Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

PROTIV HRVATSKOG ZABORAVA

Drakuli─çi ure─Ĺuju Hrvatsku

Pomisao na demokratsku, to jest slobodnu i hrvatsku Hrvatsku, a jo┼í k tomu samostalnu i od sredi┼íta vojno-politi─Źke jugodiktature neovisnu, bila im je u toj mjeri nepodno┼íljiva da su silinom oru┼żja svoje JNA i paravojnih srpskih zlo─Źinitelja i vje┼ítinom dr┼żavotvorne im la┼żi udarili na hrvatski povijesni svibanj, na bo┼żi─çni narodni Ustav, na ovaj ulomak ─Źudesno lijepe zemlje koji nam je preostao od "stare slave djedovine". Uvje┼żbavali su na Hrvatima, u dvjema "Jugoslavijama", vlastitu strogo─çu, isku┼íavali granice izdr┼żljivosti civilizirana naroda izlo┼żena udarima barbarogenijskoga bi─Źa.

 

Ali Hrvati su, kao doista duhovno velika i povijestno konstituirana nacija, na sedamdesetgodi┼ínju neprekinutu dr┼żavnu tiraniju i teror tih osvaja─Źa (u neku ruku potomaka onih bojovnika koji su, u krvavoj Nikopoljskoj bitki 25. rujna 1396., kao ratni─Źka postrojba u taboru tursko-osmanlijske vojne sile na osvaja─Źkom pohodu u Europu, zadali smrtni udarac cjelokupnoj eurokr┼í─çanskoj vojsci koju je predvodio kralj Sigismund, pa tako i hrvatskim junacima na ─Źelu s banom Nikolom Gorjanskim koji su, prema povjesni─Źaru F. ┼ái┼íi─çu, "spasli kr┼í─çanskom oru┼żju slavu toga dana") odgovorili djelom narodnoga oslobo─Ĺenja i idejom oprosta i pomirenja u izgledu slobode, pobratimstva i posestrimstva u kontekstu obnovljenoga Zapada. S osloboditeljskom Olujom i ""diplomatskim" povratkom okupiranoga Vukovara i cijeloga hrvatskoga Podunavlja matici zemlji, povjerovali smo u u posvema┼ínji mir, u pravdu za ┼żrtve srpske agresije, naplatu ratne od┼ítete od Srbije i Crne Gore, u brzi hrvatski oporavak od grozomornih ratnih razaranja i po─Źinjenoga kroatocida.

Nu, doju─Źera┼ínji tamni─Źari hrvatstva - koji su se spasili od vojno-politi─Źkoga poraza pred hrvatskom vojskom tek uz bezgrani─Źnu im potporu nekih globalnijih sredi┼íta mo─çi - uop─çe se ne mire s hrvatskim putom slobode u Europu i svijet, s tim novim, simboli─Źnim, susretom Solina i Rima, Banskih dvora i Bijele ku─çe, pa poku┼íavaju Hrvate i Hrvatsku, ako ih ve─ç nikako ne mogu na toj slobodarskoj okomici skr┼íiti, barem sramotno ┼żigosati i povijesno opteretiti te na taj na─Źin potaknuti izguravanje Hrvatske iz kruga civilizacijske elite dana┼ínjice, gdje joj je ina─Źe mjesto.

Sad kada nas, iz dru┼żine memoranduma┼íkih tadi─ça, opet bu─Źno prozivaju neki srbijanski du┼żnosnici ┼íto su ─Źelnicima ┼íe┼íeljizirane Srbije, za sveop─çi je mir i dobro koristno podsjetiti se istine kako je najnoviji ciklus nasrtaja onih koji ne toleriraju demokratsku Hrvatsku silovito zapo─Źeo, ovdje svima odve─ç znani, verbalni atentator i trgova─Źki putnik komunisti─Źkoga "jugoslavenstva ju─Źer, danas i...zauvijek", koji je, prije desetak mjeseci, otvoreno optu┼żio Crkvu u Hrvata da je "desni─Źarska", "nacionalisti─Źka", "prousta┼íka". Kasnije je njegova jugoslavenstvuju┼í─ça istomi┼íljenica, u londonskoj im sredi┼ínjici, objavila doista klevetni─Źki pamflet o "usta┼ílucima" Sanaderove Hrvatske, kojima je, po pamfletistkinji na┼íoj, "zajedni─Źki imenitelj" navodna "rehabilitacija fa┼íisti─Źke ideologije" i "o─Źigledno nepostojanje volje kod dr┼żavnih institucija" da "reaguju" na nju.

Krajnje netolerantna prema istini, ova je hrvatsko-srpska spisateljica pribjegla krivotvorini i milijunskome je anglofonskom ─Źitatetljstvu hrvatski "turisti─Źki raj na zemlji" prikazala kao "usta┼íki vaj", a demokratsku Hrvatsku ozna─Źila nastavkom "nacisti─Źke marionetske vlade izme─Ĺu 1941. i 1945. godine". U prijevodu na srpski, spisatelji─Źino (neutemeljeno) prokazivanje Hrvatske glasi: "Problem je hrvatski stav prema sopstvenoj pro┼ílosti. Dokumenti i izjave su jedno, a stvarnost je druga stvar. U stvarnosti, Hrvatska je pre svoje 17-godi┼ínje nezavisnosti bila nezavisna dr┼żava samo jednom: izme─Ĺu 1941. i 1945., za vreme nacisti─Źke marionetske vlade. Upravo se na tu istoriju oslonila Hrvatska Franje Tu─Ĺmana i to nastavlja". Zaklju─Źiv┼íi kako i posttu─Ĺmanovska Hrvatska takve "usta┼íko-nacisti─Źke" karakteristike kao "svoje duboko usa─Ĺene vrednosti ─Źuva skrivenim", ova je crvena zvijezda (┼íto Slavenkom se Drakuli─ç zove) smrknutoga dijela knji┼żevnoga neba nad Europom izrekla dosad mo┼żda najopakiju la┼ż i najstra┼íniju optu┼żbu protiv demokratske Hrvatske od njezina postanka 30. svibnja 1990. do danas. ─ćosi─çevskih priznanja za " srpsku la┼ż stolje─ça" ne ─çe joj stoga uzmanjkati, makar se samom srpskom akademiku i ex-dr┼żavniku D. ─ćosi─çu omakla i poneka politi─Źka istina, poput one u NIN-u od 23. listopada 2008., na str. 18: "...ali mi smo osvojili i neke istorijske pobede: Republiku Srpsku...".

Drakuli─çski ru┼żno urezivanje nacisti─Źkih obilje┼żja u bi─çe samo, nikada nacisti─Źke i nikada fa┼íisti─Źke, Croatiae imalo je brojne ozdraviteljske u─Źinke u narodu sklonu brzom zaboravu nanesenih mu nepravdi. Jedan od inih je i probu─Ĺeno sje─çanje na ─Źetni─Źko-partizansko urezivanje slova "U" na ─Źelu zarobljenim Hrvatima godine 1945. U tome se ─Źasu pada pod novu serbookupaciju, na─Źelnik OZN-e za okrug Banija usudio podsjetiti rukovoditelja i srpskoga potpukovnika (kasnije i generala) OZN-e za Hrvatsku Veljka Drakuli─ça na sljede─çe fakte: "U Kostajni─Źkom i Dvorskom kotaru narod ne vjeruje u dana┼ínju vlast, i u Dvorskom kotaru neki ka┼żu da to nije na┼ía dr┼żava i na┼ía vlast, jer su Srbi u komandama, Srbi su svugdje, a Hrvati nigdje. U kotaru Kostajnica dogodilo se da su na┼íe vlasti pohapsile neke ljude, izrezali im U na ─Źelu i provodili ih kroz selo i odvodili u ┼íumu gdje su ih likvidirali. Oduzimaju imovinu, blago, dovode─çi la┼żne svjedoke... ┼áovinisti─Źka mr┼żnja se razvija u velikoj mjeri dolaskom povratnika iz Srbije. Oni govore: ┼áto ne ubije┼í sve Hrvate? Za┼íto ─Źekate?..." (Partizanska i komunisti─Źka represija i zlo─Źini u Hrvatskoj 1944.-1945. - Dokumenti , str. 234., Slavonski Brod, 2005.).

Uz Svjetski dan tolerancije (one koja je podnijela ─Źas genocida nad hrvatskim Gradom junakom Vukovarom) i razvidne pokazatelje nastavka svesrpskih nasrtanja, u─Źinila mi se nepodno┼íljivom ┼íutnja o jednoj, gotovo stoljetnoj, praksi netolerancije prema ┼żivoj, hrvatskoj Hrvatskoj, ┼íutnja pred svima tim djelima zlim.

Piše: MILE PEŠORDA

Hrvatsko slovo br. 709., 21. studeni 2008.

07.11.2010.

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU