Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

CROATIJO, BOLE┼áTINAMA PRITRUJENA!      (07.07.2011.)

Dana 25. lipnja bit ─çe 20. obljetnica hrvatske dr┼żavnosti. Gotovo nitko od gra─Ĺana zapravo i ne zna koji je to dr┼żavni praznik, a da se dogodi to neznanje, pobrinula se 2000. godine tada┼ínja nova vlast koja je smatrala da povijest zapo─Źinje s njom i da treba ra┼í─Źistiti sa svim postignu─çima iz prija┼ínjega desetlje─ça u kojemu je Hrvatska stasala na me─Ĺunarodnu politi─Źku pozornicu.

Danas, osim, vjerojatno, vlastodr┼ża─Źke tzv. elite, nitko u ovoj zemlji ne zna ni ┼íto se ni kada slavi, zavladao je op─çi nered u kojemu je narod odlu─Źio da ni┼íta i nikada ne slavi pa doista djelujemo kao zemlja bez povijesti.
Bio je to lijevi neokomunisti─Źko-liberalni udar na simbole, odnosno njihov zalog za budu─çnost u kojoj ─çe dr┼żava i narod vrlo brzo ostati bez identiteta, ┼íto se doista i doga─Ĺa. HDZ-ova vlast mogla je povratkom na vlast za manje od ─Źetiri godine vratiti sve na po─Źetak, ali nije htjela zato ┼íto nije bila svjesna posljedica toga udara i zato ┼íto nije smjela jer se vrlo brzo, kao i prethodna, stavila dragovoljno u ulogu vazala sredi┼íta mo─çi u svijetu. Vrlo brzo javnost je 2004. godine shvatila da to vi┼íe nije onaj Tu─Ĺmanov HDZ i da je od te slavne stranke ostalo samo ime.

 

Bilo bi lijepo slaviti svaku, a naro─Źito ovu okruglu, jubilarnu 20. Obljetnicu hrvatske dr┼żavnosti, kao ┼íto ina─çe ponosno ─Źine dr┼żavljani svih zemalja na svijetu, me─Ĺutim, u posljednjih deset godina u Hrvatskoj je osje─çaj dr┼żavnosti stavljen na stup srama, u javnom diskursu nametnut je kao grijeh Hrvata, kao kompleks kojega se ako ve─ç ne trebaju stidjeti, onda svakako klonuti se od javnog iskazivanja kao ne─Źega ┼íto je zastarjelo, primitivno i anakrono. Ta dugotrajna propaganda uzela je velike ┼żrtve u hrvatskom narodu. Da nije, ne bi gra─Ĺani davali na izborima povjerenje ljudima koji niti su sudjelovali u stvaranju hrvatske dr┼żave, niti u njezinoj izgradnji, niti imaju bilo kakav pozitivni osje─çaj za vrijednost nezavisnosti i slobode. Na┼íim dru┼ítvom ovladalo je zatrovano ozra─Źje u kojemu se te┼íko di┼íe, ozra─Źje nihilizma, relativizma i op─çe destrukcije u kojemu i oni koji alarmantno upozoravaju da je to put u pakao ili u nestanak bivaju prikazani kao groteskni natra┼żnja─Źki likovi koje je pregazilo vrijeme. Dogodila se, dakle, stravi─Źna inverzija pa sve ┼íto smo 90-ih utemeljili kao Lijepo, Dobro i Istinito, sada je u ru┼íila─Źkom pohodu na sustav predstavljeno kao ru┼żno, lo┼íe i la┼ż. Jedan dnevni list provodi anketu u kojoj tra┼żi od ─Źitatelja da odabere osobe koje su najzaslu┼żnije za stvaranje hrvatske dr┼żave, te im nudi popis od stotinjak osoba za koje bi se mogle opredijeliti.

Unutar predlo┼żenog popisa su osobe bez kojih zaista i ne bi bilo Hrvatske, ali i osobe koje su aktivno sudjelovale protiv, pa ─Źak i one koje su u to doba bile tek ro─Ĺene. S obzirom na spomenuto ozra─Źje destrukcije i na nevjerojatnu manipulaciju, doista nas ne bi iznenadilo da i ─Źitatelji toga dnevnoga lista na pijedestal onih koji su zaslu┼żni izaberu one koji su Hrvatsku ru┼íili, a da Tu─Ĺman, ┼áu┼íak i Gotovina, kardinal Kuhari─ç, Blago Zadro i brojni drugi, bez kojih stvamo ne bismo imali Hrvatsku, dobiju simboli─Źan broj glasova. Patologija stvorenih dru┼ítvenih odnosa jo┼í vi┼íe je sadr┼żana u ─Źinjenici da se oni ljudi koji nisu ni po ─Źemu zaslu┼żni uop─çe ne smatraju posramljenima ┼íto im netko pripisuje zasluge za samostalnost Hrvatske. Dakle u vrjednosnom pogledu hrvatsko dru┼ítvo je razoreno, a osim na visokoj politi─Źkoj razini, to se vidi, uostalom, i na dnevnoj, ┼żivotnoj i lokalnoj razini gdje se vi┼íe ne zna ┼íto je vrlina, a ┼íto grijeh. U gradovima i op─Źinama vi┼íe ─çe glasova dobiti neki narkoman ili koko┼íarski mafija┼í, nego ─Źestiti i provjereni stru─Źnjak. Kada po┼íteni poduzetnik otvori kafi─ç, posjetitelji izbjegavaju popiti pi─çe u njegovu lokalu i mahom odlaze u susjedni koji dr┼żi okorjeli kriminalac.

Indoktrinacija s vremena na vrijeme poprima oblik specijalnog rata protiv Hrvatske, odnosno oblik neskrivenog terora kojega smo i danas, na 20. obljetnicu dr┼żavnosti, svjedoci i zbog kojega se hrvatski narod danas osje─ça jedva ne┼íto bolje nego u propaloj Jugoslaviji kada mu je sustavnim nasiljem zanijekano pravo na ime, slobodu i ponos. I dok je u Jugoslaviji teror nad Hrvatima provodio sustav, danas ga provode razli─Źite manjine koje su dobrano ovladale i sustavom koje dovode u ku┼ínju slobodu i demokraciju, ve─ç i po definiciji. Uz la┼żni izgovor da pomi─çu granice te slobode, razne homoseksualne, nacionalne, politi─Źke i ine manjinske udruge ne tra┼że samo ono ┼íto im po zakonima ove zemlje pripada, ne tra┼że samo ono ┼íto je iznad tih zakona, nego agresivno name─çu vlastite istine, vlastite interpretacije povijesti i vastite vrijednosti te iritiraju pripadnike ve─çine od kojih mnogi podlije┼żu tim ku┼ínjama i pribjegavaju fizi─Źkom nasilju kao nedavno u Splitu za vrijeme gay parade. Policija hapsi, zatvara i tu─Źe pripadnike ve─çine zbog fizi─Źkog nasilja, a ┼ítiti pripadnike manjine unato─Ź njihovom verbalnom i mentalnom nasilju nad ve─çinom. Homoseksualci i lezbijke u Splitu nisu organizirali paradu samo da bi propovijedali vlastitu ina─Źicu ljubavi, a ne rat, ili da bi benignim dru┼żenjem pokazali svima kako i oni postoje, nego su i┼íli pjevati "Po ┼íumama i gorama", komunisti─Źke stihove pod kojima su ubijani nedu┼żni gra─Ĺani, ustali su, kako govore, protiv fa┼íizma i ksenofobije u Hrvatskoj imputiraju─çi Hrvatskoj ne┼íto ─Źega u stvarnosti nema gotovo ni u rudimentalnim razmjerima, a nose─çi papirnate likove nekih javnih osoba, nisu skrivali mr┼żnju prema njima iako im te osobe nisu dale povoda za takvo ┼íto.


U danima poslije, izdavali su priop─çenja prepuna mr┼żnje prema Crkvi, Kaptolu i katolicima pa prema tome, njihova manifestacija osim demonstracije spolne orijentacije imala je itekako politi─Źku dimenziju. Za njih u Hrvatskoj ne vrijedi Spinozina definicija da je sloboda spoznata nu┼żnost, dakle da sva─Źija sloboda zavr┼íava tamo gdje po─Źinje sloboda drugoga. Sve te manjine za sebe tra┼że ekskluzivnost te svoje istine i svoj ┼żivotni stil ┼żele inaugurirati kao vrijednost vi┼íega reda u odnosu na istine ve─çine koje bi trebale onda biti vrijednosti ni┼żega reda. Nasilje, dakako, nije ─Źastan odgovor na te drske provokacije, ali su u pravu one javne osobe koje su nakon Splita rekle da su i sami sudionici parade izazvali reakciju ve─çine. Na ┼żalost, neki koji su tako zborili, iz redova Crkve ili nekih drugih krugova, pod sna┼żnom medijskom vatrom povukli su svoje istinite izjave, ┼íto samo pokazuje da u Hrvatskoj nema hrabrosti za obranu istine i ljudskog dostojanstva i integriteta.


Inteligencija mirno hr─Źe svojim snom pa oni koji bi po naravi svojih funkcija i ste─Źenog renomea trebali ustati u za┼ítitu granica spomenute slobode, tek su stereotipni likovi na┼íe zatrovane stvarnosti koji radije biraju konformizam nego ustajanje u za┼ítitu ─Źudoreda, zdravoga mozga, ljudske prirode i jednakih prava sviju. Zahvaljuju─çi tom konformizmu ve─çine, Croatia je danas pritrujena raznim bolestinama koje se valjaju po ulicama. Na svoju 20. obljetnicu Hrvatska dnevno zivi u psiholo┼íkom strahu ve─çem nego 1991. kada ju je Srbija oru┼żjem napala, u strahu od raznih manjinskih udruga, stranih veleposlanika, doma─çih petokolona┼ía, haa┼íkih istra┼żitelja i sudaca, od vlastite nacionalne televizije koja u jednom danu emitira i po dva partizanska filma i njezinih voditelja Dnevnika koji se i┼żivljavaju nad njezinim narodom i patnjama koje je pro┼żivio. Onima koji su izlo┼żeni ─Źitavom tom teroru, a davali su ┼żivot za ovu zemlju i znaju da je sve la┼ż i manipulacija, preostaje jedino da umiru od tuge ili da zavape: "Jahve, oprosti tim kr┼í─çanofobima i kroatofobima jer ne znaju ┼íto ─Źine!". 

Saull Bellow svojedobno je napisao da ih vi┼íe umire od tuge nego od radijacije, pa ipak ljudi prosvjeduju samo zbog radijacije. I u Hrvatskoj ih mo┼żda umire vi┼íe od tuge, nego od PTSP-a i ratnih nesre─ça, ali to nikoga nije briga. To je nama na┼ía borba dala.

Ivica Marija─Źi─ç, Hrvatski list
23. lipnja 2011.

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU