Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

OBILJE┼ŻEN DAN DR┼ŻAVNOSTI RH NA OLTARU HRVATSKE DOMOVINE NA MEDVEDGRADU

Pozivom svim Hrvaticama i Hrvatima, hrvatskim braniteljima i ljudima dobre volje okupili smo se na Medvedgradu 25. lipnja 2010. godine u 9:45 sati sa nakanom odavanja po─Źasti Domovini Hrvatskoj na Dan Dr┼żavnosti Republike Hrvatske. Sa hrvatskim barjakom na ─Źelu u organiziranoj koloni smo do┼íli do spomenika podno ju┼żne kule. Dio zbora Hrvatska Ba┼í─çina otpjevao je himnu Lijepa na┼ía Domovino, a cvije─çe je polo┼żio general HV g. ┼Żeljko Glasnovi─ç koji nam se nakon molitve i minute ┼íutnje za sve koji su dali ┼żivot za Domovinu, obratio prigodnim govorom.

Nakon toga o spomeniku Oltaru hrvatske domovine zborio nam je g. Zano┼íki (donosimo u cjelosti tekst govora) koji nas je podsjetio o Danu Dr┼żavnosti 30. svibnja i o tome kojim povodom je progla┼íen Dan Dr┼żavnosti 25. lipnja i za┼íto ga slavimo kao hrvatski praznik.

Pjesmom zbora Hrvatska Ba┼í─çina "Bo┼że ─Źuvaj Hrvatsku" i zajedni─Źkim slikanjem nazo─Źnih uz poziv da se okupimo u 10:00 sati na svaki Hrvatski Dr┼żavni praznik (30. svibnja - za Dan Dr┼żavnosti, 25. lipnja - za dana┼ínji Dan Dr┼żavnosti, 5. kolovoza - za Dan domovinske zahvalnosti i 8. listopada - za Dan neovisnosti) okon─Źali smo slu┼żbeni dio obilje┼żavanja.

Pi─çem u restoranu Medvedgradski podrum nastavili smo dru┼żenje gdje smo svi nazo─Źni potpisali razglednice sa motivom po─Źasne bojne HV generalima zato─Źenima u Hagu, Dariju Kordi─çu i generalu Mirku Norcu, pomolili se za njih i sa zborom otpjevali "Rajska Djevo kraljice Hrvata".

Organizatori: HRVATSKI BRANITELJI

zajedni─Źki nazivnik za sve koji Domovinu i njenu Slobodu nose u srcu.

Tekst izgovoren nazo─Źnima na obilje┼żavanju

OLTAR HRVATSKE DOMOVINE

Od povijesnog trenutka koji se zbio 30. svibnja 1994. godine u 10:00 sati kada je u ─Źast Dana dr┼żavnosti predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tu─Ĺman sve─Źano upalio vje─Źnu vatru, spomenik se i slu┼żbeno zove OLTAR HRVATSKE DOMOVINE.

Po svr┼íetku sve─Źanosti otvaranja spomenika, predsjednik Republike Hrvatske upisao je u knjigu dojmova: "Na Dan dr┼żavnosti, 30.svibnja 1994. na ─Źetvrtu obljetnicu uspostave demokratske vlasti u Hrvatskoj, kao dr┼żavni poglavar samostalne i nezavisne, suverene i me─Ĺunarodno priznate dr┼żave Hrvatske, upalio sam vje─Źnu vatru i polo┼żio vijenac na Oltar Domovine podignut u ─Źast svih onih koji su ginuli, patili i ┼żivjeli za slobodnu Hrvatsku. Neka ovo spomen-obilje┼żje u ozra─Źju povijesnog nam hrvatskog grba na Medvedgradu, nekada┼ínjem sjedi┼ítu vladara i svjetovnih i crkvenih velmo┼ża iznad dana┼ínjeg Zagreba, glavnog grada svih Hrvata, postane stjeci┼íte svih hrvatskih ljudi iz Domovine i svijeta, svih gra─Ĺana Hrvatske. Oltar Domovine na Medvedgradu biti ─çe tako─Ĺer mjesto na kojemu ─çe i predstavnici stranih zemalja neznanom hrvatskom junaku i suverenosti hrvatske dr┼żave odavati po─Źast."

Kroz sva vremena, i u svim narodima, uvijek, i uvijek, i svugdje, Sloboda je - i samo Sloboda - bila, i bit ─çe, ona sveta Svjetlost koja obasjava put naroda kroz nesigurne vjekove.

Njoj se, Slobodi, utje─Źe ufanje, sr─Źani juri┼íi, cijeli ┼żivot, nju pjesnik slavi:

"O lijepa, o draga, o slatka Slobodo,

dar u kom sva blaga višnji nam Bog je do."

Kako je samo silno i veliko vjerovanje naroda na njegovu trnovitom putu u Slobodu! Kako uop─çe pojmiti tu golemu snagu koja pokre─çe ─Źista po─Źela u kojima se ukazuje sam Stvoritelj!? Kako? I kojim imenom pokriti ljubav, dirljivu hrabrost svih onih koji s vjerom u Slobodu pro─Ĺo┼íe kroz smrt znaju─çi da "navik on ┼żivi ki zgine po┼íteno."!?

Sloboda dolazi s drhtajem zemlje!

U vi┼íestoljetnoj povijesti hrvatskog naroda Sloboda je krunila vremenska razdoblja na┼íom Dr┼żavom - kne┼żevinom i kraljevinom - ali, na ┼żalost, bila su i velika razdoblja bez Slobode, to jest bez Dr┼żave. Hladna o┼ítrica ma─Źa presjekla je san o Slobodi kralju Sva─Źi─çu, Zrinskom i Frankopanu, Kvaterniku i Radi─çu, Voki─çu, Goranu Kova─Źi─çu, Stepincu, Bu┼íi─çu... I dobro znamo da je pravo ime hrvatske Golgote - Gvozd, Krbavsko polje, Be─Źko Novo Mjesto, Siget, Rakovica, Bleiburg, Kra┼íi─ç, Vukovar...  Evo, htjelo se toliko stolje─ça, toliko boli i smrti, da se danas, napokon - i nanovo - prolomi glas, kao onda na Duvanjskom polju, da se, velim, prolomi glas VIVAT, VIVAT CROATIA, i na Trgu bana Josipa Jela─Źi─ça u Zagrebu, i diljem Domovine, koji ─çe otvoriti prostore mitskih svitanja za kojima ┼żudi Sloboda.

Upravo toj, i svetoj i slavnoj Slobodi, htjelo se dati trajno i dostojno obilje┼żje u - kona─Źno - slobodnoj Hrvatskoj. Stoga je i formirana autorska radna skupina projekta "Obnova Medvedgrada u ─Źast hrvatske Slobode", koju je za svoga posjeta Medvedgradu 1992. inicirao predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tu─Ĺman.

Samo pak oblikovanje Memorijalnog obilje┼żja u ─Źast hrvatske Slobode u sklopu je cjeline posla na dvorcu - burgu, ali je i zaseban autorski posao, koji je povjeren kiparu Kuzmi Kova─Źi─çu, ─Źiji je prijedlog, na pozivnom natje─Źaju (1993.) odabran za realizaciju. Prostor na kojemu ─çe biti trajno postavljeno odabrano rje┼íenje odre─Ĺen je na platou podno ju┼żne kule, koji je ome─Ĺen ru┼íevnim obrambenim bedemom "zatvaraju─çi" prostor u skladnu cjelinu.

Ve─ç je na kiparovoj maketi-prijedlogu bilo jasno razvidno, da je kamen osnovni materijal iz kojeg ─çe biti izgra─Ĺen spomenik.

Spomenik je sastavljen od ukupno deset vrsta kamena simboli─Źki iz svih hrvatskih krajeva.

Iz okolice Dugopolja (kraj Splita) sivo-zeleno-plavkasti "zeleni jadran" i sme─Ĺkasti "dolit", iz Trogira sivkasto-bijeli "seget", iz Istre ┼żuto-sme─Ĺkasti "kanfanar", iz ┼íibenskog kraja crvenkasto-sivi "rozalit", iz karlova─Źkog kraja dolazi "sivi vapnenac", iz Slavonije "sivi granit", iz Sinjskog kraja dolazi crvenkasto-sivo-sme─Ĺi "alkasin", sa Bra─Źa dolazi glasovita "dra─Źevica", a ┼Żuti "bizek", posve─çeni kamen skinut je pri obnovi zagreba─Źke katedrale. Velike staklene kocke ili "plo─Źe mora" lijevao je zajedno s kiparom Kova─Źi─çem Pino Signoretto, vlasnik i majstor ljeva─Ź stakla u istoimenoj glasovitoj staklarskoj radionici u Muranu kraj Venecije.

Skulptura je, me─Ĺutim, odre─Ĺena Zemljom, horizontalom tla i kompozicijskom strukturom kvadratnih kamenih kubusa i kvadrata, kao i plavim staklenim plo─Źama koje zrcale na┼íe more, sa┼żimlju─çi sve u simbol hrvatskog grba.

Ovdje se hrvatski grb rastvara u skulpturu hrvatskog grba, koji bogatom simbolikom izra┼żava ─Źitavu domovinu, ┼íire─çi se po zemlji na povr┼íini od 8x8 metara. Na sredi┼ínjem i najvi┼íem kamenom bloku napisana je prva strofa "Lijepe Na┼íe", dok je na drugoj, zadnjoj strani istoga kamena uklesan Vi┼íeslavov kri┼ż, ┼íto je , tvrdi ┼Żivko Kusti─ç "dostatna naznaka da je spomenik na Medvedgradu kako hrvatska tako i katoli─Źka ba┼ítina". Tik ispred ovoga najvi┼íega i najdominantnijega kamena polo┼żen je kamen na kojemu je natpis hrvatskoga kneza Branimira iz ┼áopota, kod Benkovca.

Spomeni─Źka skulptura izgra─Ĺena je od kvadratnih kamenih ili staklenih oblika, zatvaraju─çi se, tako─Ĺer, u veliku kvadratnu cjelinu oko koje se mo┼że opisati krug, koji je simbol savr┼íenstva, ali i Boga.

No spomenik je, nadasve, simbol i stvarnost slobodne nam Domovine Hrvatske, mjesto gdje ─çemo ┼ítovati na┼íe mrtve, mjesto gdje ─çe gorjeti Vje─Źni plamen na┼íoj Slobodi kroz sva vremena. Uvijek! I uvijek!

Izvor iz knjige Milan Bešlić: OLTAR HRVATSKE DOMOVINE

--------------------------------------------------------------------------------

DAN DR┼ŻAVNOSTI 30. svibnja

Dan dr┼żavnosti 30.svibnja, dan je kada je nakon, provedenih vi┼íestrana─Źkih izbora, po prvi puta konstituiran demokratski izabran Hrvatski Sabor,koji je kao institucija stolje─çima bio temeljni ─Źinitelj i ─Źuvar neprekinute niti hrvatskog dr┼żavnog prava. Upravo tim doga─Ĺajem, konstituiranjem vi┼íestrana─Źkog, demokratski izabranog Hrvatskog Sabora, u─Źinjen je prvi korak na putu uspostave pune hrvatske dr┼żavne samostalnosti i neovisnosti.

Dan dr┼żavnosti (30.svibnja) progla┼íen je u o┼żujku 1991. godine dr┼żavnim praznikom pod tim imenom i bio u cijelosti prihva─çen u hrvatskom kao tradicija vrijedna ┼ítovanja. Sje─çamo se velikih narodnih okupljanja u Domovini i u svijetu gdje ┼żive Hrvati, od kojih je najve─çe bilo u glavnom gradu svih Hrvata, Zagrebu, na Jarunu.

No promjenom stranaka na vlasti, na valu svekolikih promjena dogodila se 2001. godine izmjena Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u RH. Za ra─Źun vladaju─çe garniture SDP-a, HSLS-a, HSS-a i HNS-a autorstva ove promjene prihvatio se HSLS-ovac Ivo ┼ákrabalo. Bio je to samo jedan u nizu poteza vladaju─çe garniture, pod Ra─Źanovom dirigentskom palicom, u sustavnoj provedbi rashrva─çivanja tj. "detu─Ĺmanizacije" Hrvatske.

U svom izlaganju pri obrazlo┼żenju prijedloga promjene Zakona o blagdanima, ┼ákrabalo je ipak, nehotice otkrio pravi motiv ukidanja 30. svibnja kao Dana dr┼żavnosti. On je podsjetio da je to dan (30. svibnja) kada je: "na vlast kao najja─Źa stranka do┼íao HDZ, to je datum koji je u o┼żujku 1991., dakle niti godinu dana nakon tog doga─Ĺaja progla┼íen dr┼żavnim praznikom pod imenom Dan dr┼żavnosti."

Na po─Źetku ┼ákrabalo je predlagao da se 30. svibnja primenuje u Dan Hrvatskog Sabora i da to bude spomen dan, a ne blagdan (neradni dan). U zavr┼ínici rasprave o ┼ákrabalovu prijedlogu izmjene i dopuna Zakona o blagdanima , SDP je iznenada pokrenuo inicijativu da se Dan dr┼żavnosti proglasi 25.lipnja, da kad je 1991. godine Hrvatski Sabor donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti RH i Deklaraciju o uspostavi suverene i samostalne RH. O─Źituju─çi svoju politi─Źku besramnost svu prijetvornost i licemjerstvo partijske ─çudi svojim prijedlogom, SDP je naime toga dana 25. lipnja 1991. godine napustio sabornicu ne ┼żele─çi sudjelovati u dono┼íenju povijesne Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti RH.

Tim i takvim odlukama vladaju─ça garnitura je zbunila narod potkopav┼íi tradiciju obilje┼żavanja Dana dr┼żavnosti 30. svibnja, provela je opse┼żan proces "detu─Ĺmanizacije" dr┼żavnih, od naroda prihva─çenih, blagdana u Hrvatskoj, a Domovinu Hrvatsku izvrga ruglu i podsmjehu svijeta, jer nema dr┼żave na svijetu u kojoj se promjenom stranaka na vlasti mijenjaju svi bitni elementi dr┼żavnosti i to od Ustava, svih bitnih zakona do kalendara dr┼żavnih blagdana.

--------------------------------------------------------------------------------

Danas je 25. lipnja slu┼żbeni Dan dr┼żavnosti Republike Hrvatske.

Pitamo se ┼íto to mi danas obilje┼żavamo?

Dan dr┼żavnosti, 25. lipnja, u Republici Hrvatskoj dr┼żavni je blagdan kojim se obilje┼żava povijesna odluka Sabora donesena istoga datuma 1991. godine.

Povijesnoj odluci Hrvatskoga sabora o pokretanju postupka razdru┼żivanja od ostalih jugoslavenskih republika donesenoj 25. lipnja 1991. prethodila je takva odluka gra─Ĺana Republike Hrvatske iskazana na referendumu odr┼żanom 19. svibnja 1991. godine.

Vi┼íe od 94 posto gra─Ĺana donijelo je sljede─çu odluku:

 "1. Republika Hrvatska, kao suverena i samostalna dr┼żava, koja jam─Źi kulturnu autonomiju i sva gra─Ĺanska prava Srbima i pripadnicima drugih nacionalnosti u Hrvatskoj, mo┼że stupiti u savez suverenih dr┼żava s drugim republikama.

2. Republika Hrvatska ne ostaje u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj dr┼żavi.ÔÇť

Na temelju takvog o─Źitovanja volje gra─Ĺana, a nakon neuspjeha pregovora s ostalim biv┼íim jugoslavenskim republikama o izlasku iz dr┼żavno-politi─Źke krize, Sabor Republike Hrvatske, na zajedni─Źkoj sjednici sva tri saborska vije─ça 25. lipnja 1991. godine donosi Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, kojom se utvr─Ĺuje da "ovim ─Źinom Republika Hrvatska pokre─çe postupak razdru┼żivanja od drugih republika i SFRJ. Republika Hrvatska pokre─çe postupak za me─Ĺunarodno priznavanje".

Na istoj je sjednici Sabor donio i Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske.

Posredstvom me─Ĺunarodne zajednice, radi lak┼íih pregovora o razdru┼żivanju me─Ĺu biv┼íim jugoslavenskim republikama, Brijunskom je deklaracijom utvr─Ĺen tromjese─Źni rok odgode primjene Ustavne odluke od 25. lipnja 1991. godine.

Istekom moratorija na tu povijesnu odluku, 8. listopada 1991. godine Republika Hrvatska raskida dr┼żavno-pravne sveze sa ostalim republikama i postaje slobodna, samostalna i neovisna dr┼żava.

Hvala Vam na pa┼żnji.

Milan Zanoški, HRVATSKI BRANITELJ

milan.zanoski@zg.t-com.hr

29.06.2010.

009-2010

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU