Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

EUROPSKA UNIJA U ZEMLJI ─îUDESA     (26.08.2011.)

Ulazak Hrvatske u EU-ropsku uniju glavni je politi─Źki lajtmotiv svih hrvatskih vlada od 2000. na ovamo.

Iako bi vanjska politika trebala biti u funkciji ostvarivanja unutarnjepoliti─Źkih interesa i ciljeva, u zemlji svakojakih ─Źudesa zvanoj Hrvatska vrijedi obrnuto pravilo: hrvatski nacionalni interesi podre─Ĺuju se diktatima inozemnih mo─çnika. Takvu nesposobnu, naopaku i stupidnu politiku inaugurirao je triumvirat Ra─Źan-Mesi─ç-Pusi─ç jo┼í nesretne 2000., a najispravnije ju je opisao biv┼íi predsjednik Vlade dr. Ivo Sanader kad je rekao: "Nema te ┼żrtve koju ne─çemo podnijeti za ulazak u EU".

I doista, nema te ┼żrtve koju Hrvatska nije podnijela ne bi li se poku┼íala dokopati rajskih dvora "svete" EU-ropske unije. General Gotovina transferiran je u Haag, do─Źim su biv┼íi ─Źetnici transferirani na visoke politi─Źke polo┼żaje i u novoizgra─Ĺene stanove, obustavljena je primjena ZERP-a, prihva─çeno politi─Źko rje┼íenje spora sa Slovenijom, koje ─çe nesumnjivo zna─Źiti gubitak dijela dr┼żavnoga teritorija, zanemareni su Hrvati u BiH i dijaspori, ali se zato na prstima tanca oko manjine koja je jo┼í do pred petnaest godina dr┼żala okupiranom jednu tre─çinu Hrvatske, abolirani su ─Źetni─Źki teoreti─Źari i prakti─Źari, a sudi se osobama koje su imale klju─Źnu ulogu u obrani Hrvatske... ─îeka se jo┼í samo da se Brammertz ponovno oglasi sa svojim zahtjevima o topni─Źkim dnevnicima, eda politi─Źka vrhu┼íka Hrvatske konstituira posebno tijelo koje ─çe ih post facto napisati i predati Haa┼íkome sudu. Jer ipak: "Nema tu ┼żrtve koju ne─çemo podnijeti za ulazak u EU".

Ako se neki EU komesar dosjeti da bi hrvatski ministri trebali nau─Źiti hodati na trepavicama, nema sumnje da ─çe i ta doma─ça zada─ça biti izvr┼íena i da ─çe kompletna vlada sljede─çi put u Bruxelles hodo─Źastiti hodaju─çi na trepavicama. Naime, kad implementiranje EU-ropske regulative zna─Źi razra─Źunavanje s dr┼żavnim suverenitetom RH, tada hrvatski politi─Źari vrlo uspje┼íno izvr┼íavaju zadatke, ali kada bi se trebalo pridr┼żavati recimo rezolucije Vije─ça Europe o osudi komunisti─Źkih zlo─Źina tada se primjenjuju neki drugi, ─Źudnovati "europski" kriteriji...


A koji su plodovi takve servilne politike? Kakvu su korist Hrvatskoj donijeli politi─Źki puzavci i klimavci koji ju vode nakon 2000? Nikakvu. Unato─Ź svim silnim obe─çanjima, u Europsku uniju nismo u┼íli, a i ne─çemo u─çi prije Srbije, taman da Hrvatska izru─Źi jo┼í stotinu Gotovina i tisu─çu topni─Źkih dnevnika.

Umjesto u EU ponovno smo u balkanskoj kr─Źmi sa Srbijom. Ka┼żu da ─Źekamo vlak za EU; no izglednije je da se je voza─Ź opio britanskim pivom ili francuskim vinom pa usmjerio kabinu prema istoku i krenuo na put ─Źija je zadnja stanica Jugosfera... Zemlja je pokradena, narod potpuno demoraliziran, sve vrijednosti okrenute naopa─Źke; rije─Ź optimizam i┼í─Źeznula je iz politi─Źkog i svakodnevnog rje─Źnika.

Tu─Ĺmana su kroatofobske novinarske trube svojedobno optu┼żivale da je zemlju pokrao i odveo u izolaciju. No ─Źinjenice su ipak malo druga─Źije: u vrijeme Tu─Ĺmanove smrti inozemni dug Hrvatske bio je manji od deset milijardi dolara (pola dugo naslije─Ĺeno je iz Jugoslavije, financiran je rat, prognanici, obnova stanova itd.), a ve─çina bankarskog sustava i strate┼íkih firmi bilo je u hrvatskom vlasni┼ítvu, danas smo zadu┼żeni bezmalo 50 milijardi eura, a sve va┼żnije banke i firme dr┼że stranci.

U pri─Źe pak o izolaciji vjeruju jo┼í jedino mala djeca i nesretnici koji ne znaju za druge medije doli EPH industrije la┼żi. Tu─Ĺman, naime, nije ┼żelio pristati na koncept "Zapadni Balkan" odnosno "Jugosfera", koji u perspektivi podrazumijeva ponovnu balkansku uniju zemalja biv┼íe Jugoslavije, i to je jedini razlog za┼íto su ga Hrvatskoj neskloni zapadni politi─Źari - kojima o─Źito nije dovoljno krvi, pa ponovno prizivaju stare zlo─Źina─Źke geopoliti─Źke projekte - prozvali "izolacionistom". Politi─Źari koji dolaze poslije Tu─Ĺmana, a koji su - da se poslu┼żimo metaforom mladoga Jastreba - od Hrvatske napravili shoping centar s popustom, oni za te iste kroatofobe i tu─Ĺmanomrsce vi┼íe nisu "izolacionisti". Oni, naime, ple┼íu kako svira njihov protuhrvatski orkestar. Nevolja je tek u tome ┼íto servilni plesa─Źi na vide da poslije plesa i njih ─Źeka ako ne krevet u Remetincu, a onda svakako etiketa hrvatskog fa┼íista. No, sluzi ni ne prili─Źi bolji ishod...


─îitava pri─Źa o ulasku Hrvatske u EU zapravo je jedna velika groteska. U politici i diplomaciji uvijek vrijedi isto pravilo: do ut des - dajem da bi ti meni dao.

Maksima po kojoj ─çemo za ulazak u EU podnijeti svaku ┼żrtvu, a koja je glavna misao vodilja posttu─Ĺmanovske politi─Źke kvazielite, toliko je glupa, da zaslu┼żuje uvr┼ítavanje u knjigu Paula Taborija "Povijest ljudske gluposti". Naime, kad politi─Źari jedne male dr┼żave kakva je Hrvatska, umjesto da se svim snagama bore da za svoju dr┼żavu osiguraju ┼íto bolje pregovara─Źke pozicije i uvjete, na svoj pregovara─Źki barjak stave prethodno spomenutu maksimu ili se vode glupim - i na totalitarizam ┼íto miri┼íi - na─Źelom "nema alternative", tada ta dr┼żava ne mo┼że o─Źekivati ni┼íta drugo nego poni┼żavanja i ┼íikanacije. Tada ─çe svaki EU-ropski birokrati─ç od takve dr┼żave nastojati iskam─Źiti ne┼íto za sebe ili za zemlju iz koje dolazi. Tada ─çe se toj dr┼żavi uvijek i iznova postavljati novi nemogu─çi uvjeti. Tada uvjetima i prohtjevima EU birokrata - koji uvijek, dakako, gledaju prvenstveno na interese zemalja iz kojih dolaze - nikada ne ─çe do─çi kraj. No, hrvatska kvazielita nikako da postane svjesna te osnovne pregovara─Źke mudrosti, ona se i dalje neumorno obra─Źunava s ostacima ostataka hrvatskoga dr┼żavnog suvereniteta i servilno izvr┼íava sve uvjete, misle─çi da ─çe ovaj put biti bolje sre─çe. Glupost se nikada ne umara, primijetio bi Krle┼ża.


┼áto ─çe Hrvatska uop─çe dobiti od ulaska u EU - od tvorevine u kojoj ─çe hrvatski narod biti sveden na statisti─Źku pogrje┼íku - do sada nam nije priop─çeno. Umjesto da se narodu podastru brojevi, ra─Źuni i tablice, pose┼że se za kavanskim posko─Źicama i tre─çerazrednim sofizmima. Protivnici ulaska ─Źaste se pogrdnim epitetima i ┼íalju na dinarska brda ili u li─Źke ┼ípilje. Ve─ç takva patogena klima, koja u korijenu uni┼ítava svaku argumentiranu raspravu o prednostima i nedostatcima ulaska u EU, u normalnom bi i zdravom dru┼ítvu bila znak za uzbunu. Jer, tko govori istinu, taj ne ─çe difamirati svoje neistomi┼íljenike, nego ─çe im argumentima zatvoriti usta. ─îist se posao ne boji svjetla, rekao bi Star─Źevi─ç.

Kako je mogu─çe da ve─çina hrvatskih gra─Ĺana prema anketama ne ┼żeli u EU, a da istodobno u Hrvatskom saboru nema apsolutno niti jednog zastupnika koji bi se protivio ulasku Hrvatske u EU? Kako to da je svaki protivnik ulaska u EU i u hrvatskim medijima, koji bi trebali biti ─Źuvari demokracije i pluralizma mi┼íljenja, persona non grata? Je li takva situacija slu─Źajna ili je ona rezultat smi┼íljene politike, koja Hrvatsku, ba┼í kao i u Pjesnikovo vrijeme, ┼żeli pribiti na zid srama i stropo┼ítati u crnu zlo─Źina─Źku jamu?

politici nema slu─Źajnosti, sve ┼íto se doga─Ĺa pomno je planirano, rekao je Roosevelt. Nakon ┼íto je Hrvatska ispunila apsolutno sve zahtjeve EU birokracije, rasprodala banke i firme strancima, ima li EU uop─çe vi┼íe ikakva interesa da Hrvatska u─Ĺe u EU? Ako jo┼í strancima prije ulaska prodamo vode i ┼íume - a ne treba sumnjati da bi se takvi zahtjevi uskoro mogli pojaviti na repertoaru hrvatske sluganske politi─Źke nomenklature - ┼íto bi jo┼í EU mogla od Hrvatske dobiti? Ni┼íta osim korumpirane, kleptomanske kvazielite. Generacijima koje dolaze prijeti opasnost da ─çe u svojoj zemlji biti sluge tu─Ĺinaca. Iz nesretne povijesti u kojoj je Hrvat vazda bio sluga u svojoj zemlji odnaro─Ĺena hrvatska inteligencija - koja je uvijek bila najve─çi uzrok hrvatske nesre─çe i propasti - nije nau─Źila ni┼íta. ─îast iznimkama, koji su stavljeni na margine politi─Źkoga i dru┼ítvenog ┼żivota.


Uostalom, tko nam garantira da se EU u bliskoj budu─çnosti ne ─çe raspasti, ba┼í kao ┼íto su se raspale sve sli─Źne protukr┼í─çanske tvorevine izgra─Ĺene na ekonomizmu, koje su te┼żile porobljavanju i unifikaciji razli─Źitih naroda, vjera i kultura? Pred oko dvije godine objavljena je projekcija CIA-e o raspadu Unije. A da CIA ima itekako vjerodostojane podatke i predvi─Ĺanja, pokazuje ─Źinjenica da je predvidjela raspad Jugoslavije. Nije li se stoga - kao ┼íto primje─çuje Tomislav Jonji─ç - "neusporedivo va┼żnije zalagati za ono ┼íto obi─Źno nazivamo europskim vrijednostima, nego za pristup asocijaciji koja je nu┼żno ograni─Źenog vijeka" ("Glas koncila", 30.1. 2011., str. 9).?

ilo kakvo udru┼żivanje dolazi u obzir samo ako zna─Źi afirmaciju hrvatskih nacionalnih interesa. Dana┼ínji koncept EU, koji sa svojim in capite et in membris nedemokratskim Lisabonskim ugovorom tendira stvaranju jedne superdr┼żave i potiranju nacionalnih individualiteta i malih naroda, za doma─çe europejce ┼żeljne europskih sinekura mo┼żda jest isplativ, ali je on Hrvatsku apsolutno neprihvatljiv. Ako Hrvatska danas nije sama sposobna rije┼íiti svoje probleme, to ─çe jo┼í manje biti sposobna u nekoj naddr┼żavi, u kojoj ─çe je ve─çe i mo─çnije dr┼żave iskori┼ítavati i napucavati nogom. Eventualne prednosti koje EU na ekonomskom planu donosi, mogu se kompenzirati ugovorima. Primjer za to daju nam ┼ávicarska i Norve┼íka. Nedostatci ulaska mnogo su ve─çi, a argumentirano ih dokazuje Marjan Bo┼ínjak u svojoj knjizi "EU - Ne hvala".

Tko iz povijesti nije nau─Źio da vi┼íenacionalne dr┼żave nikada nisu Hrvatskoj donijela ni┼íta osim zla i nevolje, taj u ┼żivotu nije nau─Źio ni┼íta. Prof. Stjepan Horvat, nekada┼ínji rektor Hrvatskog sveu─Źili┼íta davne je 1944. zapisao: "Mali narodi nemaju posebnog razloga zagrijavati se za one me─Ĺunarodne sustave, u kojima nisu sadr┼żana i prava malih naroda i koji ne vode brigu o njihovim pravednim potrebama. ┼áto ─çe malim narodima takva svjetska sigurnost, u kojoj ─çe se izgubiti njihov obstanak? Za┼íto da prihvate namisli velikih gospodarskih zajednica, u kojima ─çe nestati njihove mo┼żda male gospodarske samostalnosti, a sami ─çe postati od gospodara sluge!" ("Pisma hrvatskim intelektualcima", Zagreb, 1944).

Dok nam hrvatski politi─Źari odgovore na ova pitanja, koja su danas jo┼í aktualnija nego ┼íto su bila 1944., hrvatski put u EU postat ─çe relevantna politi─Źka tema za razgovor. Do tada su pri─Źe o ulasku u EU ┼ítivo za malu djecu i dobra komedija za EU ─Źinovnike koji se zasigurno smiju hrvatskoj gluposti, ─Źiji su simbol oduvijek bili nesposobni politi─Źari i odnaro─Ĺena inteligencija. Malodu┼ínicima koji Hrvatskoj vazda tra┼że nekakve strane tutore valja jo┼í jednom posvijestiti: "Mi vam iskreno ispovijedamo, da je pripovijetka o siroma┼ítvu, o slabo─çi i o malenkosti Hrvatske, tu─Ĺe bilje, rasa─Ĺeno po rastrganu narodu hrvatskom samo zato da ovaj narod, izgubiv pouzdanje u se, tu─Ĺincu se tim lak┼íe u naru─Źaj baci." (A. Star─Źevi─ç).


Autor: Davor Dijanovi─ç

Hrvatsko slovo, 18.02.2011.

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU