Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

─îIMBENICI VELIKE IZDAJE

 

Ho─çemo li se "ponovo dati u jaram ropstva", smijemo li dopustiti da narod pobjednik u ratu za slobodu postane odba─Źenim narodom? Sve ve─ça malodu┼ínost u mnogih dr┼żavljana, zaokupljenih brigom za osobno i obiteljsko pre┼żivljavanje u uvjetima zabrinjavaju─çe rasprodaje i zemlje i ZERP-a, te nalegnu─ça kapital-liberalisti─Źkih krpelja na "stado maleno", sve usavr┼íenija bezdu┼ínost nomenklature i s njom uvezanih struktura mo─çi nad dru┼ítvom koje ne mogu opstati u svom svijetu imanja bez podjarmljivanja mno┼ítva i podrivanja svijeta bitka, su┼żavaju prostor razgovoru o pravom smislu slobode, za koju nas, re─Źe sv. Pavao, "Krist oslobodi".

Temeljna su prava ─Źovjeka, kroz ugrozu izvornih i neotu─Ĺivih prava i identiteta hrvatskoga naroda, u na┼íoj dr┼żavi ugro┼żena, ali nije se dalo ─Źuti, niti u obzoru obljetni─Źarskoga prisje─çanja na dan usvajanja Op─çe deklaracije o pravima ─Źovjeka (10.XII.1948.), glasova o slobodi koja o─Źovje─Źuje ljude tek ako "ljubavlju slu┼że jedni drugima", o voditeljskom Duhu koji daje nepropadljive plodove (ljubav, radost, mir, velikodu┼ínost, uslu┼żnost, dobrota, vjernost, blagost, uzdr┼żljivost), i o protuduhu koji donosi porobljavanje i propast i pojedincima i cijelim narodima.

Stvari je protivduha i uru┼íavanja civilizacijske vjerodostojnosti i pravednosti Hrvatske, nedvojbeno va┼żnim igra─Źem, u jednome ─Źasu, postao Ivo Sanader, danas neslavni ex-predsjednik Vlade uhi─çen u Austriji u vrijeme njegova "bijega" od hrvatske pravde s kartom v ┼żepu na velebritanskom putu, i kojega ─Źeka me─Ĺunarodni postupak izru─Źenja domovini i sudski pritvor i stanovito polaganje ra─Źuna pred sobom samim s gledom na razmjere i posljedice vlastitoga slu┼żenja, ne Duhu i narodu, nego tijelu i spektaklu, ne istinskoj hrvatskoj demokraciji, nego vje┼ítini vladanja na ┼ítetu demokracije, prava ─Źovjeka i vje─Źne Croatiae. Stavljen u slu┼żbu ─Źimbenika protivduha i otimanja narodu kruha i vina nacionalne slobode, ─Źini se da nije Ivo I. (u dru┼ítvima oko idejnoga poligona "Jutarnjega lista", naime, slavljen kao Dux!) stigao spoznati kako je "sloboda jedina istina Duha"(Hegel), niti se, na vrijeme, zamisliti nad pozivom na ostavku u otvorenome pismu, koje mu je iz Pariza uputio hrvatski prolje─çar Ante Glibota, 10. prosinca 2005., nazivaju─çi Sanadera, "izdajnikom nacionalnih interesa i pogrditeljem dostojanstva hrvatskoga naroda" (Hrvatski list, 15.XII.2005.), njegovu Vladu "antihrvatskom" i "mlinskim kamenom o vratu naroda", njegove nedemokratske metode vladavine "ga┼żenjem i kr┼íenjem hrvatskoga Ustava i zakonitosti", nadasve mu prigovoriv┼íi i┼żivljavanje nad hrvatskim braniteljima i bezo─Źan odnos prema "hrvatskom vitezu generalu Anti Gotovini koji je svojom hrabro┼í─çu zadu┼żio hrvatski narod, svojom borbom za dr┼żavnu nezavisnost i obranu nacionalnoga prostora od velikosrpske agresije", kao i to ┼íto je primio u Hrvatskoj "sa svim vojnim po─Źastima, notorne zlo─Źince srpske agresije na hrvatski narod".

Nedvojbeno jest da je stvari zloduhoga, ustavolomlja i postpraxisarskom konceptu antikroatizma kao vode─çe ideje u novoj srboslavizaciji Hrvatske, poslu┼żio Sanader i onda kada je - zlorabe─çi du┼żnost predsjednika Vlade RH i HDZ-a i poznato prijateljevanje s jednim veoma utjecajnim knji┼żevnim znanstvenikom i starijim gospodinom - posebnom izjavom u┼żivo za udarni TV-dnevnik 4. XI.2005., izrijekom podr┼żao netom osu─Ĺena ultraklevetnika P. Matvejevi─ça, napao na sudbenu vlast, koja je verbalnomu politi─Źkomu "ubojici" presudila po zakonu i Ustavu, i tako ┼íirom otvorio vrata bezakonju i nepravdi, nejednakosti ljudi pred vlastima, te ─Źudovi┼ínom masmedijsko-politi─Źkomu nasilju, diskriminaciji i harangi bez prostornih, jezi─Źnih i vremenskih granica usmjerenima protiv mene kao ─Źovjeka, gra─Ĺanina i hrvatskoga knji┼żevnika, a sve prema strategiji objavljenoj 4.XI.2005. na portalu Srpske informativne mre┼że. Dvojbe i nejasno─çe ostaju o svim ┼íkudama (ili skupocjenim satovima za njegovu zbirku) koje je zaslu┼żio Sanader po─Źinjenjem samo toga svoga neljudskoga i nedr┼żavni─Źkoga djela (zamisliva ne u zemlji istinske demokracije, ve─ç pod vla┼í─çu neke pukovni─Źke hunte ili reanimirane "yu-hobotnice" sa znakom Megazlo─Źinca) i je li tom znakovitom gestom prijezira prema svetosti ─Źovjeka i neovisnomu sudstvu podmirio sve svoje prija┼ínje dugove i obveze prema vrhovnim mentorima i lo┼żarima, me─Ĺu kojima se izdvojio razvikani "sin mostarskoga sudije " iz prve petoljetke jugokrvavije, knji┼żevnik bez knji┼żevnoga djela, znanstvenik bez znanstvenoga opusa, koji je, razotkriven u svom korjenitom bolj┼íevizmu i "zastupanju velikosrpskih ─Źetni─Źkih stajali┼íta" (Z.Tomac), izgubio tlo pod nogama u Parizu, da bi potom, nakon "serbokroati─Źkoga" i italokomunisti─Źkoga rada u Rimu, zavr┼íio, budu─çi prvakom u osvetni─Źkom "lovu" na glave hrvatskih knji┼żevnika, na hrvatskomu "stupu srama" , ali i u posebnoj milosti "Ive Drugoga", tako─Ĺer zaslu┼żna, smatraju mnogi poslije ─Źetofilne fe┼íte u Srbu i de facto priznavanja Karad┼żi─ç-Mladi─çeve "dr┼żave", na crti "zastupanja velikosrpskih ─Źetni─Źkih" interesa.

Ne zaustavi li na┼í narod slobode mehanizme paravlasti i veleizdaje, ne poni┼íti li legitimna i legalna vlast sve nelegitimne odluke i zakone (┼íto su donijeti u ovih desetak i vi┼íe godina "kontrarevolucije ┼íto traje") kojima se o┼íte─çuju vitalni nacionalni interesi, ne uspravi li se nacija i duhovno i gospodarski i dr┼żavno-organizacijski, doista bi nam se moglo slu─Źiti, ne suvereno upravljanje svojom Republikom i suodlu─Źivanje za europskim politi─Źkim stolom nezavisnih dr┼żava, nego povratak "u jaram ropstva". Ho─çe li sada┼ínje antikourpcijsko kolo okolo Ive Prvoga - koje se ve─ç na po─Źetku okrznu i o Ivu Drugoga s podatkom o pove─çoj svoti novca primljena, od problemati─Źna darovatelja, za pobjedu na predsjedni─Źkim izborima - ubrzati tijekove hrvatskoga sursumcordiranja, samooslobo─Ĺenja od elementalnoga zla nepo┼ítenja i korupcije, mo┼żda ─çe uskoro postati razvidnim ako se kolo pro┼íiri, ako se dru┼ítvo i nacija probudi u vlasti Duha. I pod lu─Źi mea culpa zaziva: Bo┼że, za┼íto se nismo o─Źuvali od ove sramote po nama, za┼íto ne bijasmo umnima, povezanima i ─Źista srdca za spasonosno prepoznati lik hrvatske ina─Źice Mounierova "bur┼żuja", odnosno "dobro─çudna oblika Antikrista"!

Mile Pešorda, Kolumna EUROGLEDI,

Hrvatsko slovo br. 817., Zagreb, petak, 17.XII.2010.

 21.12.2010.

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU