kona─Źno iza─çi iz shizofrene "nedovr┼íene povijesti". Osim mogu─ça odlu─Źnijeg pozicioniranja (npr. putem nacionalnog referenduma) prema svijetu, glede nekih dramati─Źnih pitanja (odnos prema Haagu, ulazak u EU, NATO i sl.), onkraj podmetnutih ideolo┼íkih endeha┼íko-zavnoha┼íkih polarizacija, Hrvati se tek kao nacija mogu posvetiti rje┼íavanju bitnih ┼żivotnih pitanja materijalna prosperiteta, kulturnog, znanstvenog i svekolikog inog duhovnog napretka.

Zna─Źi li to preslagivanje hrvatske politi─Źke scene?

Iako je na vlast do┼íao na krilima "novoga smjera" (┼íto je samo ina─Źica Supilova "novog kursa"), Ra─Źan je izbjegao "hrvatsko-srpsku koaliciju" koja se podmetala preko tzv. "manjinskih lista". Pa─Źe, on je gotovo oporu─Źno smatrao (na ─Źemu je posebice radio Arlovi─ç): kako je, spram "politike manjinskih lista", kona─Źno "vrijeme da u Hrvatskoj imamo politi─Źke Hrvate", tj. da se Hrvatska izgradi kao moderna politi─Źka nacija. Na┼żalost, mogu─çi povijesni hod: pod vodstvom HDZ-a "stvorena je hrvatska" dr┼żava, pod vodstvom SDP-a "stvaramo hrvatsku naciju" - zaustavila je, vi┼íeputno povijesno potvr─Ĺena, "srbo-talijanska alijansa". Naime, obilje┼żena "antimanjinskim d┼żihadom", takva je Arlovi─çeva nastojanja Radin osporio "u ime nekog star─Źevi─çanskog politi─Źkog hrvatstva", ┼íto je Pupovac, posve banac-kresti─çevski, obilje┼żio kao "poziv na asimilaciju". ┼átovi┼íe, on je upozorio da se manjinska politika ne mo┼że "rje┼íavati na osnovu izmi┼íljotina Vladimira ┼áeksa ili Mate Arlovi─ça", kojima se "prije─Źi normalna politi─Źka integracija Srba u hrvatsko dru┼ítvo". Me─Ĺutim, usporedne liste, nemogu─çnost sastavljanja stabilne vlade bez Srba kao Srba, a ne kao gra─Ĺana, primje─çuje ugledni povjesnik-politik - Ljubo Anti─ç, "govori da ─çe se Hrvati morati kona─Źno odlu─Źiti jesu li za liberalnu (gra─Ĺansku) ili etni─Źku demokraciju". Zato la┼żna dvojba "nacija ili demokracija", ┼íto ju je u projektu detu─Ĺmanizacije kao dekroatizacije, ultimativno postavila Vesna Pusi─ç - Berkovi─çeva "kozmopolitsko-liberalna politi─Źka femina": pripada eksplicitnom repertoaru "(─Ź)etni─Źke demokracije".

Me─Ĺutim, spram Pusi─çkine, prema Vama, istinska je tek dvojba: "Hrvatska ─çe biti nacija, ili je biti ne ─çe!"

Svakom prosje─Źnom hrvatskom gra─Ĺaninu vjerojatno nije te┼íko shvatiti da Stanimirovi─ç-Pupov─Źeveva SDSS-ova protega po─Źiva na velikosrpskoj, kolokvijalno kazano ─Źetni─Źkoj ideologiji. Ako je to tako, onda ta "(─Ź)etni─Źka stranka", i glede slova pozitivnih Zakona, "smjera podrivanju slobodnog demokratskog poretka ili ugro┼żavanju opstojnosti Republike Hrvatske". Upravo zbog toga u ime "opstanka nacije" (dakle: i Srba u Hrvatskoj) i pravednog mira na ovim prostorima, u Dru┼żbi "Bra─ça hrvatskog zmaja" ponikao je prijedlog da se potakne mjerodavno Ministarstvo kako bi se pobudilo "pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti [SDSS-a] pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske". Koliko sam upoznat, uz niz tu- i inozemnih hrvatskih nevladinih udruga (pa─Źe, i Ter┼íeli─Źina Documenta), i sredi┼ínje bi nacionalne ustanove (MH, JAZU, DKH), stav┼íi kona─Źno ispred naroda, supotpisale tu povijesnu inicijativu. Ako ista krene ubrzo bismo mogli o─Źekivati sredi┼ínju svjetsku agencijsku vijest: Nakon ┼íto je u hrvatskom Saboru, parafraziraju─çi Stanimirovi─ça, "pao i posljednji bastion, posljednje upori┼íte (─Ź)etni─Źke vlasti u Hrvatskoj", stvorena je HRVATSKA NACIJA! U tom surje─Źju, bez SDSS-ova utega na nozi, mogu─çe je o─Źekivati veliku koaliciju HDZ i SDP koja bi, prema biskupu Bogovi─çu, i┼íla ka ostvarivanju "svenacionalnog interesa, koji bi uvijek bio u prvom planu".

Kako ─çe na to reagirati EU odnosno SAD, ─Źiji je Kongres ulazak sto┼żerne stranke hrvatskih Srba SDSS-a u Vladu obilje┼żio kao znak "politi─Źke zrelosti".

Budu─çi da je Hrvatska prema svomu Ustavu odre─Ĺena kao nacionalna dr┼żava hrvatskoga naroda i dr┼żava svih njezinih dr┼żavljana, dr┼żavna vlast treba na─Źelno razlikovati samo dr┼żavljane od nedr┼żavljana. Ona ─çe, sve svoje dr┼żavljane - uva┼żavaju─çi i ┼ítite─çi njihove narodne, vjerske i kulturne posebnosti - tretirati "politi─Źkim Hrvatima". Zato se u Hrvatskoj ne smije nikomu dopu┼ítati da na "protivljenju politi─Źkom hrvatstvu", zaglavljuje Benjamin Toli─ç, "pravi karijeru i getoizira svoje sunarodnjake". Svi ti manjinski narodi imaju ┼íansu u spektru stranaka u Hrvatskoj da se opredjele ciji program im najvise odgovara i da kroz tu stranku ostvare svoja prava u zajednistvu s Hrvatima kao vecinskim narodom. S druge strane, bira─Źi trebaju dr┼żavnu politiku i programe politi─Źkih stranaka ocjenjivati samo po tomu koliko oni doprinose ja─Źanju dr┼żave, socijalnoj sigurnosti dr┼żavljana i op─çem blagostanju. Sve u svemu, zakonom treba zabraniti postojanje srpskih ili bilo ─Źijih manjinskih stranaka, jer to je temeljni obi─Źaj i "najdemokratskije" zemlje na svijetu SAD. Naime, milijunima Kubanaca, Meksikanaca i inih naroda (Talijana, Hrvata i dr.), ┼íto ┼żive u SAD i ne pada im na pamet da osnuju svoju stranku, niti bi im bilo dopu┼íteno po zakonu. Takvi su obi─Źaji, dabome, i u inim zemljama liberalne demokracije.

Kakva je onda sudbina Stanimirovi─ç-Pupov─Źeve stranke?

Osobno dr┼żim da oni ne─çe ─Źekati nalaze Ustavnog suda. ┼átovi┼íe, predvidljiv je sljede─çi scenarij. Odri─Źu─çi se SDSS-ova velikosrpskog programa, onkraj zadnjeg igrokaza, Uzelac daje mandat nas raspolaganje. Ne ─Źekaju─çi imunitetno povjerenstvo, koje je istrenirano u "slu─Źaju Glava┼í", u ┼íah-mat poziciji isto ─Źini i SDSS-ova saborska trojka. Uz puno po┼ítivanje na─Źela presumpcije, otvara se istra┼żiteljski proces. Kao ministri, Stanimirovi─ç su i Gajica izravno sudjelovali u odmetni─Źko-teroristi─Źkoj vlasti RSK-e, za koje, ┼ítovi┼íe pod kontrolom UNPROFOR-a, tada nije sprije─Źeno ubojstvo 700 hrvatskih civila, a 7000 ih je protjerano, a da za taj ratni zlo─Źin i zlo─Źin propusta nitko, dosad, nije odgovarao. Je li, doista, Stanimirovi─ç bio "srpski Mengele"? Koliko je "vezan" uz ratni zlo─Źin i genocid nad Hrvatima u Lovasu (1991.). "Osloba─Ĺa" li on, i s├óm uniformiran, uz vojnike JNA i razularene ─Źetnike, vukovarsku bolnicu prije odvo─Ĺenja ranjenika na Ov─Źaru? Uostalom, ru┼íe─çi sve Hipokratove postulate, Stanimirovi─ç s├óm svjedo─Źi o "oslobo─Ĺenoj" bolnici (Vukovar - Kroatenfrei). Kao "krajinski Vido┼íevi─ç", Gajica mo┼że i mora odgovoriti kako se nemilosrdno har─Źila hrvatska imovina. Koja je, naposljetku, uloga Pupovaca u "slu─Źaju dr. ┼áretera", o ─Źemu pobli┼żi svjedo─Źi Degoricija u najnovijoj knjizi. Nakon monstruozne osvade da je u Hrvatskoj 11.000 srpske djece pokr┼íteno, zagreba─Źki je okru┼żni tu┼żitelj jo┼í 1992. godine podigao optu┼żnicu protiv Milorada Pupovca zbog izno┼íenja la┼żnih vijesti ili tvrdnji, za ┼íto je predvi─Ĺena kazna do pet godina zatvora. Do procesa nikada nije do┼ílo. Za┼íto?

Na kraju, kakvi su Vaši daljnji planovi?

Koriste─çi studijsku godinu, pred odlazak u "zaslu┼żnu mirovinu", dovr┼íavam rukopis knjige Tanajske plo─Źe - europska osobnica Hrvata (Dossier Tanais), koja dokumentirano svjedo─Źi jo┼í jedan magnum crimen hrvatske historiografije i filologije. U svezi s tim, ispunjavaju─çi svoje der┼żanstvo, otimaju─çi se "teoriji zaborava", toj na┼íoj nacionalnoj disciplini, i dalje ─çe me voditi stekli┼íko na─Źelo: "Tko ne razmi┼íljava, tko ne prispodoblja pro┼ílost sa sada┼ínjosti, taj ne vidi o─Źita ─Źudesa koja mu pod nosom bivaju" (Ante Star─Źevi─ç, 1867.).

Rašeljka Duvnjak
Hrvatsko slovo

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU