Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

U POVODU DANA DR┼ŻAVNOSTI┬á    ┬á (27.06.2019.)

Ne obescjenjujmo ono ┼íto je na┼íe i ─Źime se trebamo ponositi!

U crkvi Sv. Marka na zagreba─Źkom Gornjem gradu zagreba─Źki nadbiskup kardinal Josip Bozani─ç predvodio je na Dan dr┼żavnosti misu za Domovinu

U sve─Źanom euharistijskom slavlju koncelebrirali su ┼żupnik pre─Ź. Vlado Magi─ç, umirovljeni kri┼żeva─Źki vladika Nikola Keki─ç te dvadesetak dijecezanskih i redovni─Źkih sve─çenika. Pre─Ź. Magi─ç na po─Źetku slavlja pozdravio je kardinala Bozani─ça, istaknuv┼íi zahvalnost Bogu na daru kardinalova biskupskog slu┼żenja u prigodi 30. obljetnice njegova biskupstva.

Kardinal Bozani─ç na po─Źetku homilije istaknuo je da evan─Ĺeoski odlomak koji je navije┼íten (Mt 7, 6.12-14) donosi tri preporuke koje se pokazuju kao smjerokaz za kr┼í─çanski ┼żivot, ali i kao nosivi stupovi hrvatskoga dru┼ítva i dr┼żave. Prva se preporuka ti─Źe svetinja koje ne smiju biti obescijenjene, druga preporuka je tzv. ÔÇ×zlatno praviloÔÇť koje postoji na svoj na─Źin i u drugim kulturama i predajama, dok se tre─ça preporuka odnosi na oblik puta koji ─Źovjek treba kro─Źiti: ┼íiroki ili uski. U nastavku homilije kardinal je primijenio te tri preporuke na hrvatsko dru┼ítvo zaklju─Źiv┼íi da je prvi korak ili preporuka koju treba prihvatiti upravo prepoznavanje svetinja, dobra i bisera koji su nam darovani i povjereni i kojih ima jako mnogo u na┼íem narodu.

"Prvi je biser otajstvo ┼żivota, dar ┼żivotnoga ozra─Źja, u kojemu se spajaju plemenitost ljudi i prirodne ljepote. Ako ne cijenimo biser ┼żivota, zanemarit ─çemo vrijednost ljudi. A svaki je ─Źovjek Bo┼żji dar. Dostojanstvo se ne mo┼że oduzeti nijednom ─Źovjeku: ni ljudskom bi─çu u maj─Źinu krilu, ni najdugovje─Źnijemu starcuÔÇť, rekao je kardinal Bozani─ç.

Kardinal je upozorio da su biseri hrvatskog dru┼ítva i obitelj, hrvatska povijest ÔÇô isprepletena raznim ku┼ínjama, trpljenjima i stradanjima, ali i veli─Źanstvenim darovima i djelima, ljepota hrvatskog krajolika, kao ┼íto je osobit biser i duhovna snaga koja je oblikovala hrvatski narod.

"Isus upozorava na razboritost i razlu─Źivanje. Odbacivati biserje zna─Źi gestu odricanja od svetoga, od bitnoga za na┼í ┼żivot, ┼íto ima povratnu posljedicu: da budemo izvrgnuti nasilju i li┼íeni ┼żivota. ┼Żivot nema budu─çnosti, ako nema vrjednotaÔÇť, naglasio je kardinal.

Druga preporuka koja pred ─Źovjeka i dru┼ítvo stavlja tzv. ÔÇ×zlatno praviloÔÇť omogu─çuje da se u Hrvatskoj izgradi zajedni┼ítvo. U ÔÇ×zlatnom pravilu mogu se na─çi svi ljudi, op─çeljudske vrijednosti kao grane istoga stabla: ljubav prema bli┼żnjima pretpostavlja ljubav prema Bogu i od njega dolazi. ─îiniti drugima ono ┼íto ┼żelimo da drugi nama ─Źine zahtijeva iskrenost rije─Źi i djela prema drugima i druk─Źijima, prepoznaju─çi njegovo dostojanstvo. U tome se mogu susresti svi ljudiÔÇť, rekao je kardinal.

Govore─çi o tre─çoj preporuci rekao je da je hrvatska domovina ─Źesto bila, a i danas je, na ku┼ínji ┼íirokih putova i vrata, pustih nerealnih obe─çanja i o─Źekivanih promjena bez strpljenja i zalaganja, ali da je ipak najsretnija bila kada se dr┼żala Isusovih rije─Źi, kada je s naporom, zalaganjem i nesebi─Źno ulazila na uska vrata.

Dan hrvatske dr┼żavnosti slavimo u odmaku od trideset godina, kada se spominjemo povijesne 1989. godine, vremena uru┼íavanja komunizma u Europi, ┼íto se pak dogodilo o pedesetoj obljetnici ugovora ┼íto su ih 1939. sklopili Hitler i Staljin, mo─çnici i predvodnici naci-socijalizma i komunisti─Źkog socijalizma, kroje─çi i raspore─Ĺuju─çi interesne sfere takozvanog novog svjetskog poretka.

"Promjene koje su ostvarene u ve─çini srednjoeuropskih zemalja 1989. godine, u Hrvatskoj su se dogodile 1990. godine, prvim slobodnim demokratskim izborima nakon II. svjetskog rata. Ta godina mo┼że se u Hrvatskoj ozna─Źiti kao, barem formalno na politi─Źkom podru─Źju, godinom definitivnog oslobo─Ĺenja od triju velikih zala dvadesetog stolje─ça, kako ih je sveti Ivan Pavao II. definirao u Mariji Bistrici: zlo fa┼íizma, nacizma i komunizma, iako njihove rane i ba┼ítine, vi┼íe ili manje ostaju u srcima nekih osoba i skupina, koji ih se ne znaju ili ne ┼żele osloboditiÔÇť, rekao je kardinal Bozani─ç.

Kardinal se osvrnuo i na odnos prema ┼żrtvama II. svjetskog rata i pora─ça, istaknuv┼íi ┼żalosnu ─Źinjenicu ┼íto objektivno prou─Źavanje tog razdoblja jo┼í nije dovr┼íeno, iako je monopol nad povijesnom istinom u Hrvatskoj prestao jo┼í 1990. godine. "─îini se da nekima, i s desne i s lijeve strane, odgovara to stanje. Tako nalaze posao, pa i zaradu za svoja politiziranja, ─Źak i na ra─Źun dru┼ítvenog bud┼żeta, a time samo unose nepotrebnu radikalizaciju u hrvatsko dru┼ítvoÔÇť, rekao ja kardinal.

Nadbiskup je istaknuo i primjer odnosa dr┼żave Njema─Źke prema grobljima svojih vojnika ┼íto je vidljivo i na Mirogoju, te podsjetio na pismo bl. Alojzija Stepinca od 18. kolovoza 1945. godine upu─çeno dr. Vladimiru Bakari─çu predsjedniku Vlade Federalne Hrvatske u kojem kardinal Stepinac ukazuje na anticivilizacijsku odluku o niveliranju i uklanjanju grobova usta┼ía i Nijemaca praksu oskvrnjivanju grobova koju je ve─ç osudilo i rimsko pravo.

"Na grobljima nema vi┼íe prijatelja ni neprijatelja, partizana ni usta┼ía ni Nijemaca ni Slavena. Na grobljima su samo mrtvi, koji ─Źekaju zadnji pravorijek vje─Źnoga Suca, koji ─çe ih suditi samo po tome, kakovi su bili ljudi, jesu li vr┼íili Njegove zapovijedi ili ne, a ne po strana─Źkim pripadnostima ili nacionalnimÔÇť, rekao je kardinal Bozani─ç.

Na kraju homilije kardinal je opisao molitvenu nakanu na koju treba moliti na Dan hrvatske dr┼żavnosti u odmaku od trideset godina od pada komunizma: "da prepoznamo bisere koji su preno┼íeni s koljena na koljeno, da ih zavolimo i ─Źuvamo, da bismo njihovim sjajem radovali i sebe i drugeÔÇť. Na poseban na─Źin kardinal Bozani─ç istaknuo je potrebu molitve za hrvatsko zajedni┼ítvo.

"Oslobodimo se nepotrebne radikalizacije hrvatskoga dru┼ítva, nemojmo naivno prihva─çati pusta i nerealna obe─çanja. Molimo za zajedni┼ítvo nasuprot malodu┼ínosti, cijenimo ono ┼íto smo postigli i ┼íto nam drugi priznaju. Ne obescjenjujmo ono ┼íto je na┼íe i ─Źime se trebamo ponositi. To prepoznaju ljudi i gosti koji dolaze u na┼íu dr┼żavu; to osjete i na┼íi ljudi koji se udalje od DomovineÔÇť, zaklju─Źio je zagreba─Źki nadbiskup.

Na misi su nazo─Źni bili predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarovi─ç, premijer Andrej Plenkovi─ç, predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandrokovi─ç te drugi predstavnici javnog, vojnog i kulturnog ┼żivota u zemlji. Po zavr┼íetku misu otpjevana je hrvatska himna ÔÇ×Lijepa na┼íaÔÇť a uz pjesmu "Zdravo DjevoÔÇť zavr┼íena je misa za Domovinu na kojoj je sudjelovao veliki broj vjernika. Liturgijsko pjevanje predvodio je Oratorijski zbor crkve Sv. Marka ÔÇťCantores sancti MarciÔÇŁ, izvijestio je Tiskovni ured Zagreba─Źke nadbiskupije.

direktno.hr

www.hkz-kkv.ch

173 -2019

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU