Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

DIJASPORA I HRVATSKA: TKO JE KOME POSLJEDNJA PRILIKA?

Jedna od obaveza Ive Sanadera koju je dobio od svojih mentora pred zauzimanje vr┼ínog polo┼żaja u Hrvatskoj Demokratskoj Zajednici bilo je de facto odustajanje od Tu─Ĺmanove ostav┼ítine u odnosima s iseljenom Hrvatskom. O tome smo pisali u tekstu s po─Źetka rujna ("Tko je onda Veliki Me┼ítar") koji je izazvao ogroman interes i brojne reakcije u 'hrvatski' orjentiranim medijima. Sanader je i ovu obavezu ispunio do posljednjeg slova. ┼áto se uop─çe o svemu tome zna u hrvatskoj javnosti?

Kako funkcioniraju odnosi hrvatskih diplomatskih predstavni┼ítava i hrvatskih gra─Ĺana u svijetu? O tome se, po logici stvari, ne zna ni┼íta. Naime, diplomacija je samo jedan od oblika dr┼żavne (elitne) birokracije pa u susretu pojedinca i te birokracije pojedinac nema ┼íanse za pre┼żivljavanje. U srazu nje i pojedinca, pojedinac je unaprijed izgubljen.

O odnosu jugoslavenskih diplomatskih predstavnika prema Hrvatima u inozemstvu prije 1990 godine s jedne se strane zna sve a s druge, nikad se ne zna dovoljno. Oni koji su s njima dolazili u kontakt sje─çaju se neobja┼ínjive nezainteresiranosti diplomatskih slu┼żbi za uobi─Źajene poslove pomaganja gra─Ĺanima koji su tra┼żili neku pomo─ç. Ve─ç je desetlje─çima poznato da je jugoslavenska diplomacija u svim dr┼żavama s ve─çim brojem Hrvata prije svega bila samo ispostava jugoslavenskih obavje┼ítajnih slu┼żbi koje su se bavile 'emigracijom'.


U obavljanju takvih poslova ve─çinom 'obavje┼ítajne' prirode jugoslavenska diplomacija napravila je o sebi sliku agresivne obavje┼ítajne slu┼żbe koja se skrivala iza paravana uobi─Źajenih diplomatskih predstavnika.

Ova je neslavna karakteristika jugoslavenskih diplomatskih predstavnika bila toliko uvrije┼żena da je za osobe s hrvatskim putovnicama sve do posljednje ─Źetvrtine devetog desetlje─ça bilo nemogu─çe u─çi u bilo koji ameri─Źki diplomatski klub - sve dok i 'State Department' na koncu nije prihvatio ─Źinjenicu da nekada┼ínja jugoslavenska diplomacija i nova hrvatska diplomacija (te posljedi─Źno i hrvatski gra─Ĺani) ne dijele iste osobine. Susreti s novom hrvatskom diplomacijom u inozemstvu su sve do prvih godina XXI stolje─ça bili krajnje jednostavni i produktivni. Razlog tome ponajvi┼íe je le┼żao u ─Źinjenici da su ni┼żi diplomatski slu┼żbenici u dobroj mjeri bili u vezi s dijasporom ili su iz nje potekli pa su odli─Źno znali kako se treba pona┼íati u svakodnevnim kontaktima s iseljeni┼ítvom.

Nakon dolaska na vlast koalicijske vlade, sve se to promijenilo. Nova vlada pod dirigentskom palicom Ivice Ra─Źana nije samo mijenjala datume dr┼żavnih praznika ve─ç je ispreturala i Ministarstvo vanjskih poslova. Dobar dio kadrova postavljenih u vrijeme formiranja slu┼żbe najuren je a na njihova mjesta do┼íli su oni 'iskusni' - dakle ljudi koji su radili na diplomatskim polo┼żajima prije 1990 godine. Razlog je bila 'prekaljenost' u diplomatskoj slu┼żbi. Iako ni koalicijska vlast ni HDZ nisu ni u jednom trenutku prestali namje┼ítati ljude u MVP prema kriterijima politi─Źke pripadnosti (u ─Źemu se istaknuo S Mesi─ç), dobar dio najvi┼íeg i najve─çi dio srednjeg kadra po diplomatskim predstavni┼ítvima do polo┼żaja je do┼íao bez osobite veze s profesionalizmom u obavljanju poslova, po babama i stri─Źevima svih vrsta. U takvoj situaciji, kad se svatko osje─ça za┼íti─çen od jednog ili nekoliko 'mentora' a politika sama nije sposobna biti jasna u zahtjevima prema onome ┼íto je zapravo du┼żnost tih ljudi, svatko radi ┼íto ho─çe i kako ho─çe.

Zbog toga, iako nitko ne mo┼że potvrditi da su na┼íim diplomatima dane instrukcije da se prema klijentima pona┼íaju neljubazno ili da ignoriraju dijasporu (tamo gdje je ima), logikom stvari to se doga─Ĺa danomice. Pri─Źa o neljubaznim slu┼żbenicima po hrvatskim dipomatskim predstavni┼ítvima ima na svakom koraku a odnose se posebno na neke konzulate u SAD-u. Je li to ─Źudno ako se ima na umu ┼íto je radio i kako se pona┼íao na┼í tamo┼ínji veleposlanik, Neven Jurica? Inspirira li takvo pona┼íanje jednog veleposlanika njegove podre─Ĺene na savjesno obavljanje njihovih poslova? Je li mogu─çe ustvrditi kako je stil kojim jedan dio hrvatskih diplomata u svijetu komunicira s hrvatskim gra─Ĺanima rezultat 'kontinuiteta' dobrog broja pojedinaca koji su radili u toj slu┼żbi prije i nakon 1990? Je li slu─Źajnost ignoriranje hrvatske dijaspore ili ─Źak opstruiranje odnosa s dijasporom znamo li da je danas u dr┼żavi matici na vlasti ista politi─Źka struja kao i pred 1990 a MVP naseljen ako vi┼íe i ne istim ljudima onda njihovim duhom koji je u kao u ┼ítafeti predan 'novima'?

Tko ─çe znati iz kojeg razloga no ─Źini se da je nekome u MVP-u palo na pamet ne┼íto u─Źiniti kako bi se odnosi s dijasporom postavili na organiziranu osnovu - ┼ítogod to zna─Źilo. U tu svrhu po─Źetkom kolovoza u dr┼żavama u kojima se nalaze neka su Veleposlanstva razdijelila 'Prijedlog za izradu Zakona i strategije o odnosima RH s Hrvatima izvan Republike Hrvatske' koje im je uputilo Povjerenstvo organizirano upravo sa svrhom da se uvede reda u odnose s Hrvatima izvan mati─Źne dr┼żave. Jedno od predlo┼żenih rje┼íenja je i osnivanje tijela preko kojeg bi i┼íle sve komunikacije s dijasporom a ne da se kao dosad, ta komunikacija odvija preko raznih ureda u vi┼íe Ministarstava. Evo kakvu reakciju je polu─Źila ova akcija me─Ĺu na┼íim ljudima u Argentini:

┼áto se ti─Źe naseg Veleposlanstva i njegovog odnosa sa emigracijom taj se spustio na razinu kakvu poznajemo iz vremena pred progla┼íenja nezavisnosti Republike Hrvatske. Uglavnom posve─çujemo hrvatskim kulturnim priredbama i pojedinim filmovima i tu i tamo predavanjima o hrvatskoj povjesti. U Argentini je malo te┼íko s obzirom da je to bila politi─Źka emigracija koja je intelektualno djelovala do 1975 g. po ─Źitavom svijetu . U Domu imamo bogatu biblioteku o radu emigracije, ali na┼żalost od 1950 pa do danas nije bilo novih imigracija Hrvata, pa su se prva, druga i tre─ça generacija asimilirale i integrirale u argentiske obi─Źaje a hrvatski jezik se izgubio, tako da sve ┼íto dobijemo na hrvatskom jeziku je te┼íko prenijeti na nove generacije zbog nepoznavanja jezika.

No, osim ove 'interne reakcije' dogodila se i ona slu┼żbena koja je u obliku pisma otposlana hrvatskoj Veleposlanici u Buenos Airesu. Radi se dakle o slu┼żbenoj reakciji organiziranog iseljeni┼ítva u Argentini na prijedlog o Prijedlogu ve─ç spomenutog zakona. Evo tog odgovora kojeg ovdje iznosimo kako bismo dali do znanja javnosti da je hrvatska dijapspora jo┼í uvijek ┼żiva i da ─Źak ima prijedloge koji su i vi┼íe nego zanimljivi za Hrvatsku, ovakvu kakva je sada.

Štovana Veleposlanice,

Potvrdjujem primitak vašeg pisma ,upućenog Hrvatskom Domu u Buenos Airesu, u vezi 'Prijedloga strategije o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske' koje je uputilo Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za izradu prijedloga 'Strategije i Zakona o odnosima Republike s Hrvatima izvan Republike Hrvatske'.

Od oslobo─Ĺenja i progla┼íenja slobodne Republike Hrvatske (1990), Hrvati izvan domovine su zdu┼íno suradjivali sa domovinom i doprinijeli veliki obol njezinoj nezavisnosti, ne samo materijalno ve─ç i kao dobrovoljci Domovinskog rata a mnogi od njih su polo┼żili svoj ┼żivot na oltar domovine.

Na┼żalost, nakon smrti predsjednika Dr.Franje Tu─Ĺmana i dolaskom nove vlasti 2000.god.to prijateljstvo i suradnja izmedju dijaspore i domovine je potpuno prekinuto i sa strane Vlade kao i od Predsjedni┼ítva Republike Hrvatske.Ta rastava, domovine i dijaspore traje ve─ç deset godina,i to nekada┼ínje zajedni─Źko prijateljstvo je potpuno nestalo do te mjere tako da se je sistematski u domovini ┼íirila la┼ż i mr┼żnja na dijasporu, umjesto da su se sve vi┼íe zbijali redovi na zajedni─Źkoj izgradnji Republike Hrvatske.

Da se uspostavi novo prijateljstvo, potrebno je ponovno upoznavanje i medjusobni rad, a da se to postigne, najprije treba uspostaviti komunikacije, da se domovina i dijaspora ponovno upoznaju i da u slobodi izraze svoja mi┼íljenja i prijedloge za zajedni─Źki boljitak domovine.

Kao uvjet nove suradnje, imamo dva zahtjeva. Prvo: tra┼żimo od Hrvatske Vlade da dodijeli dijaspori pet sati mjese─Źnog prostora na dr┼żavnoj HTV, da na taj javni na─Źin dijaspora iznese svoje mi┼íljenje o gospodarskim, politi─Źkim i kulturnim programima. Kao primjer: Hrvatski Dom je podr┼żavao i poslu┼żivao hrvatski ┼ítand na sajmu knjiga u Buenos Airesu te je ponudio je svoj prostor za stalnu izlo┼żbu hrvatskih proizvoda. Stavio je na raspolaganje Veleposlanstvu svoje prostorije za razne kulturne sastanke i proslave dr┼żavnih praznika. Ni┼íta od toga se nije prihvatilo. A drugi zahtjev je da se dodijeli besplatno hrvatsko dr┼żavljanstvo (Domovnica) prvoj drugoj i tre─çoj generaciji hrvatskih emigranata, obzirom na lo┼íe ekonomske prilike u Rep. Argentini, a po uzoru drugih europskih dr┼żava, a osobito Republike Izrael.

Bez ponovnog zbli┼żavanja i slobode mi┼íljenja, u tra┼żenju zajedni─Źkog nazivnika, za zajedni─Źko dobro, te┼íko da ─çe se uspostaviti iskreno prijateljstvo i zajedni─Źki rad na dobrobit na┼íe domovine

S poštovanjem,

 

Nema dvojbe da je u slamanju svake nade hrvatske emigracije da bi mogla postati sudionikom razvoja Hrvatske presudnu ulogu odigrao Stipe Mesi─ç i grupa ljudi tj savjetnika oko njega me─Ĺu kojima je najva┼żniji Budimir Lon─Źar. Nakon povratka HDZ-a na vlast, nastavilo se tamo gdje je Ra─Źanov SDP stao - razloge znamo. Treba imati na umu da se sve ovo odigrava nakon ┼íto je hrvatska politi─Źki dijaspora svedena na tri zastupnika u Saboru, bez obzira jesu li na izbore iza┼íla tri iseljena Hrvata ili pak njih tri milijuna. Ove ustavne promjene donijete su ponajvi┼íe zbog politi─Źke slabosti HDZ-a koji zbog zadr┼żavanja vlasti koalira s bilo kime pa i s 'neprijateljem' t.j. sa strankom nekih hrvatskih Srba ─Źiji su ciljevi potpuno obrnuti od hrvatskih; umjesto integriranja Srba u hrvatsko dru┼ítvo oni se od njega izoliraju.

Drugim rije─Źima, u tom cijelom kompleksu politi─Źkih odnosa raznih ─Źimbenika u dr┼żavi korak po korak vra─çamo se na to─Źno ono mjesto s kojeg smo oti┼íli 1990. Hrvatska dijaspora pomalo ostaje apsolutno jedini '─Źisti' hrvatski element kojem s obzirom na njezin povijesni ali i sada┼ínji geografski polo┼żaj nije mogu─çe predbacivati bilo kakve politikantske poteze, kalkuliranja i sli─Źno. Za razliku od toga, u mati─Źnoj dr┼żavi nema nikoga za kojeg nije mogu─çe pretpostavljati da je u nekoj vrsti dogovora s 'vla┼í─çu'; dakle da nije u i┼í─Źekivanju nagrade za trajnu disperziju politi─Źkih opcija umjesto da je obrnuto. Da ovdje mislimo na takozvane 'desne' stranke ne treba ni spominjati. Treba li se dakle ─Źuditi da ni vlasti ni opoziciji ne pada na pamet pomo─çi dijaspori da se na neki na─Źin integrira u hrvatsko dru┼ítvo?

Bilo bi nam i vi┼íe nego drago da nemamo pravo ali dok ne dobijemo argumente koji bi nas mogli navesti na druga─Źije mi┼íljenje, zadr┼żat ─çemo ovo koje imamo.

┼áto bi se dogodilo da se na HTV-u jedan sat tjedno daju emisije koje bi politi─Źki o┼żivile iseljeni┼ítvo? ┼áto bi se dogodilo da se u Hrvatsku po─Źnu vra─çati Hrvati makar i oni u tre─çoj generaciji - umjesto da nam po ulasku u Europsku uniju u zemlju ulaze useljenici s kojima Europa ne ─çe znati ┼íto ─çe a mi ─çemo ih prihva─çati jer smo od┼íutjeli besmisao Sanaderovih rije─Źi kako 'nema toga ┼íto ne─çemo dati za ─Źlanstvo u EU'? U Izrael se vra─çaju potomci ┼Żidova koji su napustili Palestinu prije dvije tisu─çe godina; u Njema─Źku su se vratili rumunjski Nijemci nakon pet ili ┼íest generacija. Mora li Hrvatska biti izuzetak u takvim kretanjima? Nije li trenutna ekonomska kriza koja je prije svega izraz dru┼ítvene krize i krize vlasti znak da se na sada┼ínjim politi─Źkim paradigmama ne mo┼że dalje?

Ne treba imati nade da ─çe ovi posve logi─Źni zaklju─Źci na─çi odraza u nekakvim promjenama aktuelnih politika jer je previ┼íe onih koji bi u Hrvatskoj radije vidjeli useljenih dva milijuna pripadnika plemena Masai nego li sto tisu─ça iseljenih Hrvata. Povratak iseljeni┼ítva u Hrvatsku, posebno onih tre─çe generacije bio bi prije svega demografski poticaj dr┼żavi kojoj je sve va┼żnije od reprodukcije vlastita stanovni┼ítva. O ekonomskim rezultatima ne reba ni govoriti. Hrvatska dijaspora jo┼í uvijek ima priliku, a priliku ima i domovina njihovih djedova i otaca. Odrekne li se ova dr┼żava toga; te mo┼żda posljednje prilike za kvalitativnu promjenu politike koja nas je dovela do sada┼ínjeg stanja ostat ─çe nam na raspolaganju samo jedno - promjena vlasti s kojom smo stigli do ove to─Źke.

Hrvati-AMAC.com

Spectator, ─Źetvrtak, 14 Listopad 2010

16.10.2010.

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU